Radnici Željezare Zenica najavili štrajk glađu

Objavljeno: 30.01.2017 08:55
Posljednja izmjena: 30.01.2017 19:41

Radnici Željezare Zenica odlučili su od danas stupiti u štrajk glađu. Još traju pripreme za ove radikalne korake, dok čekaju odgovor iz Vlade Federacije od toga će zavisiti da li će stupiti u štrajk glađu ili ne.

Razlog kulminacije radničkog nezadovoljstva je nebriga vlasnika za preduzeće koje je dovedeno pred stečaj zbog dugovanja dobavljačima, radnicima i fondovima. 430 radnika radi za minimalne plaće i bez doprinosa više od 10 godina. Od Vlade Federacije traže hitno rješenje ovog problema, jer je država ostala dužna „Željezari“ 50 miliona maraka tokom nepravedne privatizacije.

Prodajom imovine „Željezare“ čija se vrijednost mjeri desetinama miliona maraka mogli bi biti rješeni problemi u ovom preduzeću. U pitanje su dovedene i obaveze ugovorene sa Arcelor Mittalom.

„Normalna stvar, mi više nismo u stanju da trpimo ovu situaciju kakva jeste, znači nek oni riješe između sebe do koga je i u čemu problem, mi više ovo ne možemo ovako trpiti i slušati. Hoćemo li po stečaj, mi nismo za stečaj i mi ne damo firmu u stečaj. Mi hoćemo da se ovo rješi, da ovo riješi Vlada Federacije, uprava i sindikat“, rekao je Zuhdija Kozlić, radnik „Željezare“ doo Zenica.

Ključ: Iz općinskog budžeta za plaće i naknade 600.000 KM više

Na sjednici Općinskog vijeća Ključ održanoj 26. januara razmatrano je nekoliko strateški važnih dokumenata i stavki za funkcioniranje ove općine, od kojih je Nacrt budžeta za tekuću godinu bio posebno značajan.

Kako je saopćeno iz Povjereništva SDA Ključ, za bruto plaće i naknade budžetskim korisnicima planirano je 1.773.730 KM, što je za gotovo 600.000 KM više nego 2012. godinu.

- Kada uzmemo u obzir sve relevantne faktore, kao što je broj stanovnika, registrovanih pravnih osoba, koji bilježi kontinuiranu negativnu stopu proteklih godina u našoj općini, teško je pronaći adekvatne razloge na osnovu kojih se može opravdati kontinuitet povećanja rashoda po osnovi plaća i naknada u Općini Ključ.

FBiH: Nakon uvezivanja staža, Zavod MIO svake godine bit će 80 milijuna KM u minusu

Objavljeno 31.01. - 13:23

Mirovine sve više kasne

Vlasti Federacije BiH planiraju u ovoj godini u parlamentarnoj proceduri progurati Zakon o uvezivanju staža koji bi samo u ovoj godini trebao rezultirati odlaskom u mirovinu 25.000 ljudi, što će do krajnjih granica otežati funkcioniranje Zavoda mirovinskog i invalidskoga osiguranja te čak otvoriti pitanje isplata mirovina ako se prije toga ne donesu izmjene Zakona o MIO i mirovinama kojim bi se trebalo drukčije urediti oblast obveznog mirovinskog osiguranja, piše Večerenji list.

Prema izračunu iz službi koje rade na simuliranju učinaka ovoga zakona, samo uvezivanje staža i slanje u mirovinu ovih radnika će na godišnjoj razini značiti novi ozbiljni deficit federalnog Zavoda MIO.

Tako prognoze govore da bio svake godine za isplatu mirovina i sve druge obveze nedostajalo čak 80 milijuna maraka, a neki procjenjuju čak i 96 milijuna na godišnjoj razini. Ako se ima na umu kako je federalni Zavod sada oko 215 milijuna maraka u minusu, uvođenje novih umirovljenika značilo bi kolaps Zavoda mirovinskog osiguranja, a onda i posljedično proračuna Federacije BiH, novu spiralu zaduživanja, zaključuje Večerenji list./HMS/

Radnici Unis Toolsa: Ministar Džindić nas je slagao, u ponedjeljak protestujemo ispred Vlade FBiH

Predsjednik Štrajkačkog odbora vogošćanskog Unis Toolsa Dževad Bešlija za Klix.ba je kazao da se sudbina radnika ovog preduzeća još nije promijenila te da će u ponedjeljak, 6. februara, organizirati nove proteste ispred zgrade Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Bešlija nam je kazao da ih je federalni ministar za energiju, rudarstvo i industriju Nermin Džindić slagao i nije ispunio obećanje dato prošle godine, koje podrazumijeva jednokratnu pomoć, uvezivanje staža i uplatu penzija.

"Posljednje proteste smo organizirali 29. septembra prošle godine i tada su nam obećali mnogo stvari, ali su nas i slagali. Niko neće da nas primi, ni iz resornog ministrstva, ni Vlade FBiH, ni iz sindikata. Desetak radnika nema uvezan radni staž, zato u ponedjeljak idemo ispred Vlade FBiH i nećemo odustati dok nam se ne uveže radni staž. Obespravljeni radnici Unis Toolsa već dvije godine nemaju primanja i žive na rubu egzistencije", kazao nam je Bešlija.

Dodao je da su radnici napravili sporazum s resornim ministrom Nerminom Džindićem, ali da niko ne mari za njihove uvjete.

"Svi su se oglušili o naše zahtjeve, više puta smo slali dopis, ali bez ikakvog dogovora. Nemamo od čega živjeti i nećemo odustati dok ne dobijemo svoja prava, a vjerovatno ćemo oko 10 sati biti ispred zgrade Vlade FBiH", dodao je Bešlija.

Podsjećamo da je prošle godine Općinski sud u Sarajevu odbio zahtjev za stečaj nekadašnjeg privrednog giganta zbog neregularnosti u imenovanju direktora Huse Sarića, a danas je situacija u preduzeću i dalje ista.

Istraživanje koje je proveo Faktor ukazuje na disproporcionalno veliku zastupljenost distributera iz zapadne Hercegovine koji su uspješno isposlovali dobivanje zastupništava većine poznatih brendova. Mnogi od vlasnika ovih kompanija su nakon zarađenog novca otvorili i proizvodne firme, te proširili svoje poslovanje. Prihodi od prodaje 30 najvećih distributera se na godišnjem nivou kreću u iznosu od oko 2 milijarde KM od čega se skoro dvije trećine odnose na firme iz Hercegovine i gradova iz Bosne koji gravitiraju Hercegovini.

Deset najvećih distributera u BiH koji na godišnjem nivou ostvaruju prihode od oko 1,5 milijardi KM su Ataco (Široki Brijeg), Boreas (Kreševo), Dukat (Laktaši), MCI (Široki Brijeg), Mepas (Široki Brijeg), Nelt (Istočno Sarajevo), Orbico (Sarajevo), Planet (Posušje), Violeta (Grude) i Megamix (Sarajevo).

"Centar za socijalni rad Tuzla je za tu namjenu 2010. godine dobio 160.000 maraka, a prošle tek 60.000 maraka. Istovremeno, za tri puta je povećan broj korisnika kojima je takva vrsta pomoći potrebna“, kazala je za Radiosarajevo.ba Sonja Brčinović, direktorica Centra za socijalni rad Tuzla.

Izetbegovićev i Dodikov prijedlog o uzimanju novca iz Centralne banke doveo bi do galopirajuće inflacije

Osim predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović podržao je prijedlog o uzimanju novca iz Centralne banke BiH, koji bi se prema njegovim riječima mogao iskoristiti za privredu. Ekonomski analitičari upozoravaju da bi to izazvalo ekonomski haos u BiH u kratkom vremenskom periodu.

Na sinoćnjoj konferenciji za medije član Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je da bi se sredstva Centralne banke BiH mogla iskoristiti za finansiranje privrede.

"Imamo tamo 700.000.000 KM koje stoje. Treba ih iskoristiti da se radi infrastruktura i zapošljavaju ljudi, umjesto da posuđujemo ta sredstva i plaćamo kamete stranim bankama. To je stara ideja koju bih i ja podržao", rekao je Izetbegović.

Od ranije je poznato da se za uzimanje novca iz Centralne banke BiH zalažu političari iz entiteta Republika Srpska. Predsjednik RS-a Milorad Dodik i predsjednica Vlade RS-a Željka Cvijanović odavno traže novac iz rezervi Centralne banke BiH, od koje između ostalog očekuju da u opticaj pusti novih milijardu KM. Prema njihovoj zamisli, ovaj novac bi bio korišten za rješavanje finansijskih problema manjeg bh. entiteta.

Podsjećamo, Dodik je optužio "strance" da navodno tjeraju bh. vlasti da se zadužuju kod stranih banaka po kamati od četiri do pet posto, tražeći od Centralne banke BiH da podijeli blizu 600 miliona KM te da pored toga emitira novih milijardu KM.

Univerzitetski profesori iz oblasti monetarne politike i javnih finansija upozoravaju da ovo nije dobra ideja s obzirom na to da bi povlačenje dodatnog novca ugrozilo monetarnu stabilnost u BiH.

Naime, Centralna banka BiH ne može se koristiti kao sredstvo za usklađivanje ekonomskih šokova poput nezaposlenosti ili određenih distorzija u privredi, kao ni za finansiranje organa vlasti. Zahvaljujući pravilima valutnog odbora (currency boarda) osigurana je monetarna stabilnost u našoj zemlji.

Sredstva CBBiH nisu namijenjena za finansiranje privrede

Ekonomski analitičari nisu bili posebno zabrinuti zbog težnji predsjednika RS-a Milorada Dodika s obzirom na to da je Centralna banka BiH u nadležnosti Predsjedništva BiH i Parlamentarne skupštine BiH. Ipak, izjave člana Predsjedništva BiH, čija stranka čini parlamentarnu većinu na državnom nivou, smatraju zabrinjavajućim.

Profesor monetarne i fiskalne politike na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Dženan Đonlagić kazao je za Klix.ba da je novac o kojem Izetbegović govori novac iz neto strane aktive BiH koja predstavlja višak sredstava između deviznih rezervi i monetarne pasive, odnosno obaveza Centralne banke BiH.

"Radi se o akumuliranim sredstvima praktično od osnivanja Centralne banke BiH. Ta sredstva se ne mogu koristiti za finansiranje fizičkih ili pravnih osoba. Ljudi koji izjavljuju takve stvari ne razumiju da Centralna banka BiH nije finansijska institucija koja posluje s fizičkim i pravnim osobama. To rade komercijalne ili razvojne banke", rekao je Đonlagić.

Ističe da ta sredstva daju garanciju i sigurnost za održavanje stabilnosti konvertibilne marke (KM) te da je zbog toga neprihvatljivo da se ta sredstva koriste za finansiranje privrede. Objasnio je da to nije ni namjena, a ni funkcija Centralne banke BiH.

"Ta sredstva su garancija stabilnosti onoga što je model monetarne politike u BiH, a to je currency board aranžman. Ako bi se ta sredstva uzimala iz Centralne banke BiH, da to čak i teoretski može, nemam nikakve dileme da bismo u nekom srednjoročnom periodu ugrozili monetarnu stabilnost i stabilnost domaćeg novca", kazao je Đonlagić.

Kako kaže, monetarna stabilnost u našoj zemlji je jedna od rijetkih pozitivnih priča u BiH koja održava bilo kakvu ekonomsku i finansijsku stabilnost u zemlji. Političarima iz vlasti je poručio da osnuju državnu razvojnu banku preko koje će moći finansirati privredu u BiH.

"Ovdje se stalno stavlja na dnevni red da bi to trebala biti sredstva Centralne banke BiH. Za mene koji sam univerzitetski profesor na monetarnoj politici i centralnom bankarstvu i koji se 20 godina bavim ovim poslom jednostavno nije prihvatljivo. Tu priču treba odmah prekinuti", rekao je Đonlagić.

On dodaje da se time potencijalno šalje i loša poruka budućim investitorima koji ne bi dobro reagovali kada bi čuli da je možda ugrožena monetarna stabilnost u BiH.

"Mi ionako imamo najniži nivo investicija u Evropi, tako da bi se svi potencijalni investitori razbježali. Centralna banka je odigrala svoju ulogu u smislu da ona godinama isplaćuje dio dobiti u državni budžet. Zašto uplate iz dobiti Centralne banke u državni budžet ne bismo iskoristili kao osnivački kapital državne razvojne banke", kazao je Đonlagić.

Đonlagić smatra da je ovdje riječ o istom prijedlogu koji već mjesecima forsira Milorad Dodik, ističući pri tome da mu je nejasno kako su se uopće složili u vezi s ovim prijedlogom.

U roku od tri do pet godina u BiH bi došlo do galopirajuće inflacije

Na pitanje kako bi se ovakva ideja, ukoliko bude realizovana, mogla odraziti na stepen inflacije BiH, Đonlagić je odgovorio da je siguran kako bi u srednjem roku BiH imala velikih problema s inflacijom.

"U roku od tri do pet godina naša zemlja bi imala dodatni ekonomski problem, a to je problem galopirajuće inflacije. Dakle, inflacije koja bi rasla iz mjeseca u mjesec i iz godine u godinu", zaključio je Đonlagić.

Ovim povodom razgovarali smo i s profesorom javnih finansija na Ekonomskom fakultetu u Tuzli Izudinom Kešetovićem. On smatra da je ovakav prijedlog Bakira Izetbegovića rezultat čistog neznanja i nepoznavanja monetarne politike.

"Ne znam odakle mu uopće ta ideja. Jasno mi je zašto to radi Milorad Dodik, ali ne znam ko Izetbegovića savjetuje za takvo nešto. Rješenje je u pokretanju realnog sektora, a ne u uzimanju novca iz Centralne banke BiH", rekao je Kešetović.

Podsjetio je da se slično radilo i za vrijeme Jugoslavije te da su rezultati bili katastrofalni po ekonomiju. Kako kaže, domaćim političarima treba biti jasno da to nije njihov novac, već čisto pokriće.

"Država je u bankrotstvu i njemu je bolje da vodi sektorske politike. Ako nam trebaju tri milijarde za poljoprivredu, hajde da prodamo telecom operatere i Elektroprivredu BiH pa da dignemo poljoprivrednu proizvodnju. To je realno", kazao je Kešetović.

Zaključio je da je riječ o ideji koja predstavlja krajnje rušenje države BiH i koja nema nikakvog ni finansijskog, a ni ekonomskog utemeljenja s obzirom na to da predstavlja, kako kaže, pljačkanje države BiH.

Podsjećamo, u nedavnom intervjuu za Klix.ba guverner Centralne banke BiH Senad Softić objasnio je da je neto strana aktiva uglavnom zadržana zarada, a obavezna rezerva su sredstva koja banke drže kod CBBiH na osnovu propisa o obaveznoj rezervi.

"Sve dok je na snazi aranžman valutnog odbora, a i kroz Pismo namjera smo se obavezali na očuvanje aranžmana valutnog odbora u onom obliku u kojem je ustanovljen zakonom (kontinuirana strukturalna odrednica) i zaštitu nezavisnosti CBBiH, štampanje novca nije opcija i svaka polemika o tome je suvišna i bez ikakvog razloga unosi konfuziju među građane", kazao je Softić.

Našao samo podatak da u Mostaru radi 31 tisuća ljudi, a Hrvata je u Mostaru 54 tisuće. Neka je 25 tisuća zaposlenih u zapadnom Mostaru i ako su to Hrvati, to je po meni odlična zaposlenost, a i broj rođenih Hrvata u Mostaru se kreće od 550 pa na više što je dobar natalitet. Negdje sam pročitao da u Tuzli koja ima 110 tisuća stanovnika radi 30 tisuća stanovnika, to bi značilo da je skoro sam zapadni Mostar ekonomski jači od cijele Tuzle.

Našao samo podatak da u Mostaru radi 31 tisuća ljudi, a Hrvata je u Mostaru 54 tisuće. Neka je 25 tisuća zaposlenih u zapadnom Mostaru i ako su to Hrvati, to je po meni odlična zaposlenost, a i broj rođenih Hrvata u Mostaru se kreće od 550 pa na više što je dobar natalitet. Negdje sam pročitao da u Tuzli koja ima 110 tisuća stanovnika radi 30 tisuća stanovnika, to bi značilo da je skoro sam zapadni Mostar ekonomski jači od cijele Tuzle.

11. 2016. - broj zaposlenih
Grude 3 414
Ljubuški 4 158
Posušje 3 531
Široki Brijeg 7 010

Tuzla: Građani zbog straha izbjegavaju noćne šetnje

Tuzla: Građani zbog straha izbjegavaju noćne šetnje Problem mračnih ulica traje mjesec

Brojne tuzlanske ulice već mjesec su u mraku, a razlog tome su sve učestaliji kvarovi na javnoj rasvjeti te nedostatak električnih stubova i sijalica.

Duga procedura

Posebno sablasno u večernjim satima izgleda šetalište u Slavinovićima, a situacija nije ništa bolja ni na južnoj magistrali, gdje već duže vrijeme nedostaje veliki broj električnih stubova.

Dok građani s pravom negoduju zbog novonastale situacije, nadležni, da bi sebe zaštitili, za ovakvo stanje okrivljuju tenderske procedure, ali i više instance.

- U slučaju žalbe, o kojoj odlučuje Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine s kancelarijama u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, a koja je izjavljena i u predmetnoj nabavci, procedura javne nabavke veoma je dugotrajna - stoji u saopćenju Gradske uprave.

Kako se navodi, Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica je pravovremeno, još u novembru 2016., raspisala tender za usluge održavanja javne rasvjete na području grada.

Naći rješenje

U međuvremenu, dok se Vlast u Tuzli pere od ovog problema, građani se sve manje odlučuju za šetnju ili izlazak u večernjim satima, jer se, kažu, ne osjećaju sigurno kada se kreću mračnim gradskim i prigradskim ulicama.

Prema riječima vijećnika Elvira Kasumovića (SBB), tenderska procedura ne bi smjela biti izgovor za lošu rasvjetu.

- Postoji način da se iznađe rješenje, da bi se neko, i za vrijeme tenderske procedure, brinuo o rasvjeti. U ugovore se vrlo lako može staviti klauzula koja bi riješila taj problem - smatra Kasumović.

- Kroz centar grada ima osvjetljenje. Problem je kada se zađe u neke manje ulice, gdje osvjetljenje ne radi. Trebaju to popraviti i zamijeniti te sijalice. Ne vidim u tome veliki problem.

- Iako u Kojšinu i okolnim naseljima živi veliki broj ljudi, javne rasvjete gotovo da nema. Usto ni sve lampe nisu jednake. Nema se šta pozitivno reći. Takvo stanje traje, evo, već 25 godina, to nije od jučer.

- See more at: http://www.avaz.ba/clanak/276327/tuzla- ... 7hfu1.dpuf

Lidl zbog političke nesigurnosti odustaje od BiH
Objavljeno 17.02. - 10:34

Iako se već godinama špekulira da će njemački trgovački lanac doći konačno i u BiH, to se neće dogoditi još neko vrijeme, navodi vecernji.ba.

Lidl je angažirao nekoliko ljudi koji već mjesecima traže oko 15 lokacija na kojima bi gradili svoje centre, ali je posljednjih tjedana došlo do promjene planova.

Njemačke investitore je na odustajanje od planova za Bosnu i Hercegovinu odbila trenutačna politička situacija. Stanje u kojem se skoro svakog tjedna prijeti sukobima, gdje imamo previranja u vlasti i stalne političke krize, nije okruženje u kojem stranci žele investirati sredstva, osobito ne u tako velike projekte kao što su oni koje Lidl ima za BiH.

Isti izvori ističu kako su dva skauta mjesecima bila u BiH i tražila lokacije za gradnju poslovnih centara i jasno su imali zadatke što trebaju naći kako bi se krenulo s realizacijom projekta, piše Večernji list BiH.

Prema podacima iz 2010. godine svaki peti građanin BiH živi od tri konvertibilne marke dnevno. U ekstremnom siromaštvu živi oko 60 posto penzionera u BiH, dok njih 215.000 prima mjesečno manje od 300 KM. S jednim obrokom dnevno iz narodne kuhinje preživljava preko 20.000 građana, a čak 700.000 živi ispod opšte granice siromaštva u koje se ubrajaju svi sa manje od 240 KM primanja mesečno. Vjerujemo da su ovi podaci u 2016. godini još šokantniji.

U gradu Bihaću djeluju dvije javne kuhinje Merhamet i Imaret, koje nemaju dovoljno kapaciteta da nahrane sve one kojima je taj obrok potreban. Uprkos poraznoj socijalnoj karti naših građana budžetska izdvajanja za obe javne kuhinje u 2015. godini iznosili su 19.000 KM, dok je u 2016. na njihove račune uplaćeno samo 6.000 KM.

Hrvatska se ekonomija diže.

Ipak, treba nam u ZHŽu 30 tisuća radnih mjesta kako bi u sinergiji s Mostarom mogli zaposliti sve Hrvate u Hercegovini.

Direktor VIK-a: Pitanje je dana kada će sistem pasti, treba nam novac!

U prostorijama KJKP Vodovod i kanalizacija u Sarajevu danas je održana prezentacija stanja u preduzeću čiji je sistem, prema riječima njegovog direktora, pred kolapsom.

"Ja ne znam zašto je ViK u podređenom položaju u odnosu na ostala preduzeća. Pokušali smo to analizirati i nikad mi nije bilo jasno jer je sistem u velikoj finansijskoj potrebi i pitanje je dana kada će on pasti", rekao je direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija (VIK) Nezir Hadžić.