Udruženje banaka BiH: Bosna i Hercegovina na crnoj listi Evropske unije

Na sastanku lica ovlaštenih u bankama za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma održanom 17. novembra, u organizaciji Udruženja banaka BiH, razgovarano je o posljedicama koje trpi bankarski sektor zbog višegodišnjeg odlaganja donošenja mjera i aktivnosti za uvođenje standarda za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma na koje se Bosna i Hercegovina obavezala (Akcioni plan FATF).

Zbog neispunjavanja obaveza iz Akcionog plana FATF-a, BiH je nedavnom Uredbom objavljenom u Službenom listu Evropske Unije okarakterisana kao zemlja sa strateškim nedostacima u dijelu sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma i koja predstavlja znatnu prijetnju finansijskom sistemu Unije.

„Ovo praktično znači da je BiH stavljena na Crnu listu Evropske Unije čime je ugroženo poslovanje bankama i klijentima bez obzira da li se radi o fizičkim ili pravnim licima“, stoji u saopćenju udruženja banaka BiH.

Kako kažu, problemi u praksi su već vidljivi:

-jedan broj ino-banaka svakodnevno odbijaju izvršenje transakcija koje su inicirane od naših banaka

-jedan broj ino-banaka pozivaju naše banke na otkaz poslovne saradnje ili samoinicijativno vrše gašenje računa naših banaka

-ino-banke koje vrše platne transakcije od/prema BiH proces usporavaju, otežavaju i značajno poskupljuju sa ciljem otkaza poslovne saradnje

-postojeće investicije u BiH iz EU se stavljaju pod poseban režim

-priliv kapitala iz EU ovim je usporen ili onemogućen

-finansijske transakcije diplomatskih i privrednih predstavništava BiH u EU su usporene ili onemogućene

Deutsche bank blokirala više stotina uplata i isplata bh. banaka

Objavljeno 21.11. - 10:34

BiH ponovno prijeti prekid financijskih veza s ostatkom Europe, a razlog je, kao i ranije, neispunjavanje obveza prema Moneyvalu i FATF-u (Svjetska organizacija za sprečavanje pranja novca i financiranja borbe protiv terorizma). Na državnoj razini su formalno ispoštovani zahtjevi Moneyvala, ali se ispostavilo da entiteti nisu izvršili svoje obveze, koje se prvenstveno odnose na usklađivanje propisa, piše Večernji list BiH.

Rok do kraja siječnja

Iako je kraj siječnja iduće godine rok do kojeg je BiH u cijelosti trebala ispoštovati zahtjeve međunarodnih financijskih institucija vezano za sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma, Europska udruga banaka odlučila je reagirati ranije i staviti BiH na svoju “crnu listu”. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić krivnju za to odmah je pripisao entitetskim vlastima.

– Koliko s ove pozicije vidim, do sada smo BiH izvlačili godinama da ne dospijemo na ovu listu. Sada više nisam siguran da ćemo išta uspjeti uraditi, a rok nam je najkasnije kraj siječnja iduće godine, izjavio je Mektić. Stavljanje na “crnu listu” Europske udruge banaka u praksi znači da bilo koja europska banka može stopirati transakcije od banaka i prema bankama sa sjedištem u BiH. U proteklih nekoliko dana je samo njemačka Deutsche banka, prema tvrdnjama ministra Mektića, blokirala više stotina uplata i isplata bh. banaka.

Već sama najava blokada transakcija mogla bi se negativno odraziti na bh. gospodarstvo. Investitori i poslovni partneri bh. kompanija razmotrit će svoje dalje aktivnosti u BiH.

Sve će se provjeravati

Sve uplate i isplate prema inozemstvu bit će višestruko provjeravane, a prebacivanje novca usporeno i otežano. Bankarski sektor u BiH najviše bi mogao osjetiti posljedice spomenutih sankcija, jer su njihove aktivnosti neminovno povezane s inozemstvom. Reakcija banaka u BiH će skoro sigurno biti takva da će u pokušaju zaštite vlastitog poslovanja i pozicije povećati cijenu svojih usluga, odnosno prebaciti teret na klijente, a to su gospodarstvo i građani.

Sve ovo dolazi i u nezgodnom političkom trenutku, kada se BiH nalazi u osjetljivoj fazi približavanja Europskoj uniji. Poznato je da početkom idućeg mjeseca europski povjerenik za proširenje, Johannes Hahn u BiH donosi upitnik čije ispunjavanje je uvjet za dobivanje kandidacijskog statusa za članstvo u EU.

Odgovornost za rješavanje ovog problema je očito na državnim i entitetskim vlastima koje zbog različitih političkih opcija kojima pripadaju teško pronalaze zajednički jezik i koordinaciju o bilo kojem pitanju, pa tako i ispunjavanju obveza prema međunarodnim financijskim institucijama.

Razvojna banka FBiH prodaje imovinu u kompleksu Željezare Zenica, u Goraždu, Kiseljaku...

Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine objavila je oglas za prodaju svoje imovine, a riječ je o privrednoj zgradi u kompleksu Željezare Zenica, poslovnoj zgradi i ekonomskom dvorištu u Goraždu, poslovnoj zgradi s pripadajućim zemljištem u općini Kiseljak, privrednoj zgradi u mjestu Rakitno kod Posušja, opremi za sušenje i mljevenje ljekobilja...

:laugh
Ovo je već previše. Islam ih u pojam ubio, smotani su beskonačno.

Talgo voz iskočio iz šina u blizini željezničke stanice Podlugovi

Loše stanje pruge je razlog iskakanja talgo voza iz šina u Pudlogovima

Saobraćajni eksperti: BiH nije spremna za talgo vozove, trebamo se izjasniti trebaju li nam željeznice

Bosna i Hercegovina još uvijek nije spremna za saobraćanje talgo vozova na željezničkim prugama, smatraju saobraćajni eksperti i dodaju da se bosanskohercegovačko društvo treba izjasniti da li nam trebaju željeznice.

Nedavno smo bili svjedoci da je danima trajao medijski rat čelnih ljudi Željeznica Federacije BiH u vezi s terminima puštanja u promet savremenih talgo vozova, koji su na bosanskohercegovačkim šinama trebali biti još 2010. godine.

Talgo voz je, nakon što je u septembru počeo saobraćati u BiH, iskočio iz šina blizu stanice u Podlugovima, a kako su naveli iz Željeznica Federacije BiH, razlog je stara i dotrajala pruga. Inače, riječ je o modernim talgo vozovima koji saobraćaju do 160 kilometara na sat, iako je bh. pruga spremna za brzinu vožnje do 60 kilometara na sat.

Konsultant na IPSA institutu i saobraćajni ekspert Ešref Gačanin ističe da je BiH u tranziciji, siromašna država te da se moraju izdvojiti značajna sredstva za investiranje bez obzira na sve donacije.

BiH zaostaje za drugim zemljama u oblasti željezničkog saobraćaja

"BiH je jedna od država u kojima željeznice ne posluju rentabilno i ne mogu privući dovoljno putnika jer nisu dovoljno konkurentne cestovnom i zračnom saobraćaju. One imaju mnoge prednosti, a BiH bi trebala slijediti direktive EU koje nalažu revitalizaciju. Zaostajemo mnogo za drugim zemljama kada je riječ o željezničkom saobraćaju", smatra Gačanin.

Kako je navedeno, maksimalna brzina vožnje talgo vozova je 160 kilometara na sat, a relacija Sarajevo-Mostar se pređe za dva sata. Vozovi iz BiH još uvijek neće u Hrvatsku zbog velikih taksi. A do Hrvatske bi se lako, da je uspostaviti voz do Ploča, smatra profesor na Fakultetu za saobraćaj sarajevskog Univerziteta Osman Lindov. Putnički voz na relaciji Sarajevo-Ploče nije u funkciji zbog remonta pruge.

"Stanje koje trenutno imamo na željeznicama je rezultat dugogodišnjeg nerada, pa i u segmentu provjere sigurnosti kako pružnih postrojenja tako i šinskih vozila. Sve je rezultat naše nebrige za taj sektor i slabog ulaganja. Najveći problem željeznica je željezničko-cestovni promet i u taj segment slabo ulažemo.
Nedavno smo nakon 20 godina i 20 mrtvih rekonstruirali pružni prijelaz u Prijedoru, iako u državi imamo blizu 240 pružnih prijelaza koje trebati rekonstruirati. Problem se jedino može riješiti u narednih deset godina, jer nemamo jasan stav kao društvo i ne znamo šta želimo sa željezničkim saobraćajem - da nam bude preteča ili nešto drugo", navodi profesor Lindov i dodaje da se trebamo izjasniti ukoliko kao društvo mislimo da nam ne trebaju željeznice.

"One nam godinama donose gubitak i samo krpimo rupe. Kao država ne znamo šta želimo i definitivno ovaj vid saobraćaja ne zaslužuje ovakav tretman", dodaje naš sagovornik.

"Željeznice FBiH ne žele remontirati dijelove pruge oštećene u poplavama 2014."

Kompanije Orman iz Kiseljaka i Glajz iz Sarajeva optužuju Upravu Željeznica FBiH i direktora Enisa Džafića zbog nedavne nesreće na stanici u Podlugovima te dodatno navode kako Uprava ne želi početi obnovu dijelova pruge u Federaciji oštećenih tokom poplava 2014. godine, iako za to, tvrde iz ovih kompanija, postoje osigurana finansijska sredstva. Zbog svega, sigurni su, ugroženi su životi putnika.

Novac je, pojašnjavaju iz Ormana i Glajza osigurala Svjetska banka. A iz Banke sada prijete da će ova sredstva povući, jer nisu utrošena.

"Obavještavamo javnost da Uprava Željeznica FBiH, tačnije generalni direktor ovog preduzeća, svjesno ugrožava živote uposlenika ove forme (mašinovođa) i putnika koji se prevoze u vozovima JP Željeznice FBiH. Razlog je katastrofalna pruga koja je posebno dotrajala na dionici od Sarajeva do Zenice. Dokaz za to je i nedavna željeznička nesreća u kojoj je zbog dotrajalosti pruge Talgo voz iskočio iz šina u Podlugovima kod Ilijaša, pri čemu samo pukom srećom nije bilo ljudskih žrtava. Zato, kao odgovorni ljudi, građane BiH i predstavnike vlasti najozbiljnije želimo upozoriti na opasnost u koju se svakodnevno dovode putnici u vozovima Željeznica FBiH. Istovremeno želimo upoznati javnost i vlasti da postoji novac za sanaciju najoštećenijih dijelova pruge (na kojima svakodnevno prijeti katastrofa), ali da direktor Željeznica FBiH, iz samo njemu poznatih razloga, ne želi aktivirati projekt. Bitno je napomenuti i to da novac za sanaciju pruge neće ići na štetu Željeznica FBiH, dakle, preduzeće neće biti zaduženo, nego će dobiti donaciju. Naime, Odlukom Parlamenta FBiH je prihvaćeno zaduženje FBiH prema Sporazumu o finansiranju između BiH i Svjetske banke -Međunarodne asocijacije za razvoj", navode iz kompanija.

"Životi putnika i radnika na pruzi ugroženi"

Iz kompanija navode da je projekt obnove oštećenih dijelova pruge na području FBiH potpisan u aprilu 2015. godine. Posao je trebao biti završen iste godine. Nažalost, tvrde iz ovih kompanija dalje, obnova oštećene pruge još nije ni krenula. Sigurni su da su zbog toga životi putnika i radnika na pruzi ugroženi. Vozovi se moraju kretati smanjenom brzinom.

Nadalje ističu navedena finansijska sredstva, što dokazuje dopis Svjetske banke od 17. oktobra 2016. godine, upućen Federalnom ministarstvu finansija i Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, u kojem se jasno daje do znanja da će sredstva biti relocirana na općinske projekte lokalne infrastrukture u okviru komponente 2B, gdje postoje snažni zahtjevi za dodatnim finansiranjem i s obzirom na činjenicu da se ti projekti vrlo uspješno implementiraju.

"Postavlja se pitanje sigurnosti korištenja željezničkog saobraćaja, kao i to na koji način će se izvršiti rehabilitacija oštećene željezničke infrastrukture, ako znamo da Željeznice FBiH nemaju finansijskih sredstava iz kojih bi radili sanaciju. Da li to subjektivni interes generalnog direktora ima prioritet nad javnim interesom i nad ljudskim životima koji su svakodnevno ugroženi, dok generalni direktor zbog subjektivnog interesa rizikuje realociranje finansijskih sredstava", zaključuju.

Direktor Željeznica FBiH Enes Džafić nije želio dati komentar o stanju željeznica i željezničkog saobraćaja u Federaciji.

Inače, Regulatorni odbor željeznica BiH za prometovanje je izdao dozvolu za upotrebu voza s talgo vagonima Željeznicama FBiH još 15. septembra. Planirano je da se postojeća linija produži do Banje Luke, a radi se na uspostavi linije Sarajevo - Ploče.

Izvještaj o poslovanju GRAS-a za 2015. pao na Skupštini, gubitak 33 miliona KM

Izvještaj o poslovanju GRAS-a za 2015. godinu bio je posljednja tačka današnje sjednice Skupštine Kantona Sarajevo koja nije dobila podršku zastupnika.

Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Mujo Fišo rekao je nakon sjednice da je GRAS 2015. godine poslovao bolje nego 2014., ali da Ministarstvo saobraćaja i Vlada KS nisu zadovoljni rezultatima s obzirom na to da je napravljen gubitak od 33 miliona KM.

Najavio je da će Vlada Kantona Sarajevo napraviti plan djela i aktivnosti koji će dostaviti Skupštini kako bi konačno krenuli u detaljno rješavanje problema ove kompanije.

Iako su neki zastupnici tokom rasprave naglasili da nema spasa ovom preduzeću, ministar Fišo optimistično kaže da nije tako.

"Svima ima spasa i moramo maksimalno raditi na tome da sačuvamo preduzeće čiji je osnivač Skupština Kantona Sarajevo. Naravno, GRAS-u se trebaju dogoditi velike reforme, a prije svega treba smanjiti broj radnika. GRAS ima 460 proizvodnih radnika i vozača te 1.050 pratećih uposlenika. Mi smatramo da sa trenutnim obimom posla GRAS može funkcionirati sa 1.100 uposlenika i u takvom stanju bi mogao isplaćivati plate u bruto iznosu", rekao je Fišo.

Kreditna injekcija od 16 miliona KM olakšat će rad Kantonalne bolnice Zenica

Kantonalna bolnica Zenica sa ciljem vraćanja dugova dobavljačima lijekova i druge opreme odlučila je podići kredit od 16 miliona KM. Na jučerašnjoj konferenciji za novinare u zeničkoj bolnici direktor Rasim Skomorac pojasnio je način dizanja kredita i njegove otplate te je istakao i pozitivne pomake i negativne strane zabilježene ove godine u Kantonalnoj bolnici Zenica.

Na početku obraćanja za medije Skomorac je istakao kako je Kantonalna bolnica Zenica u proteklom periodu bila u velikim problemima. Dugovanja prema dobavljačima iznose blizu 16 miliona KM, a u više navrata bolnica je bila u fazi kada su se radili samo hitni slučajevi.

Svakodnevnica je da u Kantonalnoj bolnici Zenica nema lijekova, da pacijenti kupuju infuzije i donose u zeničku bolnicu, a Skupština i Vlada Zeničko-dobojskog kantona dale su zeleno svjetlo za kredit u iznosu od 16 miliona KM koji predstavlja svjetlo na kraju tunela.

Željeznice FBiH: Nećemo više dozvoliti ucjene željeznica Hrvatske i RS

Nakon što smo jučer objavili da Željeznice FBiH ukidaju liniju Sarajevo - Zagreb - Sarajevo, iz ovog javnog preduzeća objasnili su razloge zbog kojih je došlo do ovog nepopularnog poteza.

Kako navode u saopćenju, novim redom vožnje za 2016/2017. godinu imali su u planu uvesti BH voz - Talgo garniture u međunarodni i međuentitetski željeznički putnički saobraćaj na sljedećim relacijama: Sarajevo - Zagreb, Sarajevo – Ploče, Sarajevo – Vinkovci čime bi se ujedno ostvarila veza sa Beogradom te liniju Sarajevo - Banja Luka.

"Upravo iz tog razloga, od maja 2016. godine vođeni su intenzivni pregovori sa Hrvatskim željezničkim putničkim prijevozom (HŽPP) i Željeznicama Republike Srpske (ŽRS) u vezi novog reda vožnje za 2016/2017. sa predloženim navedenim relacijama. JPŽFBiH su dale prijedlog da svojim lokomotivama koje ispunjavaju sve potrebne uslove za prometovanje prugama HŽ i RS, voze do krajnjeg odredišta kako bi se skratilo vrijeme putovanja. Nažalost, pregovori nisu dali željeni rezultat jer su HŽPP i ŽRS odbile da učestvuju u dijelu troškova kroz obračun određenog iznosa vagonskog kilometra za Talgo vagone na prugama RH i prugama ŽRS na način kako je to regulisano međunarodnim sporazumom za razmjenu putničkih vozova u međunarodnom putničkom saobraćaju", istaknuto je iz Željeznica FBiH.

Sporazumom je regulisano da željeznička uprava čiji se mobilni kapaciteti koriste na određenim putničkim linijama od strane druge željezničke uprave plaća naknada po voznom kilometru, a ostvareni prihod na teritoriji željezničke uprave zadržava ta željeznička uprava.

"Dosadašnji sporazumi sa navedenim kompanijama bili su isključivo na štetu Željeznica Federacije BiH. Iz tih razloga ŽFBiH uradile su reviziju svih sporazuma i više neće dozvoliti ucjenjivački odnos od strane drugih kompanija"“, izjavio je Enis Džafić generalni direktor Željeznica FBiH.

Nakon uvođenja “Talga” Željeznice FBiH povećale su broj putnika u oktobru u odnosu na septembar ove godine za 10%. Povećanje je uslijedilo nakon uvođenja Talgo voza u redovno saobraćanje krajem septembra na relaciji Sarajevo - Doboj.

"Željeznice Federacije su spremne nastaviti pregovore kako bi se postigli dogovori oko ponovnog uspostavljanja ukinutih linija. Naš cilj je da savremenim putničkim vozom povezujemo cijelu Bosnu i Hercegovinu brzo, sigurno i efikasno. Naš krajnji cilj je da provedbom ovog projekta deblokiramo željeznički putnički saobraćaj, i tako kreiramo uvjete za uspostavu putničkog saobraćaja između najudaljenijih centara naše zemlje, ali i za povezivanje Bosne i Hercegovine sa regijom, i Evropom", kazao je Džafić.

O svakoj narednoj izmjeni u saobraćanju naših vozova, javnost će biti blagovremeno obaviještena, navedeno je u saopćenju.

Jesmo li na korak do kraha: Vlasti u FBiH izgubile povjerenje svih potencijalnih kreditora

12.12.2016. u 22:09

Vlasti u Federaciji BiH zbog neispunjenja obaveza iz Pisma namjere neće dobiti novu tranšu sredstava Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Poseban problem predstavlja prezasićeno domaće finansijsko tržište na kojem nije moguće nadomjestiti sredstva MMF-a. Ove činjenice mogle bi dovesti do teške finansijske krize u FBiH koja će rezultirati kašnjenjem isplata.

Najbolji dokaz nepovjerenja na domaćem finansijskom tržištu jeste prošlosedmična aukcija Federalnog ministarstva finansija koje je putem Sarajevske berze vrijednosnih papira ponudilo na prodaju 3.000 trezorskih zapisa Federacije BiH nominalne vrijednosti 10.000 KM po jednom trezorskom zapisu.

Planirani iznos emisije trezorskih zapisa na aukciji iznosio je 30.000.000 KM, dok je ukupan iznos prikupljenih sredstava 4.971.492,50 KM. U prijevodu, to bi značilo da se Vlada FBiH zadužila za manje od 5 miliona KM, dok je u planu imala zaduženje od 30 miliona.

O trezorskim zapisima FBiH proteklu sedmicu pisali su i evropskih mediji, ističući kako će FBiH pristupiti prodaji trezorskih zapisa u vrijednosti od 150 miliona KM za finansiranje budžetskog deficita. Seenews je naveo da su vlasti u FBiH na prošlosedmičnoj aukciji prodale trezorske zapise znatno ispod cilja te da oba bh. entiteta na ovakve načine pokušavaju nadoknaditi nedostajuća sredstva MMF-a.

Slično je izvijestio i britanski Reuters koji je naveo kako se prodajom trezorskih zapisa pokušavaju zakrpiti rupe koje su nastale nakon što su MMF i Svjetska banka uskratili sredstva vlastima zbog nesprovođenja ekonomskih reformi.

Jedan od delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH koji je ranije upozorio na mogući krah finansijskog sistema bio je Aner Žuljević. On je u razgovoru za Klix.ba ocijenio da je sada evidentno kako je vlast SDA-SBB i HDZ izgubila povjerenje svih potencijalnih kreditora, što u opasnost dovodi penzioni i zdravstveni sistem te boračka i socijalna davanja koja ne mogu funkcionisati bez stabilnog i održivog budžeta FBiH.

"Iako je Vlada FBiH pokušala prodati 30 miliona KM trezorskih zapisa, putem Sarajevske berze, prodato je samo 5 miliona KM. Domaće komercijalne banke, kao isključivi dosadašnji kupci federalnih trezorskih zapisa i obveznica, odlučili su ignorisati pokušaj Vlade FBiH za dalje zaduženje i time jasno poslali poruku šta misle o njenom radu i lažnim reformama kojima spinuju javnost mjesecima", rekao je Žuljević.

Profesor javnih finansija na Ekonomskom fakultetu u Tuzli Izudin Kešetović kazao je kako su trezorski zapisi kratkoročni vrijednosni papiri koji se još nazivaju i "letećim dugovima". Objasnio je da trezor ima dvije primarne funkcije, a to su održavanje likvidnosti i upravljanje javnih dugom.

"Sa stanovišta budžeta i deficita povećava se unutrašnji dug i jednom i drugom entitetu po obavezama koje su kratkoročne. Te obaveze konstatno dospijevaju jer se ne mogu uskladiti prilivi i odlivi. Dakle, riječ je o problemu likvidnosti", kazao je Kešetović.

On ističe da podatak o tome kako je Ministarstvo finansija FBiH prikupilo samo 5 miliona KM od planiranih 30 miliona KM trezorskih zapisa govori kako postoji nepovjerenje i da su jednostavno "vrijednosni papiri smeće".

"To je indikator jer veliki su rizici i logično je da te vrijednosne papire niko neće, jer ne vjeruje u njih. Onome ko ih je emitovao sve je jasno. To je najbolji pokazatelj stanja jer neće niko da baci pare u bunar. Ovo isto se desilo u entitetu Republika Srpska i jednostavno to je katastrofa. Krajnje je vrijeme da se zabrinu", rekao je Kešetović.

Istakao je da nedobijanje tranše MMF-a i očito nepovjerenje na domaćem finansijskom tržištu dovoljno govori o nekompetentnosti Vlade FBiH koja bi se trebala zapitati gdje nas to vodi umjesto što građanima priča bajke.

"Ako nisu kompetentni krajnje vrijeme je da dovedu nekoga ko jeste. Nije bitno je li on Kinez, Amerikanac ili Rus. Tu se ne gleda u nacionalnu pripadnost već u sposbnost osobe koja upravlja finansijskim sistemom", kazao je Kešetović.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović rekao nam je da je evidentno kako su Vlada FBiH i Vlada RS-a izdašno koristili mehanizam trezorskih zapisa i obveznica te na taj način popunjavali nedostajuća sredstva budžeta.

"Istina je ipak da se budžeti trebaju puniti redovnim poreskim primanjima, odnosno direktnim i indirektnim porezima, a da se potrošnja mora tome prilagoditi. Pošto to nije prilagođeno, nedostajuća sredstva su i ove i prošle godine osiguravana iz izvora domaćeg finansiranja, a to su obveznice i trezorski zapisi i to do momenta dok nisu počela dolaziti sredstva MMF-a", rekao je Pavlović.

Kako kaže, očigledno je da postoje dva problema u tom obliku zaduživanja. Jedan je eksponiranost subjekata koji imaju novac prema vladama s obzirom na to da oni ne mogu dati svoj novac za obveznice prema jednom korisniku, a u ovom slučaju su to vlade.

"Mislim da smo polako došli do limita plasiranja novca vladama od finansijskih institucija u entitetima. To je vjerovatno jedan od razloga zbog kojeg ponuda nije bila veća od 5 miliona. S druge strane, činjenica je i da su vlasnici novca postali oprezniji. Jedini izlaz za vlade je da povećavaju kamatu kako bi neko pristao plasirati svoja sredstva u zamjenu za vrijednosne papire. Da li će to biti scenarij Bobar banke? Vjerovatno neće, ali je jasno da su ljudi oprezniji danas nego su bili jučer", rekao je on.

Smatra da je prošlosedmična aukcija trezorskih zapisa zabrinjavajuća te da vlasti konačno moraju shvatiti da budućnost leži u novom zapošljavanju i investicijama, a ne u novom opterećenju.

Prosvjedi ispred Vlade FBiH: Traži se ispunjavanje zahtjeva vojnih umirovljenika ili ostavka Fadila Novalića

Zenica: Radnici Mittala protestovali jer kompanija smanjuje proizvodnju

Oko 200 radnika kompanije ArcelorMittal Zenica danas se okupilo pred zgradom direkcije gdje su javno pročitali svoje zahtjeve nadležnima od kojih su po hitnom postupku tražili povlačenje odluke o privremenom prekidu rada za decembar.

Radnici kompanije ArcelorMittal su istakli kako od zadnjeg okupljanja šute i trpe te da su se danas okupili kako bi izrazili nezadovoljstvo odlukama direkcije. Zamjenik predsjednika Sindikata radnika Ešref Hadžić je kazao kako radnici u ovoj kompaniji zaslužuju bolje uslove rada i tretiranje.

"U svijetu biznisa nijedna kompanija ne može biti uspješna ako nema zadovoljne radnike, a naša kompanija po ovome nema budućnosti", kzao je Hadžić.

Predsjednik Sindikata Zuhdija Kapetanović je izjavio da su se danas okupili kako bi izrazili nezadovoljsto zbog jednostrano donesene odluke o privremeno radu za decembar ove godine koju je donio direktor kompanije Biju Nair.

Iako iz kompanije tvrde da je situacija u metalnoj industriji izuzetno teška, te da će doći do smanjenja proizvodnje, Kapetanović je danas kazao kako se proizvodnja povećava.

"Nedostatak radnika se popunjava preko biroa Elektro vara bez javnog konkursa, a proizvodnja se povećava. Vruća roba se tovari na kamione, a onda se donosi odluka o privremenom prekidu rada. Mi smo odmah reagovali i tražili da se stavi van snage, ali s ovim se samo želi staviti još veći pritisak na radnike za koje Nair kaže da nisu fleksibilni. Oni radnici koji ne žele raditi na više radnih mjesta šalju se na privremeni prekid rada", izjavio je Kapetanović.

Glasnogovornica kompanije ArcelorMittal Zenica Dijana Božić-Srdanović je pojasnila u kakvoj se situaciji nalazi kompanija.

"Tokom ovog, izuzetno teškog perioda, svi radnici kompanije ArcelorMittal Zenica, zajedničkim radom, čine sve što je moguće kako bi održali poslovanje svoje Kompanije. Uprkos višestrukim izazovima na koje ArcelorMittal Zenica nailazi, do sada smo uspjeli održati nivo zaposlenosti, na vrijeme plaćati sve plaće, poreze i doprinose i nastaviti ulagati u našu dugoročnu, održivu budućnost, dok su mnogi drugi proizvođači čelika u regiji značajno smanjili svoje operacije ili zatvorili svoje pogone", izjavila je Božić-Srdanović te dodala da je iznenadno povećanje cijena koksnog uglja za 200 posto u roku od četiri mjeseca, na globalnoj razini, izuzetno jak udarac na održivost poslovanja kompanije u Zenici, počevši sa četvrtim kvartalom ove godine.

"To će primorati kompaniju ArcelorMittal Zenica da u narednim mjesecima smanji normalnu količinu svoje proizvodnje", kazala je Božić-Srdanović.

Slanje radnika na čekanje prema riječima Božić-Srdanović ima za cilj da se očuva održivost kompanije.

"U ovim teškim uvjetima sve aktivnosti koje poduzimamo i odluke koje donosimo, uključujući i slanje radnika 'na čekanje', ima prije svega za cilj osigurati održivost Kompanije, koja podržava preko 10.000 indirektnih i direktnih radnih mjesta u Bosni i Hercegovini i daje vitalni doprinos lokalnoj privredi. Vrhunski prioritet za Upravu Kompanije je održivost operacija dugoročnim planom kao i nastaviti ulagati maksimalne napore u poboljšanje zdravlja i zaštite na radu u kompaniji. Također, vrlo važno je napomenuti da i dalje nastavljamo sa velikim investicionim planovima u pogone Energetike, Visoke peći i projekte zaštite okoliša", dodaje glasnogovornica ArcelorMittala Zenica.

Drugi zahtjev radnika ArcelorMittala bio je zaključenje pojedinačnog kolektivnog ugovora i aneksa kolektivnog ugovora u društvu radi usklađivanja sa Zakonom o radu sa rokom do 2. februara 2017. godine, a Božić-Srdanović je komentarišući taj zahtjev istakla:

"Što se tiče Kolektivnog ugovora o radu, pregovori su u toku, ali zahtjevi Sindikata sadrže dugoročne obaveze, koje se ne mogu prihvatiti u trenutnim okolnostima u kojima poslujemo. Prema odredbi Vlade, rok za sklapanje Ugovor na razini kompanije, propisan novim Zakonom o radu, je 3. februar 2017. godine, stoga su razgovori koji se vode u kompanji ArcelorMittal Zenica još uvijek u Zakonom predviđenom vremenskom okviru", dodala je Božić-Srdanović.

Radnici i kompanija ipak su se složili oko jednog, a to je da se nadaju da će u narednom periodu pronaći zajedničko rješenje i ostvariti zajednički cilj dugoročne održivosti proizvodnje čelika u Zenici.

Oboljeli od karcinoma ogorčeni zbog nedostatka lijekova: Šta će nam ljudska prava ako nemamo pravo na život?

Oboljeli od malignih bolesti su očajni i ljuti zbog nestašice lijekova u Federaciji BiH i ovo nije prvi put da se tako osjećaju, kao ni da su dobili objašnjenje da je problem Zakon o javnim nabavkama. S nestašicom lijekova susretala se i Spomenka Hadžić, predsjednica Udruženja "Renesansa", koja ističe da se zbog nedostatka volje oboljelima oduzima pravo na život.

Objavljena šesta prodaja tuzlanske Dite, vrijednost imovine 13 miliona KM

12.1.2017. u 13:49

Novi krug prodaje tuzlanske Fabrike deterdženata Dita zvanično je objavljen, a vrijednost imovine procijenjena je na 13.610.000 konvertibilnih maraka.

Šesti javni poziv za preuzimanje ovog nekadašnjeg privrednog giganta u stečaju otvoren je do 2. februara ove godine, a za dan kasnije zakazano je otvaranje ponuda.

Kako je za Klix.ba kazao stečajni upravnik Dite Hajrudin Kunalić i ovaj put prilikom izbora kupca važno je procijeniti njegov kredibilitet kako bi fabrika mogla nastaviti rad, odnosno kako ne bi došlo do toga da imovina bude korištena u neke druge svrhe.

"Mi ne možemo direktno uslovljavati kupce, ali u razgovorima s njima nastojimo pronaći nekoga ko je u ovoj djelatnosti, odnosno u proizvodnji i prodaji deterdženata. Nama nije cilj da neko kupi ovu fabriku i nakon toga stavi ključ u bravu", istakao je Kunalić.

Nastavlja da se pojavilo nekoliko potencijalnih kupaca koji su zainteresirani za kupovinu fabrike.

"U razgovorima smo sa četiri-pet kupaca, ali uvijek je sporna cijena. Oni uvijek, a posebno u stečaju, nastoje čekati obaranje cijene po njihovim kriterijima. Međutim, mi imamo određenu diktiranu cijenu koja treba zadovoljiti potrebe uvezivanja radnog staža svim zaposlenicima, ali i ispunjavanje svih ostalih obaveza", dodao je Kunalić.

Prva procjena vrijednosti imovine Dite iznosila je blizu 19 miliona KM, a s obzirom na to da se na prethodnih pet javnih oglasa kupac nije pojavio, vrijednost je u šestom krugu spuštena na 13.610.000 maraka.

Fabrika deterdženata Dita u stečaju je već 20 mjeseci, a danas zapošljava 75 osoba koje su raspoređene na poslovima proizvodnje tečnih i praškastih deterdženata. Troškovi poslovanja se pokrivaju iz prihoda ostvarenih prodajom.

"Dita uredno pokriva sve svoje troškove, a sa 31. decembrom 2016. su izmirene sve obaveze - plate, doprinosi, topli obrok, putni troškovi, kao i troškovi za energente. Uspijevamo se pokriti u tom dijelu i nadamo se da će neko fabriku kupiti, ući i nastaviti rad jer Dita ima budućnost", naglasio je Kunalić.

Prošle godine Dita je u zasluženu penziju ispratila 11 radnika. Danas uslove ispunjava još šest uposlenika, a sa stečajnim upravnikom nastojat će se prikupiti po 10.000 KM za svakog od njih kako bi se stekla mogućnost i za njihov odlazak u penziju.

Ditinu paletu danas čini 40 proizvoda. Planovi za budućnost su veliki, a govoreći na kraće staze iz ove fabrike ističu da im je januarski cilj proizvodnja 100 tona praškastog deterdženta Arix Tenzo.

Sve više osoba treba pomoć Narodne kuhinje u Tuzli, zbog nedostatka novca moraju ih odbijati

Na području Tuzlanskog kantona (TK) sve više je osoba koje su u stanju socijalne potrebe. Jedan obrok dnevno sebi ne mogu priuštiti te se za pomoć obraćaju Narodnoj kuhinji Imaret u Tuzli koja trenutno zbog nedostatka finansijskih sredstava nije u mogućnosti odgovoriti na njihove zahtjeve.

U četiri općine najmnogoljudnijeg kantona u Federaciji BiH blizu 2.400 osoba s kanticama u ruci svakodnevno očekuje jedan topli obrok koji za njih priprema Narodna kuhinja Imaret u Tuzli, a koja djeluje pod okriljem Regionalnog odbora Merhameta Tuzla.

"Danas nemam nikakve novčane pomoći. Iz ove kuhinje mi daju da jedem i to je sve što imam. Bolestan sam čovjek, a da je stanje drugačije, vjerujte da ovdje ne bih ni došao, išao bih sebi zaraditi za koru hljeba. Zadovoljan sam kad dobijem četvrtinu hljeba, krompir, grah, makarone, kiseli kupus, rižu i konzerve", nastavlja Ćamil i dodaje da se, u danima kada tuzlanska narodna kuhinja ne radi, za obrok snalazi kako zna i umije.

Morali odbiti 600 novih korisnika

Narodna kuhinja Imaret trenutno ima 16 punktova u Tuzli, Lukavcu, Gračanici i Kalesiji.

Prema riječima direktorice Regionalnog odbora Merhameta Tuzla Mensure Husanović, trenutno postoje zahtjevi za formiranje punktova u mjesnim zajednicama Kiseljak i Šićki Brod, međutim, zbog nedostatka finansijskih sredstava nije ih moguće realizirati.

"Mi svaki dan imamo prijave novih korisnika koje nažalost moramo odbiti. Samo u MZ Kiseljak na prijavu u našu evidenciju čeka 450 osoba, dok je na području Šićkog Broda njih blizu 150. Nadamo se da ćemo u naredna dva do tri mjeseca, uz pomoć Gradske uprave Tuzle, Vlade TK te pravnih i fizičkih osoba s kojima sarađujemo uspjeti rješiti ovaj problem", kaže za Klix.ba Husanović.

Kopači na Rači ne pitaju za minuse: Osuđeni smo na rad na crno ili smrt

Deponija industrijskog otpada Rača kod Zenice mjesto je gdje više od stotinu kopača svakog dana, bez obzira na vremenske uslove i temperature, traga za željeznom rudom kako bi zaradili 10 KM.
.........
"Ovi momci koji svaki dan kopaju željezo su osuđeni da rade taj posao. Taj narod je naučio raditi i rade kako ne bi došli do javne kuhinje, a šta bi onda grad sa dodatnih 300 porodica na javnoj kuhinji? Sve je to omladina koja je završila školu, ali nema gdje raditi jer proteklih nekoliko godina u Zenici nije otvorena nijedna firma", govori Kubat.
..............
Naš sagovornik za kraj je poručio mladima da nakon završetka školovanja odlaze iz ove zemlje koja nema perspektivu. Kako kaže, ili će kopati na Rači i umrijeti ili će čekati posao i prirodnu smrt.

Radnici Metalnog iz Zenice nekada izvozili u cijelu Evropu, a danas primaju humanitarnu pomoć

Pogoni dioničkog društva za proizvodnju, montažu i promet čeličnih konstrukcija i opreme Metalno Zenica od decembra 2015. godine miruju. Mašine na kojima su se izrađivali komadi po evropskim standardima danas su ugašene, a 133 radnika duže od godinu dana se bori da pokrene proizvodnju.
.........
Nekada borba za tržište, danas borba za život

Radnici Metalnog prije 2010. godine borili su se za tržište, u hladnim prostorijama zimi i ljeti na +40 radili su najbolje što su mogli kako bi zadovoljili svoje klijente. Danas se bore za život, primajući humanitarnu pomoć, baš kako je to bilo i u ratu, kada su jedini radili.

"Svima smo se obraćali, nekoliko puta sam bio u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine gdje kažu da je ovo privatna firma, u Vladi Zeničko-dobojskog kantona kažu da se obratimo Vladi FBiH, a Gradska uprava sa nama nema ništa. Svi se pravdaju, jer kao zbog privatizacije ne mogu ništa", govori Šabić.
....................
Privredni kriminal, kako govori Šabić, loše je donio samo radnicima.

"Kako u ovoj tako i u drugim firmama gdje su mašine ugašene, niko ne odgovara za privredni kriminal. Slabo radi tužiteljstvo, a evo Bihać je primjer kako se to radi. Kod nas su uzeli milione, a niko ni za šta ne odgovara", dodaje Šabić.
.............................
Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović nedavno je radnicima Metalnog obezbijedio podjelu jednokratne pomoći.

Zabilježen je drastičan pad stranih investicija.

Za devet mjeseci 2016. godine zabilježeno je 81 milion KM direktnih stranih investicija u BiH.

Poređenja radi, u Srbiji je bilo dvije milijarde KM, u Sloveniji isto, dok je u Hrvatskoj bilo više od pola milijarde KM. BiH će prošlu godinu završiti sa 100 miliona KM.