...ne mogu se nagledat ov lipote...samo zbog ovog razvoja hr ža mi sto nisam mlad...

Otvorena tvornica PIA Grupe u Hrvatskoj, uz HSTec druga tvornica automatiziranih proizvodnih postrojenja i robota.


HS Produkt je najavio otvaranje vlastite tvornice proizvodnih robota, prema mojim informacijama kupili su licencu od KUKA-e i proizvodit ce svoje vlastite verzije.

..mozda i Kizo kaze pokoju al HDZ hr ne zaboravlja svoj narod kreće incijativu za.. Ne mogu razumjeti da će Bosna i Hercegovina postojati bez tri konstitutivna naroda. To mora biti baza i podloga bilo kakvih pregovora i razgovora” - poručio je župan Blaženko Boban
– U fokusu je bio razgovor o projektima – izjavio je Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan nakon sastanka s predsjednikom
vlade Zapadno-hercegovačke županije Zdenkom Ćosićem te gradonačelnicima i načelnicima općina s tog područja, održanom
u Grudama u organizaciji tamošnjeg načelnika Ljube Grizelja.
Jedan od najvažnijih projekata koji povezuju dvije prekogranične županije je cesta od Zagvozda prema Imotskom preko graničnog prijelaza Vinjani Donji prema Mostaru.

Osigurali si posao za sljedećih 10 godina: TŽV Gredelj sklopio ugovor od 2 milijarde eura, zaposlit će još 600 ljudi

Premijer Andrej Plenković je izrazio zadovoljstvo što je slovačka Tatravagonka preuzela Gredelj sa 400 radnika



U Tvornici željezničkih vozila Gredelj na Žitnjaku u Zagrebu u ponedjeljak je potpisan Memorandum o razumijevanju između te tvrtke i austrijske tvrtke Innofreight na temelju kojeg je Gredelj osigurao posao za narednih deset godina. Tom su prilikom tvornicu, koja se uspješno digla iz pepela, posjetili predsjednik Vlade Andrej Plenković te ministri mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Nakon obilaska pogona Plenković je izrazio zadovoljstvo što je, nakon deset godina stečajnog procesa, slovačka Tatravagonka preuzela Gredelj u kojem radi 400 ljudi, a planiraju ih zaposliti još 600.



"Sklopljen je posao od dvije milijarde eura za deset godina proizvodnje vagona koji prevoze kontejnere što je veliki doprinos hrvatskom izvozu. Zahvaljujem vodstvu Tatravagonke koje je od prosinca do danas sklopilo takav posao koji Gredelju jamči dugoročnu održivost, a hrvatskom gospodarstvu - izvoz", rekao je Plenković. U pogonu je od voditelja proizvodnje vagona Izmira Dautija, koji 20 godina radi u toj tvrtki, premijer saznao da dnevno proizvedu dva i pol vagona te da je u Hrvatskoj sve manje kvalitetne radne snage za taj posao. Srećom, u Gredelju je ostalo dosta starih radnika koji su glavni oslonac, a neki koji su otišli iz tvrtke sada se vraćaju jer su plaće sve bolje.

Izašli iz stečaja

"Ako ste vi zadovoljni, onda možemo biti i mi", rekao je Plenković Dautiju.

U prosincu prošle godine Gredelj je izašao iz stečaja nakon što je dobio novog vlasnika, slovačku Tetravagonku koja je europski lider u proizvodnji vagona. Uz svoje pogone u Slovačkoj ima i tvrtke kćeri u Njemačkoj, Poljskoj, Srbiji, Češkoj i Indiji. Ukupno zapošljava oko 12.000 radnika.

Predsjednik uprave Gredelja postao je slovački poduzetnik Ivan Petriček, inače jedan od suvlasnika i član Nadzornog odbora Tatravagonke. On nam otkriva kako će austrijskom naručitelju ove godine Gredelj isporučiti 756 vagona, a proizvodit će ih i za slovačku tvrtku Budamar koja je suvlasnik Tetravagonke i koja je najveći željeznički prijevoznik u istočnoj Europi.

"Radimo punom parom, a uskoro slijedi i investicija vrijedna 70 milijuna eura u modernizaciju proizvodnje kako bismo godišnje mogli proizvesti tisuću vagona i 6000 kontejnera. Gredelj je prošle godine imao prihod od 12 milijuna eura, a ove godine će biti najmanje 102 milijuna eura jer je tolika vrijednost posla koji je već ugovoren. Sigurno će ga biti i više.

Radnici iz Srbije

Do kraja ove godine htjeli bismo zaposliti oko sto radnika, ali ih je problem pronaći. Dolaze nam radnici iz Srbije, a imamo i šest Vijetnamaca. Volio bih da i ljudi iz Ukrajine dođu kod nas raditi. Problem nam predstavljaju i sve više cijene materijala i energenata koji bi zbog rata Ukrajini mogli postati još skuplji. No iste probleme imamo i u Slovačkoj gdje godišnje proizvedemo 5500 vagona.

Svugdje nedostaje dobrih majstora pa nam je dobrodošao svatko tko želi raditi", kaže Petriček i otkriva kako je ukupni godišnji promet Tetravagonke 550 milijuna eura. Zaključuje kako je preuzimanje Gredelja za slovačku tvrtku bila dobra poslovna odluka.

https://novac.zabranjeni.url/novac/aktualn ... i-15170104

Za Gredelj je što se tiče prestiža poniženje što ga je kupila Tatravagonka i što proizvodi teretne vagone.

Da li bi Nijemci slavili da recimo VW propadne, kupi ga proizvođač autoprikolica, ukine automobilski program i objave kako planiraju proizvoditi sve više prikolica.

Teretni vagoni to je hrpa željeza i zavarivanje, već imamo to odavno u Slavonskom Brodu. Pogotovo ovi za prijevoz kontejnera, to je ploča s kotačima.

Ovih dana dva velika mosta ce biti spojena.





Hocemo li imati skokove sa Omiskog mosta? Inace sa njega ce biti spektakulčaran pogled na usce Cetine i kanjon u pozadini.

U Slatini otvorena revolucionarna tvornica, najavljuju još 70 milijuna eura ulaganja do 2025.



Ovakva visokotehnološka investicija u ruralnom području Slavonije, s radnim mjestima koja otvara te s ciljem da što veći udio sirovine za proizvodnju bude nabavljen od lokalnih proizvođača, prema ministrici poljoprivrede Mariji Vučković u skladu je sa Strategijom poljoprivrede RH do 2030.

Prva europska hibridna tvornica za preradu boba i krumpira s primjenom revolucionarne tehnologije, rezultat suradnje danske tvrtke SiccaDania te tvrtke NutriS, nastala je investicijom od 30 milijuna eura. U njoj radi 50 vrhunskih stručnjaka te je integrirala u NutriS grupu 250 lokalnih proizvođača koji su posadili oko 2000 hektara boba, tako da upravo otvorena tvornica u Novom Šenkovcu sa ulogom u plant-based prehrani, tek je prvi korak u većem investicijskom ciklusu.

Prema predsjedniku Uprave NutriSa Zvonimiru Sedliću, plan je u iduće tri godine integrirati preko 1000 OPG-ova, a u proširenje pogona i izgradnju jedinstvenog agroindustrijskog NutriS parka najavljuju još 70 milijuna eura ulaganja do 2025. Tada će tvornica proizvoditi 70.000 tona visokokvalitetnih sastojaka namijenjenih prehrambenoj industriji, pa će ova lokalna investicija imati globalni doseg, s proizvodnjom prvenstveno za tržište EU, ali i diljem svijeta. Ovakva visokotehnološka investicija u ruralnom području Slavonije, s radnim mjestima koja otvara te s ciljem da što veći udio sirovine za proizvodnju bude nabavljen od lokalnih proizvođača, prema ministrici poljoprivrede Mariji Vučković u skladu je sa Strategijom poljoprivrede RH do 2030.

Također, riječ je o proizvođaču koji uspješno koristi sredstva Programa ruralnog razvoja za ulaganja u skladišta krumpira. “Taj natječaj je nastao kao brzo, dugoročno održivo i razvojno rješenje Ministarstva poljoprivrede za problem s kojima su se susreli hrvatski proizvođači krumpira uslijed zabrane sredstva za zaštitu bilja klorprofama”, kaže Vučković dodavši kako do sada u Virovitičko-podravskoj županiji ugovorena vrijednost potpora iznosi 1,1 milijardu kuna te je isplaćeno 967 milijuna kuna.

https://www.poslovni.hr/kompanije/nutri ... cu-4334386

Talijanski Investindustrial u Rimac Grupu uložio 120 mil. eura

Investindustrial ima isksutvo i veze u automobilskoj industriji s obzirom na to da je većinski dioničar kultnog britanskog proizvođača sportskih automobila, tvrtke Morgan Motoring Company, a prethodno je ulagao u Ducati i Aston Martin

https://tockanai.hr/biznis/talijanski-i ... ura-57793/

VELIKA PRILIKA ZA HRVATSKU

Europska komisija želi da Janaf postane strateški europski naftovod

https://hms.ba/europska-komisija-zeli-d ... -naftovod/

‘Postat ćemo čvorište energetske trgovine juga Europe; JANAF napokon postaje ono što je trebao biti prije 40 godina’

Planom Europske komisije da Janaf postane strateški europski naftovod i da se proširi kapacitet krčkog LNG terminala, Hrvatska ima priliku postati energetsko čvorište ovog dijela Europe, dobiva veliku razvojnu, energetsku i trgovačku priliku i bilo bi dobro da je iskoristi, ističe umirovljeni sveučilišni profesor i energetski stručnjak Igor Dekanić.

Europska komisija je, naime, 18. svibnja predstavila plan “REPowerEU”, svoj odgovor na poteškoće i poremećaje koje je ruska invazija na Ukrajinu izazvala na globalnom energetskom tržištu.
Zbog ruske invazije na Ukrajinu Komisija je 8. ožujka predložila nacrt plana prema kojem bi Europa postala neovisna o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030. Na sastanku Europskog vijeća 24. i 25. ožujka čelnici EU-a postigli su dogovor o tom cilju i od Komisije zatražili da predstavi detaljni plan REPowerEU. Nedavni prekidi opskrbe Bugarske i Poljske plinom dodatni je dokaz potrebe da se hitno riješi problem nepouzdanosti opskrbe energijom iz Rusije.

U dokumentu “REPowerEU” stoji kako je preobrazba europskog energetskog sustava hitna iz dvaju razloga: da bi prestala ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima, koja se upotrebljavaju kao ekonomsko i političko oružje i koja europske porezne obveznike stoje gotovo 100 milijardi eura na godinu, te da bismo se uhvatili ukoštac s problemom klimatske krize.

“Složnim djelovanjem Europa može ubrzati postupno ukidanje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Istraživanje je pokazalo kako 85 posto Europljana smatra da bi radi potpore Ukrajini EU trebao što prije smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu i nafti. Mjere iz plana “REPowerEU” mogu biti odgovor na tu ambiciju i to uštedama energije, diversifikacijom opskrbe energijom i ubrzanim uvođenjem energije iz obnovljivih izvora kako bi se zamijenila fosilna goriva u kućanstvima, industriji i proizvodnji energije”, navodi se u dokumentu Europske komisije.
Za ostvarenje ciljeva plana “REPowerEU” potrebna su do 2027. dodatna ulaganja od 210 milijardi eura, no to je samo akontacija za neovisnost i sigurnost. S druge strane, smanjenjem uvoza ruskih fosilnih goriva države EU mogu uštedjeti gotovo 100 milijardi eura na godinu. Ta su ulaganja nužna i u privatnom i u javnom sektoru, na nacionalnoj i prekograničnoj razini te na razini EU-a.

Isto tako, za potporu planu “REPowerEU” već je dostupno 225 milijardi eura u zajmovima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Hrvatski dio kolača

Dio tog kolača trebala bi dobiti i Hrvatska. Naftovod Janaf bi, naime, trebao dobiti bitno veću ulogu nego što je ima danas, a trebali bi biti prošireni i kapaciteti krčkog LNG terminala.

“Ovim planom EK Hrvatska dobiva priliku da postane energetsko čvorište na ovom dijelu Europe i time valorizira svoj geografski položaj. Hrvatska će, ponavljam, postati čvorište energetske trgovine juga Europe. Dobro je za nas što smo uvršteni u strateške projekte EU-a”, rekao je za Hinu umirovljeni sveučilišni profesor i energetski stručnjak Igor Dekanić.

To su iznimno dobre vijesti za Hrvatsku, kaže Dekanić, dodavši da planovima EK-a Janaf napokon postaje ono što je trebao biti prije 40-ak godina – dobavni pravac za više država.
Po njemu, bitno je i što se otvara mogućnost da se europskim sredstvima financira daljnji razvoj Janafa.
Ističe kako će istraživanja pokazati hoće li se, vezano uz Janaf, dograditi postojeći naftovodni sustav gradnjom još jedne cijevi ili će se ići na povećanje kapaciteta pumpi. U svakom slučaju, naglašava, radi se o velikim ulaganjima.

Budući da je stvar na začetku, slična se pitanja postavljaju i za proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku.

“Sve ovisi o studiji izvodljivosti. Moguća je i izgradnja stacionarnog terminala, ali i još jednog pokretnog. To su projekti koji traju godinama i jako su skupi. Govorimo o stotinama milijuna eura, u slučaju stacionarnog LNG terminala i više od milijarde eura”, kaže Dekanić.
Naglasio je da te stvari zapravo nisu jako nove, o njima se govorilo prije par desetljeća te da se aktualni planovi podudaraju s onime što se nekada davno planiralo.

“Prijedlogom Europske komisije Hrvatska dobiva veliku razvojnu, energetsku i trgovačku priliku. Bilo bi dobro da se ona iskoristi”, zaključio je Dekanić.
Inače, u energetskom razvojnom planu EK naglašava se i da je štednja energije najbrži i najjeftiniji način za rješavanje aktualne energetske krize i smanjenje računa. Komisija je predložila poboljšanje dugoročnih mjera energetske učinkovitosti, uključujući povećanje obvezujućeg cilja energetske učinkovitosti sa devet na 13 posto u okviru paketa “Spremni za 55 posto” iz europskog zelenog plana.

“Štednja energije pomoći će nam da se pripremimo za moguće izazove sljedeće zime”, navodi se u dokumentu EK. Stoga je Komisija objavila i “Komunikaciju EU-a o štednji energije” u kojoj govori o kratkoročnim promjenama ponašanja kojima bi se potražnja za plinom i naftom mogla smanjiti za pet posto te potiče države članice da komunikacijske kampanje usmjere na kućanstva i industriju.

EU, ističe se, uz ostalo, u dokumentu “REPowerEU” već nekoliko mjeseci surađuje s međunarodnim partnerima na diversifikaciji opskrbe te je osiguran uvoz rekordnih količina ukapljenog prirodnog plina i veće isporuke plina iz plinovoda. Nadalje, novoosnovana energetska platforma EU-a, uz potporu regionalnih radnih skupina, omogućit će dobrovoljnu zajedničku nabavu plina, ukapljenog prirodnog plina i vodika udruživanjem potražnje, optimizacijom upotrebe infrastrukture i koordinacijom informiranja dobavljača.

Razmotrit će se i uspostava “zajedničkog mehanizma nabave” koji će pregovarati i ugovarati kupnju plina u ime država članica sudionica. Komisija će razmotriti i zakonodavne mjere kojima bi se od država članica zahtijevalo da s vremenom diversificiraju opskrbu plinom. Ta će platforma omogućiti i zajedničku nabavu vodika iz obnovljivih izvora.

Europsku energetsku neovisnost ubrzat će i povećanje i ubrzavanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.. Komisija predlaže povećanje glavnog cilja za 2030. za obnovljive izvore energije sa 40 na 45 posto u okviru paketa “Spremni za 55 posto”.

Isto tako, zamjenom ugljena, nafte i prirodnog plina u industrijskim procesima smanjit će se emisije stakleničkih plinova i ojačati sigurnost i konkurentnost. Štednjom energije, energetskom učinkovitošću, zamjenom goriva, elektrifikacijom i pojačanim uvođenjem korištenja vodika iz obnovljivih izvora, bioplina i biometana u industriji moglo bi se do 2030. uštedjeti do 35 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, dodatno uz uštede iz prijedloga „Spremni za 55 posto”.

Komisija predlaže i da se financijska omotnica Mehanizma za oporavak i otpornost poveća za 20 milijardi eura bespovratnih sredstava od prodaje emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama koje se trenutačno drže u rezervi za stabilnost tržišta i koje bi bile prodane na dražbi, na takav način da se ne narušava tržište.

https://www.poslovni.hr/europska-unija/ ... na-4338226

Znači pored silnih tisuća KM južnog dijela obala na Mediteranu tankeri će se jebavati do sjevernog Jadrana.
Sigurno.

U Novskoj uzgajamo mikroalge, a sve smo rasprodali još prije nekoliko godina

Mikroalge postoje više od dvije milijarde godina i smatraju se najstarijim biljkama na Zemlji, a u Novskoj bi uskoro od njih mogli ostvarivati iznimne prihode i profite.
Naime, nakon godina istraživanja, laboratorijskog ispitivanja te probne proizvodnje u lipnju ove godine u Novskoj počinje komercijalna proizvodnja i izvoz mikroalgi i to u količinama koje će ih, vrlo vjerojatno, brzo postaviti u sam vrh europske proizvodnje.

– Primjena je algi ogromna, od farmaceutske industrije i lijekova, kozmetike, prehrambene industrije koja koristi bjelančevine, omega 3 kiseline i razne druge spojeve iz algi, biološko gnojivo, bioplastika, gorivo... ogromne su mogućnosti korištenja bioalgi. Airbus je nedavno platio njemačkom tehničkom uredu deset milijuna eura za istraživanje kerozina od algi. Sadašnja cijena je oko pet dolara po litri goriva dobivenog od algi, još uvijek je to skupo, ali se sve to intenzivno razvija – kazuje Franjo Orešković koji napominje kako su se oni u svojoj proizvodnji odlučili, za sada, orijentirati na farmaceutsku industriju koja je visokoprofitabilna. A specifičnost proizvodnje u Phyoxu i samim farmaceutima otvara nove mogućnosti. – Naša prednost je što mi u svojem zatvorenom prostoru proizvodimo alge 24 sata dnevno i to svih 365 dana godišnje jer im mi dajemo i svjetlo i hranu i podlogu i temperaturu i držimo je konstantno na modusu rasta. Sva konkurencija u svijetu to radi na otvorenome, po danu, i ovisna je o vremenskim prilikama. Mi tijekom 24 sata u našim uvjetima stvaramo 24 dana za alge, dakle varamo ih svjetlom da je svaki sat jedan dan i zato se one razmnožavaju intenzivno – kazuje Orešković. Naime, mnoge tvrtke koje uzgajaju alge imaju sezonsku proizvodnju. Farmaceutske tvrtke zbog toga nemaju konstantnu proizvodnju te su kalkulirale i s nekim svojim proizvodima. – Imamo informaciju da ima 500 novih lijekova koji čekaju proizvodnju dovoljne količine algi – napominje Orešković koji dodaje kako Phyox to rješava cjelogodišnjom proizvodnjom i zbog toga nije čudno da je sva proizvodnja rezervirana i rasprodana još prije nekoliko godina. – Imat ćemo proizvodnju od oko 40 tona godišnje, a ako bismo postigli 50 tona, bili bismo najveći u Europi. Na svojih 600 kvadrata proizvedemo našom tehnologijom više nego Nijemci na 10.000 kvadrata površine.

Hrane ih s CO2 No da bi došli do ovoga, morali su proći kroz naporna i dugotrajna istraživanja, ali i neke zavrzlame. Primjerice, bio je problem kako klasificirati tvrtku po NKD statistici. Lomilo ih se između poljoprivrede i gospodarstva, no elegantno su riješili problem upisivanjem djelatnosti proizvodnje za farmaceutiku. Birala se i alga koju će proizvoditi i na kraju se Berndt odlučio na jednu sasvim "običnu". – Kod odabira algi gledali smo tržište i cijenu, tj. što od nje možemo dobiti. Tražili smo i jaku algu, koja nije jako osjetljiva i našli je u Chlorelli. Mi u ovim našim bazenima možemo sve uvjete imitirati, i slanu vodu, temperaturu, sve. No, odlučili smo se za Chlorellu, za nju se sada specijalizirali – najveće je tržište za nju, poznata je i tražena je – pojašnjava odabir Bernd. Prvu "generaciju" Chlorelle našli su u obližnjem kanalu Strugu. I dobro se "uhvatila". No, do najboljeg rezultata proveli su u laboratorijima na tisuće kombinacija različitih tipova i jačina svjetlosti, kao i udaljenosti osvjetljenja od bioreaktora u kojima se nalaze alge. Koliko se tu detaljno išlo, pokazuje naziv jednog svjetla koje nosi ime "Meksiko u podne". Kažu nam da su tražili svjetlo koje je u Acapulcu u podne i koje se pokazalo dobrim za razmnožavanje Chlorelle. Sada se Chlorella u svojim tankovima u Novskoj razmnožava bolje i brže nego u prirodi, a berbe su svakodnevne. – Naše alge hranimo ugljikovim dioksidom, a one ga pretvaraju u kisik. Za jedan kilogram algi potrebno je oko 1,8 kg CO2. Mi pustimo da narastu 100 posto i vadimo ih po 30 posto u berbi, a ostale ostavimo i onda narastu opet i pokupimo 30 posto. I svaki dan je berba, jer njima treba jedan dan da se dovoljno razmnože – pojašnjava Bernd Herrmann, ističući kako su alge najveći ubojica CO2 na kugli zemaljskoj i najveći proizvođači kisika. Phyox tako proizvede kisika kao 20 hektara šume, a taj kisik je i jedini "otpad" koji nastaje proizvodnjom mikroalgi. Stoga je riječ i o izuzetno ekološkoj proizvodnji i postrojenju.

Tijekom probne proizvodnje došli su i do još jednog proizvoda, Naime, pokazalo se kako je voda iz tankova u kojima se uzgajaju alge, a koja nema nikakvih dodatnih sastojaka, iznimni poticatelj rasta biljaka – čak 16 puta je brži rast biljki korištenjem te vode u odnosu na običnu, stoga su u poslovne planove ubacili i plasiranje te vode na tržište kao biološkog gnojiva.

– Studija jedna pokazuje da je posao s algama tek započeo, da je svjetsko tržište zasićeno s tek tri posto sadašnjih potreba. A istovremeno potrebe s razvojem novih proizvoda i dalje rastu. Dakle budućnost s algama imamo, i to budućnost u Novskoj – zaključuje Franjo Orešković, predsjednik upravnog odbora tvrtke Phyox d.d.

https://www.vecernji.hr/vijesti/u-novsk ... na-1588759

Pfizer i Sobi u Savskom Marofu ulažu 100 milijuna eura u novi visokotehnološki pogon iz kojeg će izvoziti u 50 zemalja svijeta

Potpredsjednik američkog Pfizera Steven Stears istaknuo je kako će se tu vidjeti i provoditi visokoekološki standardi poslovanja i proizvodnja, čija je, kao i lijekova koji prozvode, glavna oznaka izvrsnost.

Biofarmaceutske kompanije Pfizer i Sobi u petak su u Savskom Marofu svečano obilježile početak radova na novom visokotehnološkom proizvodnom pogonu, u što ulažu 100 milijuna eura, a iz kojeg će od 2026. u 50 zemalja svijeta izvoziti inovativne biološke lijekove.

Sam pogon nalazi se u zoni Savskog Marofa gdje Pfizer, odnosno dio njegovog poslovanja tvrtka Haspira, od 2015. već ima jedan pogon. Novi će pogon, kada ga izgrade do 2024., imati oko 4.000 metara četvornih i nalaziti se na zemljištu od 11 hektara.

Njihov već postojeći proizvodni pogon u Savskom Marofu profilirao se kao mjesto za proizvodnju bioloških supstanci za lijekove te finalnih lijekova za onkologiju i rijetke bolesti, a tu se proizvode i komponente za covid-19 cjepivo, te je odlučeno da se pokraj njega gradi još jedan za proizvodnju lijekova za liječenje rijetkih bolesti.

“U nešto manje od deset godina od 30 zaposlenih ljudi u Savskom Marofu narasli smo na njih 500, a još oko sto ćemo zaposliti kada bude izgrađen novi pogon. Od postrojenja s jednim komercijalnim proizvodom postali smo pogon s puno prozvoda i to je jedina takva tvornica u Hrvatskoj, ali i šire, i ujedno i prva koju Pfizer gradi zajedno sa Sobijem”, naglasio je direktor te tvornice Domagoj Runac.

https://www.poslovni.hr/hrvatska/pfizer ... ta-4341012

POGON U JAKOVLJU
Ključeve nove tvornice u kojoj će raditi 700 ljudi donio slavni Austrijanac, proslavio se skokom s ‘ruba svemira‘

FACC je jedna od vodećih svjetskih zrakoplovnih tvrtki koja projektira, razvija i proizvodi napredne lake sustave za zrakoplovnu industriju



Tvornica austrijskog FACC-a, tehnološkog partnera globalne zrakoplovne industrije, u koju je u prvoj fazi ukupno uloženo oko 15 milijuna eura, do 2025. planira zapošljavati do 700 radnika, istaknuto je u petak na svečanosti otvorenja tvornice u općini Jakovlje u Zagrebačkoj županiji.

Tvornica je nakon 10 mjeseci izgradnje počela s radom u prosincu 2021. godine. U njoj se proizvode lake komponente za unutrašnjost kabina poslovnih mlažnjaka i putničkih zrakoplova, a trenutno zapošljava 170 radnika.

Uskoro će započeti proširenje proizvodnih pogona pri čemu bi se površina tvornice kroz iduće dvije do tri godine trebala utrostručiti, a kako je izjavio predsjednik Uprave FACC-a Robert Machtlinger, vrijednost ukupne investicije bi do 2025. godine mogla narasti za još 30 do 40 milijuna eura, uz već uloženih 15 milijuna eura u zemljište i prvu fazu izgradnje.



Svečanosti su između ostalih nazočili predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović i drugi predstavnici državne te lokalne i županijske vlasti, kao i austrijski i kineski veleposlanici u Hrvatskoj, Qi Qianjin i Josef Markus Wuketich.

FACC se titulira kao jedna od vodećih svjetskih zrakoplovnih tvrtki koja projektira, razvija i proizvodi napredne lake sustave za zrakoplovnu industriju. Svake sekunde sa zemlje poleti jedan zrakoplov koji sadrži FACC tehnologiju, a kupci su kompanije poput Airbusa, Boeinga i Bombardiera, ističu iz FACC-a. U fiskalnoj godini 2021. FACC je ostvario prihode u iznosu 497,6 milijuna eura, zapošljava oko tri tisuće ljudi iz 41 zemlje na 13 međunarodnih lokacija diljem svijeta. Inače, FACC je u većinskom vlasništvu kineske kompanije AVIC (Aviation Industry Corporation of China), koja se nalazi na ljestvici Fortune 500.

Tvornica u Jakovlju najveća je 'greenfield' investicija te kompanije izvan matične Austrije, kao i jedna od najvećih austrijskih 'greenfield' investicija u Hrvatskoj uopće.

Machtlinger je istaknuo da nije bilo lako odabrati lokaciju za ulaganje, a nakon intenzivne analize svih faktora izbor je pao na Hrvatsku, pri čemu je u igri bilo još osam europskih zemalja.

Zahvalio je predsjedniku hrvatske vlade Plenkoviću na podršci tijekom cijelog procesa, kao i resornim ministrima i lokalnim vlastima na izvrsnoj suradnji u realizaciji investicije.

Plenković: FACC kao globalna kompanija ima dobar osjećaj o ulagačkoj i poslovnoj klimi

Premijer Plenković je Machtlingeru zahvalio što je FACC za mjesto investiranja odabrao upravo Hrvatsku, podsjetivši i da se s njime sastao prije tri godine.
Kao razloge koji su utjecali odluku o investiranju u Hrvatsku Plenković je naveo političku stabilnost i jasan smjer upravljanja zemljom, koja ide ka dubljoj europskoj integraciji - Schengenu i europodručju.

Tu je i kvalitetna i obrazovana radna snaga, kao i izvrsna prometna povezanost, u smislu i blizine Zagreba, zračne luke, autocesta, željeznice te riječke luke.

Plenković je apostrofirao i razne poticaje za ulagače, poput poreznih olakšica kada je riječ o porezu na dobit, potpore za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta koja su vezana za ulaganja, potpore za radno intenzivne projekte ulaganja te one za opravdane troškove usavršavanja povezanog s ulaganjem.

Pritom, kod činjenice da je FACC za ulaganje odabrao Hrvatsku treba voditi računa da je riječ o globalnoj kompaniji. "Dakle, riječ je o nekom tko ima jako dobru perspektivu i osjećaj kakva je ulagačka i poslovna klima diljem svijeta", poručio je Plenković.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović je izjavio da je ovo ulaganje, osim zapošljavanja, jako važno i zbog transfera znanja i tehnologije prema Hrvatskoj.
Ulaganje jasno pokazuje da Hrvatska napreduje kada je riječ o konkurentnosti i poslovnom okruženju, istaknuo je Filipović, podsjetivši i da je Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne ovaj tjedan objavio globalnu ljestvicu konkurentnosti za 2022. godinu, na kojoj je Hrvatska napredovala za 13 pozicija te sada zauzima 46. mjesto.

Proslavu je upriličio helikopterski šou legende austrijskog zrakoplovstva Felixa Baumgartnera koji je sletio pred zgradu tvornice s velikim ključem i službeno ju otvorio zajedno s direktorom Machtlingerom, predsjednikom nadzornog odbora Pang Zhengom i hrvatskim predsjednikom Vlade Plenkovićem.



https://www.zabranjeni.url/vijesti/hrvatsk ... a-15211855

PROGRAMIRANJE
Ericsson Nikola Tesla, Infobip i Span tri najveća hrvatska izvoznika softvera
U Hrvatskoj više od 5000 softverskih tvrtki, ali njih svega 50 rade gotovo 80 posto izvoza

Unatoč tome što je lani u Hrvatskoj bilo čak 5069 softverskih tvrtki, i tome što njihov broj nezaustavljivo raste, njih svega 50 zaslužno je za gotovo 80 posto hrvatskog softverskog izvoza.

Rezultat je to analize koju je napravio portal ICTbusiness, a na temelju podataka koje je prikupio Dun & Bradstreet Hrvatska.

Tako ispada da TOP 50 domaćih softverskih izvoznika čine gotovo 80 posto ukupne vrijednosti hrvatskog ICT izvoza, piše portal ICTbusiness.

- Snaga domaće softverske industrije posebno se ogleda u činjenici da s ukupno 8,831 milijarde kuna vrijednog izvoza u 2021. godini oni čine točno 78,43 posto ukupne vrijednosti domaćeg izvoza cijele ICT industrije. Softverska industrija zabilježila je pritom rast od 52,13 posto što samo dodatno dokazuje snagu ovog segmenta - navodi u analizi Dražen Tomić na ICTbusinessu.

Na prvom mjestu, kao najveći izvoznik je kompanija Ericsson Nikola Tesla s 1,11 milijardi kuna i rastom u 2021. godini u odnosu na prethodnu godinu od 4,7 posto.

Slijedi Infobip, prvi hrvatski jednorog, koji je zabilježio izvoz od 434,5 milijuna kuna što je rast od 31,22 posto u odnosu na prijašnju poslovnu godinu. ICTbusiness navodi da je u pet godina - od 2017. do 2021. - Infobip imao prosječni godišnji rast izvoza od 33,98 posto.

Na trećem mjestu je Span s 355,99 milijuna kuna izvoza i rastom od 44,69 posto. Spanu je unazad pet godina izvoz rastao u prosjeku 21,71 posto, piše ICTbusiness.

https://novac.zabranjeni.url/novac/aktualn ... a-15226442

Značajna prekretnica: Infobip za 200 milijuna dolara preuzeo američki Peerless Network



Suosnivač i glavni izvršni direktor Infobipa Silvio Kutić rekao je tim povodom da je SAD dom brojnih vodećih svjetskih platformi i poduzeća, tako da spomenuta akvizicija za njegovu tvrtku predstavlja značajnu prekretnicu.

Vodnjanski Infobip, globalna cloud komunikacijska platforma i vodeća IT kompanija u regiji, zaključila je akviziciju američke kompanije Peerless Network, globalnog pružatelja usluga glasovne komunikacije preko interneta (Voice over IP) u poslu vrijednom oko 200 milijuna američkih dolara, priopćili su u srijedu iz Infobipa.

Infobipovi klijenti će, navodi se, zahvaljujući toj akviziciji dobiti pristup tržištu SAD-a putem Peerless Networka, koji pokriva 93 posto američke populacije u 49 saveznih država. Osim toga, Infobip će ponuditi klijentima Peerless Networka pristup svojoj vodećoj komunikacijskoj cloud platformi, kako bi im pomogao u širenju komunikacije na više kanala i dodatno povezivanje sa svojim klijentima na globalnoj razini.

Suosnivač i glavni izvršni direktor Infobipa Silvio Kutić rekao je tim povodom da je SAD dom brojnih vodećih svjetskih platformi i poduzeća, tako da spomenuta akvizicija za njegovu tvrtku predstavlja značajnu prekretnicu.

“Potvrda je to naše globalne strategije rasta kako bismo još bolje pomogli tvrtkama da dođu do klijenata na pravom komunikacijskom kanalu u pravo vrijeme uz povećanje pouzdanosti i prodaje. Štoviše, kombiniranje vodeće glasovne ponude Peerless Networka s Infobipovim globalnim komunikacijskim mogućnostima priprema nas za lidersku poziciju na tržištu cloud komunikacija koje se ubrzano razvija. Proširenjem ponude i globalne prisutnosti, pomažemo tvrtkama da ostvare značajnije veze sa svojim korisnicima diljem svijeta”, naveo je Kutić.

Osnovan 2008. godine, Peerless Network pruža agilna, isplativa te implementacijski najjednostavnija glasovna rješenja uz vrhunsku korisničku uslugu kako bi se zadovoljile potrebe njihovih klijenata, uključujući niz Fortune 500 kompanija.

Akvizicijom se stvara sveobuhvatno rješenje za višekanalnu komunikaciju koja je sada dostupna klijentima. Infobip i Peerless Network sada će zajedno ponuditi mrežu lokalnih timova koji će biti na raspolaganju i u komunikaciji s tvrtkama diljem svijeta.

U kombinaciji, Infobip i Peerless Network zajedno obrađuju više od 30 milijardi mjesečnih interakcija s korisnicima kroz čitav niz komunikacijskih kanala u više od 190 zemalja.

Nova akvizicija slijedi nakon preuzimanja vodećeg B2B pružatelja rješenja za razmjenu mobilnih poruka OpenMarketa, vodećeg svjetskog pružatelja SMS firewall usluge Anama, developerske konferencije Shift te poslovno-tehnološkog magazina Netokracija.

https://www.poslovni.hr/domace/znacajna ... rk-4347409

Razmatra se opcija uvođenja brzog vlaka od centra do zagrebačke zračne luke

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević izjavili su da se razmatra opcija uvođenja brzog vlaka od zagrebačke zračne luke do grada, za što bi kroz dvije godine trebala biti kompletirana dokumentacija.

"Procedura za to će potrajati, jer ćemo za to tražiti i europsko financiranje, za što uvijek treba vremena, a za sada je teško reći koliko će iznositi ta investicija", rekao je Butković nakon potpisivanja ugovora između HŽ Infrastrukture i tvrtke Swietelsky za obnovu pruge na dionici zagrebački Zapadni kolodvor-Glavni kolodvor.

Butković i Tomašević su najavili da nakon potpisivanja tog ugovora imaju sastanak o aktualnim temama i projektima, pri čemu je Butković naglasio kako "nisu više važne prošle priče o povezanosti zračne luke i grada" te da je, iako se prije spominjala i tramvajska veza, on uvijek bio za to da to bude brzi vlak.

Ministar i zagrebački gradonačelnik su to objasnili time što i u drugim velikim europskim gradovima od zračne luke do centra gradova imaju brze linije vlakovima. To bi se, po Butkoviću, riješilo zapravo spojem na željezničku prugu Zagreb-Sisak i u radovima bi sudjelovala HŽ Infrastruktura.

Tomašević je također kazao da tramvaj ne bi bio adekvatno rješenje te da o vlaku postoji konsenzus i s gradom Velika Gorica o čemu je i razgovarao s vodstvom toga grada.

‘Krećemo u projekt izgradnje stadiona, i ne samo jednoga! Maksimir, Poljud... Jer Hrvatska to zaslužuje‘



Premijer Andrej Plenković Hrvatskom saboru podnosi godišnje izvješće o radu svoje Vlade, a između ostalih brojnih tema, progovorio je i o krucijalnom pitanju za hrvatski nogomet, reprezentaciju, klubove...

Radi se o velikom projektu izgradnje novih stadiona, o kojem su Sportske novosti ekskluzivno pisale prije nekoliko dana.

Dan uoči 6. godišnjice otkako je ušao u Banske dvore i preuzeo izvršnu vlast, premijer je potvrdio da Hrvatska kreće u ozbiljan projekt izgradnje nogometnih stadiona.

"Imamo temelj za ulaganja u stadione. Maksimir u Zagrebu, Poljud u Splitu i druge. Da ne bi bilo dileme, idemo u taj projekt. Ne jedan stadion. Reprezentacija to zaslužuje!", najavio je Plenković.

Podsjetimo, ovaj projekt predviđa izgradnju, obnovu ili završetak 10-tak stadiona diljem Lijepe naše, nije u pitanju samo gradnja Maksimira. Zagreb bi - dakle - dobio dva stadiona. Velebni koji bi se gradio u Maksimiru, za 30-tak tisuća gledatelja. Drugi bi se gradio u Kranjčevićevoj ulici, za otprilike 12 tisuća ljudi. Reprezentacija bi u Zagrebu trebala dobiti i kamp.

U Osijeku velebni stadion grade Mađari, ali zato će onaj u Vinkovcima ući u ovaj projekt obnove hrvatskih stadiona. Obnovit će se i natkriti. Stadion u Koprivnici već godinama čeka ga da se zaokruži, sada je i on uključen u priču. Varaždin bi pak dobio krov na istočnoj tribini, kao i dodatno ušminkavanje. Pulski stadion Aldo Drosina napokon bi bio zaokružen s krovom, kao i Rujevica u Rijeci, koja sada ima natkrivenu samo zapadnu tribinu.

Na putu prema jugu prvi je veliki grad Zadar čiji stadion na Stanovima odavno ne zadovoljava minimalne uvjete.

https://sportske.zabranjeni.url/sn/nogomet ... e-15263380

Projekt od 300 milijuna eura: Dječja bolnica u Blatu gradi se od 2024., uskoro kreće natječaj

Pripremili smo svu dokumentaciju za natječaj, natječaj će se raspisati u sljedećim tjednima, naveli su iz Ministarstva zdravstva na upit u kojem je stadiju projekt nove dječje bolnice

https://www.24sata.hr/news/projekt-od-3 ... caj-867364

Možemo možda nisu sposobni, ali bar daju državi da napokon ulaže u Zagreb.

Dosta dobro. No Hrvati ne vole ovakve teme. Ova tema bi na srpskom ili muslimanskom forumu imala milijun pogleda.

Jedan od pet najbogatijih Ukrajinaca ulaže u Hrvatsku u znak zahvalnosti zbog podrške njegovom narodu: Megaprojekt otvara oko 1500 novih radnih mjesta

Kada je prije deset mjeseci prvi put objavljena, informacija o ulaganju oko 300 milijuna eura u izgradnju peradarske farme na području Banovine izazvala je podsmijeh i odmahivanje rukom. Danas je to projekt koji odlično napreduje i u tijeku su ishođenje potrebne dokumentacije i zatvaranje financijske konstrukcije.

Prema riječima Tugomira Majdaka, državnog tajnika Ministarstva poljoprivrede, ovo je "megaprojekt koji bi poželjela svaka članica Europske unije, ali je investitor odabrao baš Hrvatsku". A investitor je ukrajinski poduzetnik Jurij Kosiuk, jedan od pet najbogatijih Ukrajinaca i vlasnik najveće prehrambene tvrtke u toj zemlji.

U ekskluzivnoj izjavi za Jutarnji list, Jurij Kosiuk posebno ističe sljedeće: "Kao vlasnik Grupe Perutnina Ptuj i PIPO Čakovec, zainteresiran sam za novi projekt moje tvrtke MHP u Hrvatskoj, koji će otvoriti 1500 novih radnih mjesta. Realizirat će se na potresom pogođenom području Banovine, za koju je to od velikog značaja.

U potpunosti smo posvećeni projektu, i već radimo na izradi zemljišnih studija, izradi projektne dokumentacije potrebne za dobivanje okolišne i građevinske dozvole. Radujemo se rješavanju svih problema i nadamo se da ćemo to uskoro početi provoditi. Dugo smo i naporno istraživali gdje ili u kojoj zemlji unutar i izvan EU bismo trebali razviti tu novu monumentalnu investiciju.

Opsežno smo istraživali i komunicirali s nekoliko različitih vlada. Glavni razlog zašto smo se konačno odlučili za Hrvatsku i, točnije za Banovinu, bio je profesionalan i ambiciozan pristup hrvatske Vlade, te posebno osobni doprinos hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. I naravno, nismo mogli zanemariti činjenicu da je Hrvatska stala uz Ukrajinu i njezin narod, kao veliki prijatelj tijekom ruske invazije. Uspjeh projekta te veličine uvelike se oslanja na dobar odnos između Vlade i poduzeća, i vjerujemo da smo u Hrvatskoj pronašli savršeno mjesto".

Predstavnik MHP Group Jevgenij Dranov, direktor tvrtke PIPO Čakovec Dubravko Folnović, državni tajnik Majdak, počasni konzul Ukrajine u Hrvatskoj Ivica Pirić, u Petrinji su se susreli sa sisačko-moslavačkim dožupanom Mihaelom Jurićem te s predstavnicima grada Petrinje i četiri općine na čijem području će se projekt realizirati, kako bi im predstavili projekt. Majdak naglašava kako projekt koji se službeno zove "Projekt Petrinja", odlično napreduje. Jutarnji list prvi objavljuje detalje tog velikog projekta. Dosad je definirano pet milijuna četvornih metara zemljišta na kojem će se projekt realizirati te je definirano gdje će biti smješteni koji objekti, piše Jutarnji list.

Zemljište je u najvećoj mjeri u vlasništvu države, a 50 posto njega je građevinsko, što je uvelike ubrzalo realizaciju. Ukupno će biti izgrađeno oko 100 peradarnika na ukupno sedam farmi, koje će se nalaziti u Letovaniću, Žažini, Pešćenici, Mahovu, Popovača Otoku, Brestu Pokupskom i Grabrovom Potoku. Prema dostupnim informacijama, godišnji kapacitet peradarnika bit će 25 milijuna pilića. Uz to, izgradit će se i tvornica stočne hrane, koja će, prema tvrdnji Majdaka, biti jedna od najvećih regionalnih tvornica stočne hrane. Također, izgradit će se i klaonica, valionica pilića te prostor za preradu.

Trenutačno se obavljaju geodezijska ispitivanja tla na odabranom zemljištu. Majdak predviđa kako bi se sva potrebna dokumentacija mogla ishoditi za devet mjeseci te bi izgradnja objekata trebala početi 2024. godine. Početak proizvodnje očekuje se 2026. godine. Paralelno s rješavanjem dokumentacije, rješava se i financijska konstrukcija cijelog projekta preko HBOR-a i poslovnih banaka, a investitor je dužan uložiti 20 posto vlastitih sredstava u projekt.

Prema Majdakovim riječima, na toj farmi bit će zaposleno između 1500 i 2000 radnika, dok će indirektno uz farmu biti vezano još 3000 ljudi, a za potrebe tvornice stočne hrane bit će angažirano 40 tisuća četvornih metara poljoprivrednih površina. "To će, u svakom slučaju, značajno povećati godišnju poljoprivrednu proizvodnju hrane u Hrvatskoj i omogućiti realizaciju postavljenih dugoročnih ciljeva u proizvodnji hrane", naglašava Majdak. Prema njegovim riječima, cijeli taj projekt ima veliku podršku lokalnih vlasti, Ministarstva poljoprivrede, kao i Vlade i premijera. "On će sigurno pomoći revitalizaciji i demografskoj obnovi Banovine", istaknuo je Majdak, prenosi Jutarnji list.



https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/bi ... ta-1233899