Cjeli južnočakavski je "poluštokavski", pola ljudi govori šta (što i ima smisla, što nastaje iz ča), gomila ljudi se tu slila, još od Turskih ratova.

Ima tu i mješanih govora.
Npr. Lastovski je jekavski južnočakavski, diftongizacija jata u ie, kao i zatvorenog o u uo.
Isti proceka kao u istočnobosanskom.
JZ istarski je čakavizirana štokavska (štakavska) ikavica, ali dobrim djelo iz prijelaznog kraja.
Nečakavizirana verzija je danas u Moliseu.

Imaš govore po južnom Gradišću (i tamo ima ljudi kaj govore što, Štoji, a južnočakaci su) iz Pounja, s time da je prisutan i kajkavski utjecaj (to je bilo dio Slavonije, a zg biskupija je nekoć išla sve do Gradišća, Prekmurje je bilo u njoj), koji su iz nekog središnjeg dijela, gdje je bilo dosta prijelaza.
Onda postoji kajkavizirana verzija toga dijalekta zapadno od Zagreba uz slovensku granicu (il je bar postojala nekoć), Donjosutlanski, kajkavska ikavica.

Podjela na narječja je zapravo dosta umjetna, evo po priči iz samo jednog skupa dijalekata (ok, južnočakavski su bili u središtu hr. države, no opet), se vidi gomila prijelaza, poludijalekata i sličnih primjera.

Moja baba, umrla prije desetak godina, je sve to govorila.
Nimačka je bila svakodnevna riječ .
Porođenje ditića od divice Marije. Kako smo to pjevali svaki Božić onda smo i svi mi tako radi nje i radi fore.

Nimačka, pobida, a kamoli vižba niko niko ne kaže na obali srednje Dalmacije di je smješten Split, točno se zna po uhu kako se što kaže i ne treba mi neko iz Sinja ili Imotskog za upoznavanje s govorom mog dijela Dalmacije.

Ljudi koji imaju otočane u familiji su napisali da lik nije legit, a hvala bogu imam i štokavce i čakavce u familiji pa mi ne može prodavat autohotnost govora Dalmacije.

Ja ne ulazim u to je li ti kažeš sač ili peka, nemoj ni ti u ovaj govor koji on prodaje, to je moja domena govora.

Momak može savladati osnove čakavskog i prodavat fetivost, ali ovo što radi je ruganje i karikatura govora. Nijedan čakavac ne bi znao ovako griješit, ovo samo štokavac može. To nije sama hiperikavizacija riječi koje skroz odudaraju od svakog kantuna i obale u 2025., nego i niz krivih završetaka u konjugaciji, deklinaciji, korištenje slova "h" di nijedan čakavac ne bi posegnuo za tim napornim slovom za izgovor, korištenje standardnih riječi koje ni kod mladih nisu nadomjestile dijalektalne, ima toga puno, do točke di se čovik zapita šta on radi

Vižba

E da, rekli bi moji fiskultura, gimnaštika (gimnastika), pa i vježba čak,
ali ne možemo toliko iskriviti govor do nečeg čega u svakodnevnom govoru nema.
Čakavica izvorna je specifična evo na pr. :

Ulovi san par lokardi i ispeka na gradele.
Sedi san isprid kuće i čeko pošćera.

To su zaista čakavki izrazi i tako i danas govore po otocima,
ali vižba i Nimačka nema u govoru.

Danas nema u govoru, ali te riči je još Ante Kuzmanić uredno koristija u Zori dalmatinskoj 1840ih (da ne idemo dalje u povist). A valjda je on veći autoritet po pitanju ikavice i dalmatinskog govora od tebe, mene ili nečijeg dida i babe koji su se rodili 100 godina nakon početka ijekavizacije hrvatskih krajeva.

Matan bi rekao u Prosjacima i sinovima:
"Vižbaj, Šute mali, vižbaj!"

Doduše to mi se činilo kao Šerbedžijino pravljenje karikature od imotskog govora.

Koga boli kurac za govor prije 200 godina? Od tada je prošlo 200 godina, osvijesti ganglije u glavi s tom činjenicom.
Ovo je izrugivanje, nitko od mojih čakavskih predaka ne bi mogao shvatiti njegove postove, a valjda je moja nona veći autoritet od dva Vlaja na forumu.
I da me ne bih krivo shvatio, imam vlaške krvi koliko hoćeš, ali imam i čakavske, i ako nemaš čakavce u familiji, ako ne znaš šta je čakavski s područja srednje Dalmacije, pusti obranu trans-čakavca, nije tvoja tema

Ajde smanji malo ton i taj agresivni pristup i ne baljezgaj jer ne znaš ni odakle san ja niti odakle je Sokolić. Čovik je na forumu 12-13 godina, a ja ga čitan već 10 i ne pantin da san vidija da je iko spominja njegov način pisanja u negativnon kontekstu sve dok ti nisi doša pametovat.

Ma koji sustav postoji?

Imaš tunel od rive do Brda i to je to. Nikakvog tu sistema nema, osim ako nešto nije, osim te jedne linije dodatno izgrađeno.

I ta linija, kad pogledaš prostorni plan kuda ide, ide mimo svih većih gradskih područja. Dobro, ide prema Solinu i Kaštelima, ali to je onda prigradska željeznica, a ne metro.

Da bi metro kao dio javnog prijevoza funkcioniorao, kao nekakav hub, treba organizirati i kapilarni prijevoz...

Puno bi toga trebalo da bi se moglo reći da postoji cijeli sistem.

Proglasiš lokalnu cestu u državnu i onda sanaciju financira država.

Ne. Split je narastao jer to bila politička odluka. Demografska ekspanzija Splita kreće u 60-im i 70-im, kada se već kapitaliziralo svoj NOB i sl., pa su se izgradile totalno nerezonske firme poput Jugoplastike ili željezare ili cementare. Sjećam se na faksu, sve glavonje su bili Hvarani.

Inače, zanima me postoji li neki rivalitet između Brača i Hvara, osim u tome tko je ljepši i pametiniji, a da vuče korijenje u 2. SR?

Pa normalno da je politička odluka. Ali nije istina da je ekspanzija krenila tek tad. 1961 grad je već bio na 80+ tisuća, odnosno skoro se udvostručio u usporedbi sa 1948. Moji stari su došli prije te ekspanzije sa zgradama u potrazi za boljim životom kao mnogi drugi. Da nije bilo izrazito naseljene unutrašnjosti i otoka nikad grad nebi došao do ovolike brojke.

Ove puste brutalističke zgradurine su pravljene da se naseli što više ljudi, ali i bez njih Split bi bio drugi hrvatski najveći grad.

Onda sam ja žrtva propagandi doktora znanosti

https://dalmatinskiportal.hr/vijesti/sp ... kaju/21387

Da su drugovi iz komiteta odlučili da najveći treba biti Zadar ili Šibenik, otvorili bi kombinate i napravili zgrade u Zadru ili Šibeniku

Ma kažem ti dzaba ti je sve bez nenaseljene unutrašnjosti. Pa i danas natalitet Splita pumpaju doseljenici. Zadar je takoder imao rast kao i Split, ja bi rekao da je u toj priči Šibenik ostao totalno zanemaren.

Zadar je pred 100 godina bio dvostruko veći od Splita.


Kakve veze ima blizina i naseljenost unutrašnjosti? Npr. Bračani su se naseljavali u Rijeku, Makarani u Vrsar, Vlaji su naselili u Slavoniju i slično. Da im je ponuđen posao u Zadru (ili Šibeniku) i mogućnost da dobiju stan, ne bi puno patili za Splitom.

Itekako imaju. Samo pogledaj sastave ljudi svakog većeg grada. U Zadru su ljudi iz okolice Zadra, u Šibeniku iz njihove Zagore itd… svi ljudi sa kojima sam studirao iz Zadra porijeklom su većinom iz okolice. Posedarje, Škabrnja, Biograd, Sv. Filip i Jakov, Ugljan itd itd… nije bio nitko ko vuće korijene iz Sinja npr. Na području Makarske danas 50 posto ljudi vuce korijene iz Imotskog i Hercegovine.

U moje razrede u srednjoj i osnovnoj nije bilo ama baš nikog sa korijenima od ko zna gdje. 50% je Sinj i Imotski, 15% boduli, 15% BiH (Livna ima ko u priči), 5% fetivi itd itd (naravno nerijetko neko ima rodbinu po hrvatskoj i dijaspori, ali pričam o ,,glavnoj lozi’’). Normalno da je politička odluka utjecala na veličinu grada i dala mu ,,boost’’ , ali i prije brutalističkih zgrada grad je već bio jako blizu 100ak tisuća ljudi. Prometno čvorište privlači ljude to je oduvijek tako.

Osim što je Split komunistima bio simpatičan, bio jei logican odabir za jaku industriju zbog ogromne radne snage u blizini.

Zato što su to puno desetljeća bili pasivni krajevi, doseljavanje izvana na zadarsko područje je krenulo možda unazad 15 godina s rastom turizma. Zašto misliš da se Imoćani i Hercegovci ne bi naseljavali u Zadar da je to bila bolja prilika za posao i stanovanje? Mogu masovno i u Zagreb, ali iz nekog razloga ne bi htjeli u Zadar?

OK. Ali šta je pjesnik htio da kaže bi ovo bilo.

Postoji infrastruktura, ali kome koristi? Kava je to infrastruktura koja ima jednu postaju od rive do Kopilice? Koliko ljudi živi tom trasom, da bi se koristila ta linija? Dodaj buffer zonu od cca 200 m (pa čak i 500 m) i vidit ćeš koji to učinak ima. Uzmi prostorni plan Grada Splita i pogledaj kuda ide trasa.

Ti moraš mijenjati cijeli sistem javnog prijevoza da bi jedan tunel stavio u pogon. To nema nikakvog smisla.

Ta stanica koju spominješ je u blizini sudova, i to jedino ima smisla. Ali opet se postavlja pitanje isplativosti, s financijskog aspekta, a intermodalnosti s tehničkog aspekta.

Isto kao što su drugovi odlučili da će veza (željeznica) središnje Bosne s morem ići na Ploče, a ne na Split. Iako, u ovoj odluci ima više ekonomske osnove, nego u Splitu kao središtu Dalmacije.

Šibenik je isto tako imao tu demografsku osnovu, kao i Split. Zadar također. Kojeg smisla ima da jedan Drniš više gravitira Splitu nego Šibeniku? Imao si prigradski javni prijevoz po Drniškoj zagori kojeg je organizirao Promet Split, a ne šibenski Autotransport. A Split je udaljen sat vremena vožnje, a Šibenik pola sata.

Ima dokumentarac Betonski spavači o ovom fenomenu i sa sociološkog aspekta.

Oprosti, ali zadar i pogotovo šibenik imaju znatno slabije zaleđe i otoke od Splita, usporedit drniš sa splitskom zagorom je smiješno.

Oprosti, ali zadar i pogotovo šibenik imaju znatno slabije zaleđe i otoke od Splita, usporedit drniš sa splitskom zagorom je smiješno.

Uglavnom se slažem s tobom, ali ovaj dio nije točan: izgradnja pruge i razvoj luke Ploče nisu pokrenuti u doba drugova, nego u doba Karađorđevića. Zato se i grad prvo nazvao Aleksandrovo, drugovi su to kasnije promijenili u Kardeljevo.

Koliko znam, logika nije bila čisto ekonomska, nego više vojna i logistička, trebala im je sigurna veza iz unutrašnjosti kroz dolinu Neretve prema moru.

Bila je uskotracna pruga to Metkovića, i ništa više od toga. OK, bilo je nešto nalik na luku, ali daleko od nečeg bitnog. Pa čak i za vrijeme 2. SR je to bilo pristanište, ali daleko od nečeg važnog. Ide povijest i do srednjeg vijeka...

Alternativa je bila ili ST ili PL.

Ima o tome cijela knjiga, Željeznička veza središnje Bosne s morem

https://www.njuskalo.hr/antikvarne-knji ... s-37386415

Znači, alternativa izgradnje cijelog grada je bila jeftinija varijanta od veze do ST.

Nije bilo pitanje jeftinije-skuplje, nego je Kraljevina Jugoslavija trebala još jednu sigurnu luku. U slučaju rata Sušak na samoj granici je bio beskoristan, Zadar je dio Italije. Dubrovnik i Boka u to vrijeme nemaju dobre komunikacije s unutrašnjošću.

Nije planirano radi željezare u Zenici niti pilana u srednjoj Bosni, nego je bilo pitanje sigurnosti i ratne logistike. Karađorđevići su imali bunker u Malom Zvorniku i rezidenciju u Han Pijesku, u slučaju rata su kao i Tito imali planove da se sklone u taj središnji dio tadašnje države. Tako su na kraju i bježali 1941, Zvornik, Han Pijesak, Pale, Nikšić i onda avionom za Grčku.