HercegBosna.org

Zadar1993

MIR je napisao/la:

(Rukomet: I Francuska je pala, 7. komada razlike! Ovo usput.)

NITKO NAM NEĆE POMOĆI!

Nevjerojatno je koliko smo naivni mi Hrvati. Komunisti i Jugoslavi se bore protiv neovisne hrvatske države od 1941. do današnjeg dana. Dok ih mi biramo i predajemo vlast u Hrvatskoj, dotle oni rade na ostvarenju one Titove: Prije će Sava poteći uzvodno, nego će Hrvati dobiti državu. I dok mi mislimo da je imamo, oni znaju da je zapravo nemamo. A onih deset Tuđmanovih godina – kao da ih nije ni bilo.

O uspješnosti ovih vlasti piše i Damir Pešorda (Hrsvijet, 23. siječnja 2013.):

Najvažnije obećanje nove vlasti dao je predsjednik Josipović u predizbornoj kampanji, a ono glasi: ''Zacrvenit ćemo Hrvatsku!''. To je obećanje manje-više realizirano. Na televiziji svake večeri možemo uživati u partizanskim filmovima, Crkva je pod žešćim pritiskom negoli posljednjih desetljeća komunističkog sistema, članstvo u Partiji ponovno je preduvjet za bilo kakvo napredovanje ili dobivanje zaposlenja u državnoj službi. U jeku krize i enormne nezaposlenosti taj je sustav primio tri do četiri tisuće novih zaposlenika. Naivno bi bilo vjerovati da odlučujući kriterij nije bila politička podobnost. U isto vrijeme provedene su čistke sve do trećeg ešalona rukovodećih kadrova kao što su ravnatelji škola, raznih domova i slično. Što se ideološke situacije u zemlji tiče, stanje je takvo da će ljudi uskoro nerado priznavati da su Hrvati ili heteroseksualci u strahu da ih to ne obilježi kao ''fašiste'', odnosno ''homofobe''. Sve u svemu, može se zaključiti da je nova vlast maestralno provela u djelo temeljno obećanje dano svojim ideološki osviještenim pristašama u predizbornoj kampanji. Uspjeh je tim veći ima li se u vidu da tu ideološki osviještenu bazu u najboljem slučaju čini dvadesetak posto birača. Na zadatku uništavanja nacionalne ekonomije nova vlast se također pokazala puno uspješnijom i kompetentnijom od prethodne Hadezeove vlasti...

Problem sadašnjim vlastima je što će biti kada narod shvati njihovu „igru“. Zato je izuzetno važno da se djeluje tako da ljudi što prije to spoznaju. Nitko nam neće pomoći, ako si ne pomognemo sami sebi.

Zato je od velike važnosti angažiranost Crkve. Tako vidimo da se Crkva oglasila i u slučaju jednog od važnih koraka u „ukidanju“ Hrvatske – rasprodaji Hrvatske. Izjavu Komisije HBK "Iustitia et pax" o Prijedlogu Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske

možete naći i na portalu HKV-a:

http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi ... l#comments

Priopćenje Hrvatskoga kulturnog vijeća u svezi najave zakona o izdvajanju šuma i voda iz javnih dobara možete pročitati na istom portalu:

http://www.hkv.hr/o-nama/priopenja/1404 ... obara.html

Meni osobno je najdraži komentar koji mi je poslao poznati hrvatski publicist Javor Novak:

Josipe bok,

Vidim da ste se raspisali o prirodnim dobrima i bogatstvima Hrvatske i to je vrlo ok. Međutim, je li ti poznat podatak da je u jednoj od posljednjih izmjena Ustava RH, donešen članak koji otprilike glasi: Od ulaska RH u EU građani EU imaju pravo glasovanja na lokalnim izborima u RH.

Što to znači?

Da će recimo na otocima, u Lici, Zagori, Zagorju ili Istri grupa bogatijih stranaca moći kupiti cijelo selo, na lokalnim izborima izabrati svoga predstavnika i raditi što hoće! Imaju pravo u potpunosti derogirati zakone RH, odnosno primjenjivati samo one koji njima odgovaraju i koje su tako (u zatvorenom krugu) izglasali.

To onda naravno može značiti ako na njihovom području ima uvjeta za to, mogu graditi tvornice, marine, prljavu industriju, prodavati izvore u svojoj općini, šume, i sva druga rudna bogatstva jer im se ne će imati tko suprotstaviti.

Sve štetne industrije koje su do sada vrlo teško i uz proteste ulazile u RH sada bi glatko mogle ući!

Bok, Javor

Pitanje je jesu li o tome razmišljali svi oni koji su bili za EU? A bila je i Crkva i HAZU i generali. Mnogima je to bio spas od ovoga što se, vidimo, dešava i bez EU. Zapravo, točnije je reči po njihovom diktatu. Odavno sam pisao kako će nam isto biti i tamo. Pomoći nam neće nitko, ako si ne pomognemo sami sebi!

Svi znamo da Sava teče prema Beogradu. A našim jugo-komunistima to definira sve! Tu im ne pomaže ni što smo porazili te njihove bogomdane gazde. Ne pomaže što ih je sam Milošević proglasio zečevima. Na početku rata iako su bili naoružani do zuba, postajali su zečevi kada bi čuli Bojnu Čavoglave iako smo mi bili praktično bez oružja. Ova vlast se silno trudi da narod sve to zaboravi, a one koji su sudjelovali u tom strašnom zločinu - pretvaranja Srba u zečeve - pozatvara po zatvorima u Hrvatskoj, a Praljka i grupu iz BiH po Europi. A na Praljka i Thompsona može i porezima, kad već ništa drugo nije pomoglo.

O Savi i Beogradu zapravo piše veliki hrvatski književnik Hrvoje Hitrec (Portal HKV-a, 22. siječnja 2013.; http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/h ... sjeta.html ):

Milanović u Beogradu

U tako klimatiziranu srbijansku kulturu koja se hrani dijelovima hrvatske kulture, srbijansku kulturu iz koje se ne čuje ni jedan suvisli glas protiv krivotvorenja, laži i mržnje, kulturu koja je u nedostatku svoje otuđila u agresiji na Hrvatsku znatno kulturno blago i do danas ga nije vratila, kulturu koja genocid nad hrvatskim narodom ne smatra genocidom nego prirodnim odstranjenjem zapreka za širenje na zapad, kulturu koja nije riječ prozborila kada su Srbi iz okupiranih dijelova Hrvatske protjerali Hrvate koje nisu poubijali, ali se sada zgraža nad dragovoljnim egzodusom tih istih Srba i na sva usta kuka o zločinu, kulturu koja najstrašniju žrtvu srpske agresije, Vukovar, naziva srpskim Vukovarom – u takvu Srbiju i takvu kulturu otputio se nedoučeni premijer Hrvatske (namjerni genitiv) da po zadatku velikih sila i ponešto zbog gospodarskih pitanja (Cefta, itd.) ruši zidove praveći se blesavim da ne zna tko ih je izgradio.

Glede gospodarskih stvari taj se radni posjet - koji je bio radni isključivo zato da se ne bi trebala intonirati hrvatska himna – možda i može prešutno opravdati, ali je gospodarska, dotično trgovinska suradnja nesmetano funkcionirala i u ledeno i naizgled neledeno doba (Tadić-Josipović) pa bi se i bez toga posjeta nastavila i nadalje, a ako ima problema sa carinama i sličnim ne tako nevažnim, ali ne i presudnim pitanjima, onda se rješavaju na nižim razinama. No i ja sam naivan – Milanović jest doista niža razina.

Glede suradnje hrvatske pseudokulture s opisanom srbijanskom i općesrpskom kulturom stvari stoje još bolje. Televizije koje emitiraju na hrvatskome jeziku doslovce su pretrpane srbijanskim proizvodima, što filmskim što televizijskim, a kada se dodaju proizvodi iz jugoslavenskoga arhiva – slika se sjajno zaokružuje. Kazališta u Hrvatskoj posežu za srbijanskim klasicima i suvremenim piscima, čak skidaju već prijavljena dramska djela hrvatskih autora i zamjenjuju ih sa srbijanskima, a ostavljaju djela suvremenih hrvatskih pisaca pod uvjetom da, bez obzira na temu, ubace barem jednoga hrvatskog branitelja koji je nesimpatična kreatura iz doba borbe protiv srpske agresije.

Informativne emisije televizija i novine koje izlaze u Hrvatskoj jedva čekaju da obave "hrvatski dio" obavijesti i već u osmoj minuti ili već na trećoj stranici imaju rubrike koje bi se mogle ( a i radi se tako) nasloviti "A sada da vidimo kako je u Srbiji". Tako smo dobili istu situaciju kao u vrijeme komunističke, velikosrpske Jugoslavije – da je trideset posto programa "hrvatskih" televizija na srpskome jeziku, a poznati novinski zagrebački dnevnik barem jednom tjedno svjesno objavljuje napise na srpskom jeziku, što se nije događalo ni u Jugoslaviji, a u ostale se dane njegovi komentatori i "istaknuti" novinari služe nemuštim jezikom koji nije ni hrvatski ni srpski .

Dakle, na gospodarskom (trgovinskom) i kulturnom (pseduokulturnom) planu suradnja je više nego dobra, pa zbog toga nije trebalo ići u službeni ni radni posjet Beogradu. Ono zbog čega je trebalo razgovarati, ali ne u Beogradu čija je mržnja prema Hrvatima stalna, uporna i bezmjerna, jest sudbina Hrvata pobijenih na okupiranom području Hrvatske i sudbina Hrvata koji su pobijeni u srbijanskim logorima, okupacija dijelova teritorija RH koji se nalaze preko Dunava, povratak kulturnoga blaga ( ne Micića čiji se "Zenit" ionako nastavlja u "Zarezu", ne blaga iz pravoslavnih crkava koje nije bilo oteto nego privremeno preseljeno u Srbiju do konačne pobjede), nego blaga koje pripada Hrvatima i hrvatskoj kulturi. Trebalo je nadalje razgovarati o ratnoj odšteti koju Srbija mora kad-tad platiti, i jasno reći da Hrvatska ni pod koju cijenu ne namjerava povući tužbu za genocid.

Opisani razgovori nisu vođeni. Ova vlast prevođena ljudima koji nikakve veze s hrvatskim narodom i hrvatskom kulturom nikada nisu imali niti su te veze pokušali uspostaviti nego se naprotiv odmah legitimirali kao okupacijska sila – ta vlast nema osjećaj za hrvatske gubitke i hrvatske sudbine niti se to od nje može tražiti. Od nje se može tražiti samo da ode na miran način, ako je moguće.

Bolesno nagnuće ove vlasti prema Srbiji jedini je razlog Milanovićeva dolaska u Beograd, nekoliko dana nakon što je – poslije razdoblja divljanja zbog oslobađajuće presude hrvatskim generalima – taj minorni Dačić milostivo izvolio izjaviti da se led treba otopiti. Istoga trena, "razumjevši knjigu" što bi rekla narodna pjesma, Milanović je vođen Pavlovljevim refleksom svoje duhovne prtljage i usput telefonskim razgovorom koji bi u slobodnoj interpretaciji i prijevodu s engleskoga glasio "Mali, pusti sve i idi u Beograd" – doista i otišao obaviti što mu je zapovijeđeno. Obaviti na nižoj razini, što je zlobno prokomentirao i Josipović u jeku svađe oko predsjedničkih ovlasti.

Što je još mogao učiniti Milanović, koji je mirno slušao Dačićeve riječi o zločinima za vrijeme i poslije Oluje – mirno jer su to bile iste one riječi koje je i sam izgovorio nakon oslobađanja Gotovine i Markača. Što je mogao? Mogao je u svrhu dobrosusjedskih odnosa i dobro uređenih odnosa s manjinama podastrijeti Tromblonovu statistiku o trideset posto Srba u Saboru i Vladi jer bi taj podatak ipak nešto bolje otopio led, mogao je spomenuti Registar branitelja koji je kruna suradnje sa srbijanskim tužilaštvom i Veritasom.

A ako sve to ne bi upalilo, mogao je na kraju zavapiti: "Što vam još mogu obećati?", a srbijanska kulturna masa bi klicala:" Vukovar, Vukovar!" Posve dosta za početak rada Balkanskoga vijeća.

O Savi i Beogradu piše i Javor Novak na istom Portalu 22. siječnja 2013. (http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/j ... lkana.html). Konstatira ono o čemu stalno govorim:

Čemu novo-stari napad na Vukovar, ponovno ćirilicom i ekavicom? Čemu taj planirani i usklađen napad na branitelje i Katoličku Crkvu? Čini se kako nam i unutar vele-hvaljene Unije spremaju nekakav Zapadni ili drugo-jajčani Balkan kao regiju i to pod starom, koljačkom, beogradskom, šapkom. Bit ćemo dio Europe, ali opet slijepljeni s Balkanskom truleži.

I kada se upravo u Vukovaru na beskičmeni i polutanski poziv sastaju predsjednici Josipović i Tadić, to nije slučajno; kada se upravo u Vukovaru Milanovićeva Vlada, najlošija vlada koju je Hrvatska ikada imala, želi isprsiti s dvojezičnim srbsko hrvatskim natpisima, kada se upravo demografski desetkovanom hrvatskom Vukovaru želi nametnuti ćirilicu, sve to nije slučajno.

Oni žele dokazati staru „jugoslovensku" tvrdnju kako te male odcjepljene državice ne će moći, ne će uspjeti preživjeti. Oni sve čine da se ta četnička tvrdnja i ostvari, a Hrvatska da se prvo rashrvati, a zatim ekonomski uništi do kraja. Baš onako kako je Beograd i tvrdio da će se dogoditi.

Ponavljam, pomoći nam neće nitko, ako si ne pomognemo sami sebi! Treba narodu ukazivati na to što rade vlasti i jugo-komunistički mediji. Smiješne su tvrdnje da Zapad neće podržati komunjare. Oni itekako znaju da oni koji služe onima od koje je Hrvatska vojska, odnosno Bojna Čavoglave pravila zečeve služit će i njih. Sjetimo se one poruke kardinala Kuharića:

Razgovarajte s velikima s polazišta principa, nikada na koljenima. Principi su oružje. I zato kad Hrvatska čistih ruku i čiste savjesti nastupi pred svijetom, ona je jaka i pred jakima. (u Predsjedničkim dvorima, 29. rujna 1997.).

Naravno, hrvatski kardinal je to govorio hrvatskim vlastima. Danas takve vlasti nemamo. Zato treba svojim djelovanjem, dakle i pisanjem i ponašanjem i u razgovorima s ljudima raditi na tome da što više ljudi shvati da kardinalov naputak mogu sprovesti samo oni sami! Oni koji ih uče da će nam bilo tko pomoći – upravo rade suprotno od onoga što žele! Crkva u Hrvata, svojim ponašanjem danas, na dobrom je putu. Ostali?

Akademik Josip Pečarić

A zaboravili pozvati Gen. Markača na obljetnicu Akcije Maslenica!

Gospodin General Markač je dobio dvije pismene pozivnice i jednu usmenu pozivnicu čemu mogu posvjedočiti , osim toga ovi na slici nemaju nikakvu vezu sa organizacijom obljetnice Operacije Maslenica, već Županija.

MIR · **Pridružen/a:** 08 sij 2010, 19:56 **Postovi:** 5139

Zadar1993 je napisao/la:

MIR je napisao/la:

A zaboravili pozvati Gen. Markača na obljetnicu Akcije Maslenica!

Gospodin General Markač je dobio dvije pismene pozivnice i jednu usmenu pozivnicu čemu mogu posvjedočiti , osim toga ovi na slici nemaju nikakvu vezu sa organizacijom obljetnice Operacije Maslenica, već Županija.

Vidio sam u Večernjem:
"Skandal na obljetnici Maslenice: Generala Markača nisu pozvali"!
Piše: Renata Rašović/VLM
http://www.vecernji.hr/vijesti/skandal- ... nak-500911

Ako Renata izmišlja, treba se to napisati. (Možda je pisala po uputstvu ovih sa slike?)
Za Kukuriku Vladu, nije ni rečeno da su oni organizatori, oli im nisam smio ni sliku staviti?

limpus · **Pridružen/a:** 07 ožu 2012, 08:39 **Postovi:** 1699

Jučerašnji govor Matića. :ucelo

osa

Divlja svinja5 je napisao/la:

osa je napisao/la:

da je odbio primiti putina(što ne bi napravio), onda bi to bio skandal, mora se držati i do funkcije...

Nadam se da te plaćaju za pisanje.

ako ti znaš nekog da plaća daj me poveži, svakako ubijam vrijeme na net-u, pa da uzmem koju kunu, ideologija nije bitna, kad je novac u pitanju, kad pišem ovako besplatno, onda pišem po osjećaju....

BBC

Što se sa onim Milanovićem događa ? Napuhao se kao žabac u licu kao da je na medikamentima. I ona nova frizura nazi mladeži mu nikako ne stoji, fura se kao da mu 17 godina.

volvoks

Citat:

Zagreb - Najnoviji podatci instituta “Franjo Arapović” pokazali su alarmantan rast pesimizma kod hrvatskih građana. Rast nezaposlenosti, pad BDP-a, recesija i zdravstveni odgoj natjerali su Hrvate da pomisle kako je čaša ipak napola prazna. Stoga su znanstvenici s uglednog instituta pokušali pronaći tzv. sretnu misao koja bi mogla vratiti optimizam hrvatskim građanima.

S obzirom na to da građani nisu bili spremni odgovarati na pitanja anketara na ulici, morali smo ih podvrgnuti laboratorijskom istraživanju. Spojili smo ih na EEG uređaj i pokazivali im fotografije medvjedića, primanja plaće i Severine, ali ništa nije dalo pozitivne rezultate. Onda je računalo slučajno izbacilo sliku Zorana Milanovića s frizurom koju odnedavno nosi i ispitanik je prasnuo u smijeh. Taj smo eksperiment ponovili i s preostalih 4,499.999 ispitanika i uvijek smo dobili isti rezultat - kaže prof.dr.sc.itd. Ivan Milić, voditelj istraživanja.
Prema dobivenim rezultatima znanstvenici su zaključili kako optimizam hrvatskom narodu može vratiti samo nova frizura Zorana Milanovića. Stoga smatraju kako je nužno da se premijer sa svojom frizurom, popularnom hitlerovkom, što više pojavljuje u svim medijima kako bi nasmijao građane i skrenuo im pozornost od svojih izjava.

Uputili su sugestiju svim medijima da u 2013. premijerovu frizuru stavljaju u krupni plan na sve naslovnice kako bi spasili nacionalno raspoloženje.

Graničar Jozo

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM
PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom u svrhu učinkovitog i što bržeg pokretanja gospodarskog razvitka svih dijelova Republike Hrvatske, stvaranja i razvijanja preduvjeta za napredak i socijalno blagostanje njenih građana te postizanja bolje i učinkovitije zaštite dobara od interesa za Republiku Hrvatsku kao i osiguranja boljih uvjeta za gospodarenje tim dobrima i održivi razvitak, uređuje određivanje strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske, pozivanje investitora i koordinacija provedbe strateških projekata, raspolaganje s nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i izdavanje upravnih akata u vezi s provedbom tih projekata.

Članak 2.

Strateški investicijski projekti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: strateški projekti) su projekti u gospodarstvu, energetici, turizmu, prometu, elektroničkim komunikacijama, zaštiti okoliša, komunalnom gospodarstvu, poljoprivredi, šumarstvu, vodnom gospodarstvu, ribarstvu, zdravstvu, kulturi i drugom javnom sektoru, koji uključuju građenje građevina, a koje na temelju ovoga Zakona odredi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 3.

Provedba strateških projekata je od interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 4.

Nadležna tijela Republike Hrvatske dužna su u provedbi ovoga Zakona u odnosu na sve zainteresirane osobe poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana, načelo slobode pružanja usluga, načelo učinkovitosti, načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti.

II. ODREĐIVANJE STRATEŠKIH PROJEKATA

Članak 5.

Strateške projekte određuje Vlada Republike Hrvatske Odlukom o proglašenju strateškog projekta Republike Hrvatske koja se objavljuje se u „Narodnim novinama“.

Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

- Naziv projekta
- Vrijednost projekta
- Naziv investitora
- Vrstu projekta (privatni, javni, javno-privatni, infrastrukturni, gospodarski, i sl.)
- Lokaciju projekta (jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave)
- Dinamiku realizacije projekta s dinamikom financiranja
- Opis projekta (ciljevi, učinci, utjecaj na razvitak, i sl.)
- Obrazloženje opravdanosti proglašavanja projekta od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku s procjenom efekata te ispunjava li predloženi projekt uvjete propisane ovim Zakonom,
- Sastav Operativne skupine za ostvarenje projekta (nadalje: Operativna skupina) podrazumijeva imenovanja voditelja tima i svih članova s pripadajućim zaduženjima.

Odredbe stavka 2. podstavaka 6 i 9 . ovoga članka ne objavljuju se u
“Narodnim novinama”.

Članak 6.

Prijedlog Odluke iz članka 5. ovoga Zakona utvrđuje Povjerenstvo koje osniva i čije članove imenuje Vlada Republike Hrvatske iz reda svojih članova, a po potrebi i iz reda drugih državnih dužnosnika i stručnjaka za pojedino područje iz reda državnih službenika.

Zadaća Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka je da na temelju svih prikupljenih podataka tijekom stručnog i administrativnog postupka za svaki pojedini projekt upućen Povjerenstvu donese procjenu i utvrdi da li je određeni projekt od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku.

Stručne i administrativne poslove za Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka i procjenu iz članka 5. stavka 2. podstavka 8. ovoga Zakona obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za gospodarstvo.

Način rada te ostala pitanja od značaja za obavljanje poslova iz djelokruga Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka urediti će se Poslovnikom o radu Povjerenstva.

Članak 7.

Prijedlog Odluke o strateškim projektima utvrđuje se na temelju Liste prijedloga strateških projekata Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Lista projekata) koju priprema i vodi središnje tijelo državne uprave nadležno za gospodarstvo u suradnji s drugim nadležnim središnjim tijelima državne uprave vezanim uz svaki pojedini projekt, ovisno o vlastitom djelokrugu rada.
Lista projekata sastavlja se od projekata koje kontinuirano kandidiraju i obrazlažu središnja tijela državne uprave i/ili zainteresirani investitor.
Zainteresirani investitor može biti Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te svaka druga pravna ili fizička osoba.
Za projekte koje kandidiraju druge pravne ili fizičke osobe nadležno je središnje tijelo državne uprave nadležno za gospodarstvo, koje donosi procjenu o stavljanju pojedinog projekta na Listu projekata, dok za sve ostale projekte procjenu donosi središnje tijelo državne uprave u čiju nadležnost projekt spada.

Članak 8.

Kao strateški projekti mogu se kandidirati i odrediti projekti koji su sukladni s relevantnim resornim strategijama, za koje se procjeni da u značajnoj mjeri mogu povoljno utjecati na gospodarski razvitak pojedinih odnosno svih dijelova Republike Hrvatske, stvaranje i razvijanje preduvjeta za napredak i socijalno blagostanje njenih građana te postizanje bolje i učinkovitije zaštite dobara od interesa za Republiku Hrvatsku kao i osiguranje boljih uvjeta za gospodarenje tim dobrima i održivi razvitak.

Smatra se da projekt može imati povoljan utjecaj u smislu stavka 1. ovoga članka ako je vrijednost njegova ukupnog ulaganja najmanje 150.000.000,00 kuna, ili ako se njegovom provedbom ispunjavaju neki od slijedećih kriterija:
– stvaraju uvjeti za zapošljavanje većeg broja ljudi,
– izravno ili posredno znatno doprinosi razvoju ili poboljšanju uvjeta za razvoj turizma i gospodarstva,
– znatno doprinosi razvoju ili poboljšanju uvjeta za proizvodnju proizvoda i usluga za izvoz,
– projekat se realizira u nerazvijenim ili manje razvijenim dijelovima Republike Hrvatske, ratom pogođenim područjima i otocima
– povezuju ili grade prometni, energetski, elektronički komunikacijski ili drugi infrastrukturni ključni objekti značajni za razvijanje strateških djelatnosti ili podizanje ukupne razine sigurnosti i kvalitete života i zdravlja građana te zaštite okoliša,
– povezuju prometno izolirani dijelove Republike Hrvatske,
- doprinosi aktivaciji neaktivne imovine u državnom vlasništvu,
_ znatno doprinosi povećanju korištenja energije iz obnovljivih izvora energije,
– uvode ili razvijaju nove tehnologije kojima se povećava konkurentnost ili ekonomičnost u gospodarstvu, pojedinim sektorima ili javnom sektoru i/ili kojima se podiže ukupna razina sigurnosti i kvalitete života i zdravlja građana te zaštite okoliša,
– znatno doprinosi razvoju sustava znanosti i visokog obrazovanja,
– ispunjava obaveza preuzeta međunarodnim ugovorom ili
– ispunjava obaveza zajedničke politike s Europskom unijom.

Prilikom odabira projekata koji se kandidiraju i određuju kao strateški, prednost se daje projektima za koje se procjeni da:
– imaju veći učinak na ukupni gospodarski razvitak,
– pozitivno utječu na više gospodarskih djelatnosti i/ili na stanje u više oblasti javnog sektora,
– u većoj mjeri doprinose održivom razvitku i zaštiti prostora i okoliša.

Članak 9.

Središnja tijela državne uprave kandidiraju projekte za Listu projekata vodeći računa o strateškim i/ili planskim dokumentima iz svojeg djelokruga te podacima prikupljenim od državnih uprava, agencija, fondova i pravnih osoba s javnim ovlastima u području propisane nadležnosti pojedinog središnjeg tijela državne uprave.

U obrazloženju projekta kojega za Listu projekata kandidira središnje tijelo državne uprave sažeto se opisuje projekt te se navode dokumenti, drugi dokazi, okolnosti i drugi razlozi na temelju kojih je procijenjeno da kandidirani projekt ispunjava uvjete propisane člankom 8. ovoga Zakona i da je u skladu s dokumentima iz stavka 1. ovoga članka.

Obrazloženje projekta sadrži i procjenu ukupnih ulaganja potrebnih za provedbu projekta.

Članak 10.

Uz prijedlog za kandidiranje projekta za Listu projekata kojeg podnosi zainteresirani investitor (u daljnjem tekstu: prijedlog za kandidiranje projekta) prilaže se elaborat koji sadrži:
– idejni opis, status i lokaciju projekta,
– procjenu ukupnih ulaganja potrebnih za provedbu projekta,
– sažeti pregled upravnih i drugih postupaka i radnji koje su poduzete u svrhu provedbe projekta,
- dokumente o identifikaciji nekretnina u vezi s provedbom strateškog projekta (zemljišno knjižne izvatke, posjedovne listove, kopije katastarskog plana i druge dokumente)
- dokumente i druge dokaze te okolnosti i druge razloge na temelju kojih se može procijeniti da kandidirani projekt ispunjava uvjete propisane člankom 8. ovoga Zakona.

Prijedlog za kandidiranje projekta podnosi se središnjem tijelu državne uprave nadležnom za gospodarstvo.

III. POZIVANJE INVESTITORA I KOORDINACIJA PROVEDBE STRATEŠKIH PROJEKATA

Članak 11.

Vlada Republike Hrvatske može uputiti javni poziv potencijalnim investitorima za ulaganje i provedbu pojedinačnog strateškog projekta, kada procjeni da je to od državnog interesa, a s ciljem privlačenja investicija i postizanja odluke da svoje investicije realiziraju unutar Republike Hrvatske. Javni poziv upućuje se putem središnjeg tijela državne uprave nadležnog za gospodarstvo.

Javni poziv iz stavka 1. ovoga članka, uz ostale potrebne podatke, sadrži osnovne podatke o strateškom projektu i okvirne uvjete i kriterije za njegovo povjeravanje zainteresiranom investitoru.

Za pregovaranje sa potencijalnim strateškim investitorom nadležan je ministar nadležan za gospodarstvo u suradnji s resornim ministrom.

Ministar nadležan za gospodarstvo i resorni ministar uputiti će prijedlog potencijalnih investitora iz stavka 1. ovoga članka, Povjerenstvu iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona na utvrđivanje i donošenje odluke o izboru potencijalnog investitora.

Članak 12.

Vlada Republike Hrvatske i odabrani investitor sklapaju ugovor o povjeravanju provedbe strateškog projekta u skladu s dogovorom postignutim u pregovorima.

Ugovorom o povjeravanju provedbe strateškog projekta uređuju se međusobna prava i obveze ugovornih strana u provedbi strateškog projekta.

Nacrt Odluke o strateškim projektima i javni poziv za iskaz interesa potencijalnim investitorima, te druge stručne i administrativne poslove u vezi s pregovorima, odabirom investitora i sklapanja ugovora o povjeravanju provedbe strateškog projekta, priprema odnosno obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za gospodarstvo.

Članak 13.

Odredbe članaka 11. i 12. ovoga Zakona ne primjenjuju se na strateške projekte na koje se primjenjuju propisi iz područja javne nabave.

Članak 14.

Središnje tijelo državne uprave nadležno za gospodarstvo u domaćim i inozemnim javnim glasilima može objaviti javni poziv zainteresiranim investitorima za podnošenje prijedloga za kandidiranje projekta.

Članak 15.

Središnje tijelo državne uprave nadležno za gospodarstvo i državne agencije nadležne za investicije, zaduženi su za koordinaciju realizacije strateških projekata.

Nakon stavljanja projekta na Listu projekata, ministar nadležan za gospodarstvo uz suglasnost i prijedlog ministra u čiju nadležnost projekt spade, donosi Rješenje o imenovanju odgovornih osoba u Operativnu skupinu iz članka 5. ovog Zakona.

Sastav Operativne skupine čine voditelj tima koji se određuje iz središnjeg tijela državne uprave u čiju nadležnost projekt spada, predstavnici tijela državne uprave koji će operativno biti uključeni u pripremu investicijskog projekta, predstavnici državne agencije nadležne za investicije, te predstavnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem području će se projekt ostvariti.

Članovi Operativne skupine neposredno odgovaraju svom resornom ministru, koji je odgovoran za učinkovitu provedbu hitnih postupaka vezanih za pripremu i provedbu svakog pojedinog strateškog projekta, u dijelu koji spada u djelokrug rada njegovog resora.

Hitnost postupaka podrazumijeva da svi postupci vezani za pripremu i provedbu strateškog projekta imaju prednost u obradi zahtjeva odnosno da se dokumentacija, upravni akti i sve radnje vezane uz pripremu i provedbu projekta moraju pokrenuti odmah te biti dovršene u najkraćem mogućem roku.

Voditelj Operativne skupine odgovoran je za koordinaciju rokova.

Sva mišljenja potrebna za izdavanje upravnih akata i provedbu postupaka, tijela nadležna za njihovo izdavanja dužna su ih izdati u roku od 10 (deset) radnih dana. Ukoliko nadležno tijelo to ne učine primijenit će se načelo “šutnje administracije”, što podrazumijeva, da je tijelo koje je trebalo izdati mišljenje, suglasno sa svima aspektima strateškog projekta.

Članak 16.

Članovi Operativne skupine su državni dužnosnici i službenici koji izravno i operativno rade na provedbi projekta, a sastav se utvrđuje u trenutku kada se projekat uvrsti na Listu projekata.

Središnje tijelo državne uprave u čiju nadležnost projekat spada zajedno sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za gospodarstvo i državnom agencijom nadležnom za investicije, dužni su s drugim tijelima državne uprave i institucijama utvrditi procese koji su potrebni za pripremu i provedbu projekta.

Članovi Operativne skupine biraju se sukladno utvrđenim postupcima i zadaćama.

Članovi Operativne skupine aktivno sudjeluju i daju podršku u izradi prijedloga Odluke iz članka 5. ovoga Zakona, središnjem tijelu državne uprave nadležnom za gospodarstvo.

IV. RASPOLAGANJE NEKRETNINAMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 17.

Na raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u vezi s provedbom strateških projekata primjenjuju se propisi kojima se uređuje upravljanje državnom imovinom, stvarna prava, obvezna prava, te drugi propisi kojima se uređuje gospodarenje, korištenje i raspolaganje dobrima u vlasništvu Republike Hrvatske, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Na raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u vezi s provedbom strateških projekata primjenjuju se propisi o državnim potporama.

Članak 18.

Nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, uključujući i šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste i javno vodno dobro, potrebnim za provedbu strateškog projekta raspolaže Vlada Republike Hrvatske u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno odgovarajućim prostornim planom, te ih u svrhu provedbe strateškog projekta može neposrednom pogodbom otuđiti i/ili na njima osnivati stvarna prava o čemu Vlada Republike Hrvatske donosi Odluku.

Postupak izdvajanja iz šumsko gospodarske osnove područja Republike Hrvatske te postupci utvrđivanja prestanka statusa javne ceste, odnosno javnog vodnog dobra, propisani posebnim zakonima ne provode se u slučaju raspolaganja nekretninom u vlasništvu Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka.

Šuma, odnosno šumsko zemljište za koje je sklopljen ugovor o otuđenju ili osnivanju pravu građenja iz stavka 1. ovoga članka prestaje biti dio šumsko gospodarske osnove područja Republike Hrvatske danom sklapanja tog ugovora.

Status javne ceste i status javnog vodnog dobra prestaje sklapanjem ugovora o otuđenju ili osnivanju stvarnog prava iz stavka 1. ovoga članka, ako je to ugovoreno tim ugovorom.

Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi temeljem pribavljenog mišljenja nadležnog ministarstva ili pravne osobe ovlaštene za upravljanje javnim dobrom. Odluka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi sadrži i odredbu o brisanju statusa u zemljišnim knjigama.

Članak 19.

Na način iz članka 18. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske može raspolagati i nekretninama oko čijeg vlasništva se spore Republika Hrvatska i jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, ako na posebnom računu osigura sredstva u visini tržišne vrijednosti koju nekretnina odnosno stvarno pravo ima prema ocjeni neovisnog vještaka.

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka osigurava osoba koja stječe vlasništvo nekretnine odnosno drugo stvarno pravo.

Razliku između vrijednosti nekretnine odnosno stvarnog prava iz stavka 1. ovoga članka koju u slučaju spora utvrdi sud i iznosa sredstava osiguranih na posebnom računu, dužna je platiti osoba koja je stekla vlasništvo nekretnine odnosno drugo stvarno pravo.

Članak 20.

Središnje tijelo državne uprave nadležno za gospodarstvo u suradnji s resornim ministarstvom, prije donošenja Odluke iz članka 18. stavka 1. i prije sklapanja ugovora o otuđenju i/ili osnivanju stvarnog prava iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona, daje mišljenje o njihovoj svrsishodnosti.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske prije sklapanja ugovora o otuđenju i/ili osnivanju stvarnog prava iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona daje mišljenje o njegovoj pravnoj valjanosti.

Članak 21.

Sudski i upravni postupci koji se vode u vezi s nekretninama i pravima potrebnima za provedbu strateškog projekta, su hitni sukladno članku 15. stavcima 6. i 8. ovoga Zakona.

Članak 22.

Stručne i administrativne poslove u vezi s raspolaganjem nekretninama na način iz članka 18. ovoga Zakona obavlja Agencija za upravljanje državnom imovinom.

V. DAVANJE KONCESIJA U VEZI S PROVEDBOM INVESTICIJSKIH PROJEKATA

Članak 23.

Na davanje koncesija za uporabu pomorskog dobra i korištenje nepokretnog kulturnog dobra u vezi sa provedbom strateških projekata primjenjuju se svi propisi kojima se uređuje davanje koncesija, zaštita i korištenje pomorskog dobra, zaštita i unapređenje kulturnih dobara te drugi propisi kojima se uređuju navedena pitanja, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
Na davanje koncesija za uporabu pomorskog dobra i korištenje nepokretnog kulturnog dobra u vezi sa provedbom strateških projekata primjenjuju se propisi o državnim potporama.
Članak 24.

Koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra i korištenje nepokretnog kulturnog dobra potrebne za provedbu strateškog projekta dodjeljuje Vlada Republike Hrvatske.

Koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra iz stavka 1. ovoga članka daju se u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno odgovarajućim prostornim planom.

Ugovor o koncesiji u vezi koncesije iz stavka 1. ovoga članka sklapa Vlada Republike Hrvatske.

Članak 25.

Središnje tijelo državne uprave nadležno za gospodarstvo prije davanja koncesije iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona daje mišljenje o svrsishodnosti i potrebi davanja iste.

Članak 26.

Stručne i administrativne poslove u vezi s davanjem koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za pomorstvo.

Stručne i administrativne poslove u vezi s davanjem koncesija za gospodarsko korištenje nepokretnog kulturnog dobra iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.

VI. IZDAVANJE UPRAVNIH AKATA U VEZI S PROVEDBOM INVESTICIJSKIH PROJEKATA

Članak 27.

Na utvrđivanje granice pomorskog dobra i izdavanje akata za provođenje dokumenata prostornog uređenja, građenje i uporabu građevina u vezi s provedbom strateških projekata primjenjuju se svi propisi kojima se uređuje utvrđivanja granice pomorskog dobra, upravna područja prostornog uređenja i graditeljstva te drugi propisi kojima se uređuju navedena pitanja, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Postupci utvrđivanja granice pomorskog dobra te izdavanja akata iz stavka 1. ovoga članka, su hitni sukladno članku 15. stavcima 6. i 8. ovoga Zakona.

Članak 28.

Granicu pomorskog dobra u slučajevima u kojima je to potrebno za provedbu strateškog projekta, utvrđuje središnje tijelo državne uprave nadležno za pomorstvo na zahtjev zainteresirane osobe.

Troškove utvrđivanja granica pomorskog dobra u slučaju iz stavka 1. ovoga članka snosi osoba na čiji je zahtjev pokrenut postupak.

Članak 29.

Središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša dužno je utvrditi potrebu, ukoliko ona postoji, izrade Procjene utjecaja na okoliš strateškog projekta u roku od 10 radnih dana.

U slučaju potrebe izrade Procjene utjecaja na okoliš ona se provodi po hitnom postupku, sukladno članku 15. stavcima 6. i 8. ovoga Zakona.

Članak 30.

Za provedbu svih zahvata u prostoru te za građenje svih građevina, potrebnih za provedbu strateškog projekta izdaje se lokacijska dozvola i građevinska dozvola, a za uporabu tih građevina uporabna dozvola.

Lokacijsku dozvolu, građevinsku dozvolu i uporabnu dozvolu iz stavka 1. ovoga članka izdaje središnje tijelo državne uprave nadležno za prostorno uređenje i graditeljstvo.

Članak 31.

Na izdavanje lokacijskih dozvola iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe propisa iz upravnog područja prostornog uređenja koje se odnose na obvezu izrade i donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja (urbanističkog plana uređenja i detaljnog plana uređenja).

Članak 32.

Rješenje o promjeni namjene građevine, rješenje o utvrđivanju građevne čestice i potvrdu akta o parcelaciji građevinskog zemljišta potrebnih za provedbu strateškog projekta izdaje središnje tijelo državne uprave nadležno za prostorno uređenje i graditeljstvo.

Članak 33.

Žalbeni postupci koji se vode sukladno propisu kojim se uređuje područje javne nabave, a u vezi su s provedbom strateških projekata, su hitni sukladno članku 15. stavcima 6. i 8. ovoga Zakona.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.

Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona osnuje i imenuje članove Povjerenstva iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

Zadužuje se središnje tijelo državne uprave nadležno za gospodarstvo da u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pripremi prvu Listu projekata iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona i dostavi je Povjerenstvu iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

Zadužuju se sva središnja tijela državne uprave da u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona kandidiraju strateške projekte iz svojeg djelokruga tj. da iste s obrazloženjem dostave središnjem tijelu državne uprave nadležnom za gospodarstvo, radi pripreme prve Liste projekata iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 35.

Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaju važiti odredbe članka 21. i članka 24. stavka 2. Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (“Narodne novine”, br.111/12).

Članak 36.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u „Narodnim novinama“.

Graničar Jozo

IZ zakona je evidentno da se ide na pomorsko dobro, odnosno da se na temelju postojećih zakonskih rješenja ne može manipulirati s izgradnjom na otocima, novim hotelima i sl.

Evo šta kaže HGK.
http://www.hgk.hr/izdvojeno/50947

Citat:

Dakle, naši prepoznati nedostaci i prednosti dovode nas ponovno do temeljnog već spomenutog izazova: nacionalni razvojni ciljevi, nacionalna strategija, izvedene politike i jačanje institucija koje će ih provoditi.

Upravo taj problem evidentno dolazi do izražaja i u Nacrtu prijedloga Zakona o strateškim investicijskim projektima RH budući da se već pri pokušaju definiranja što se smatra strateškim projektom propisuju nejasni i vrlo neujednačeni kriteriji.

.....

U pokušaju da se iznađu brza i radikalna rješenja, zakonom se predviđaju mjere koje derogiraju odredbe niza važećih zakona kojima su uređene nadležnosti, postupci i rokovi, bez jasnih i transparentnih odredbi čime se oni zamjenjuju, što bi moglo doprinositi slabljenju institucija sustava, neujednačenom i u velikoj mjeri arbitrarnom ponašanju.

.....

Osobito je upitna provedba odredbi Nacrta zakona kojima se uređuje način raspolaganja nekretninama u vlasništvu RH, pomorskim dobrom kao i drugim javnim dobrima (šume, šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, javne ceste, javno vodno dobro).

osa

uvijek će biti onih kojima paše ovakvo stanje, onima koji su i koji bi lovili u mutnom, izgleda da je tome došao kraj.....
zaustaviše projekt družba adria, odjebaše južni tok, otpiliše katar i lng terminal, zaustavili bi gradnju elektrana zbog svježeg zraka i zbog zaštite riba i rakova itd.itd..., ljudi pa mora se od nečeg i živjeti...

Graničar Jozo

osa je napisao/la:

uvijek će biti onih kojima paše ovakvo stanje, onima koji su i koji bi lovili u mutnom, izgleda da je tome došao kraj.....
zaustaviše projekt družba adria, odjebaše južni tok, otpiliše katar i lng terminal, zaustavili bi gradnju elektrana zbog svježeg zraka i zbog zaštite riba i rakova itd.itd..., ljudi pa mora se od nečeg i živjeti...

partija najbolje zna gdje se smije i šta se smije.

pa ne moramo se držati ustava i lex specialis zakona kao pijan plota.

džabe ti je nijekati pripadnost partiji, kad ti ona kao dlake iz nosa vire.

BBC

Citat:

Mi smo političari, nismo bankari. Kreditne agencije žele da promjene budu radikalne i mi hrvatsko društvo izlažemo stresovima, ali ćemo povući granice. Agencije gledaju isključivo interese investitora, a mi moramo gledati na interese društva. Oni nisu nespojivi, ali nisu isti – poručio je građanima sa sjednice Vlade premijer Zoran Milanović povodom odluke agencije Moody’s da snizi kreditni rejting hrvatske države na razinu smeća.

Prevedeno: "Drkat ćemo kitu dok mandat ne prođe. Nećemo da se zamjeramo našim tradicionalnim stalnim biračima".

osa

Graničar Jozo je napisao/la:

osa je napisao/la:

uvijek će biti onih kojima paše ovakvo stanje, onima koji su i koji bi lovili u mutnom, izgleda da je tome došao kraj.....
zaustaviše projekt družba adria, odjebaše južni tok, otpiliše katar i lng terminal, zaustavili bi gradnju elektrana zbog svježeg zraka i zbog zaštite riba i rakova itd.itd..., ljudi pa mora se od nečeg i živjeti...

partija najbolje zna gdje se smije i šta se smije.

pa ne moramo se držati ustava i lex specialis zakona kao pijan plota.

džabe ti je nijekati pripadnost partiji, kad ti ona kao dlake iz nosa vire.

naravnod da se moramo držati zakona kao pijan plota, ovo što ti iznosiš je poznata komunisitčka potštapalica glede zakona. ne vidim šta bih dobio nijekanjem pripadnosti bilo kojoj stranci, ali to nije za mene, sasvim pristojno živim i ne treba mi to u životu, a i lakše je istupati na bilo kojoj temi bez pripadnosti strankama, nisi nikom ništa dužan....

MIR · **Pridružen/a:** 08 sij 2010, 19:56 **Postovi:** 5139

Nakon najnovijih vijesti iz RH (uvodjenjem novih poreza, zakon o radu koji štiti samo poslodavce, a radnik radi bez plate i po 6-8 mjeseci, gubljenjem stanova ili kuća ovrhama, ...) vidimo komunistička taktika stvaranja proletera (sirotinje i beskućnika) je opet aktualna!

Citat:

> Citat Moše Pijade sa prvog zasedanja AVNOJ-a novembra 1942. u Bihaću:
>
> "Potrebno je zato stvoriti toliko mnogo beskućnika, da ovi beskućnici budu većina u državi. Stoga mi moramo da palimo.
> Pripucaćemo pa ćemo se povući. Nemci nas neće naći, ali će iz osvete da pale sela. Onda će nam seljaci, koji tamo ostanu bez krova, sami doći i mi ćemo imati narod uza se pa ćemo na taj način postati gospodari situacije. Oni koji nemaju ni kuće ni zemlje ni stoke, brzo će se i sami priključiti nama, jer ćemo im obećati veliku pljačku.
> Teže će biti sa onima koji imaju neki posed. Njih ćemo povezati uza se predavanjima, pozorišnim predstavama i drugom propagandom. Tako ćemo postepeno proći kroz sve pokrajine.
> Seljak koji poseduje kuću, zemlju i stoku, radnik koji prima platu i ima hleba, za nas ništa ne vredi. Mi od njih moramo načiniti beskućnike, proletere. Samo nesrećnici postaju komunisti, zato mi moramo nesreću stvoriti, mase u očajanje baciti, mi smo smrtni neprijatelji svakog blagostanja, reda i mira."
>
> [Dokument se nalazi u Arhivu vojnoistorijskog instituta u Beogradu u fajlu Štaba vrhovne komande (JVUO) - Četnička arhiva, pod oznakom K-12, 30/12.]

limpus · **Pridružen/a:** 07 ožu 2012, 08:39 **Postovi:** 1699

Napokon.

http://www.vecernji.hr/vijesti/burne-re ... nak-512856

Citat:

Plaće zaposlenih u javnom sektoru Vlada će skresati za tri posto, rekao je premijer Zoran Milanović u intervjuu za RTL Televiziju najavivši tako vrlo skori rebalans državnog proračuna. Tri posto manju bruto plaću dobit će svi zaposleni u javnom sektoru već u travnju, a od 231 tisuće, koliko je ukupno zaposleno u javnom sektoru, pošteđeni će biti samo profesori i učitelji u osnovnim i srednjim školama.

Evo im jedan :klanjam

od mene.

Zadar1993

S obzirom na stanje proračuna, sumnjam da će se na ovome stati.

BBC

BBC

Jebeš Nadrealiste pored ovih SDP-ovaca. :laugh

PCM

Šalabahter od naše inglezice Ingrid.

SDB · Jutarnji list, 16.11.2012., 8h:

zomby · **Pridružen/a:** 13 ožu 2010, 17:39 **Postovi:** 2974

Stav joj je jo da je na snimanju Ruze Vjetrova...Seke orginal.
Jebote...kako ovi do diploma dodu!?

zomby · **Pridružen/a:** 13 ožu 2010, 17:39 **Postovi:** 2974

Sta li je jos potrebno da gradani RH, skinu sa vlasti ove ostatke Jugolavenskog otpada...!? Toliko su nesposobni, da cak nemogu usaglasiti izjave...sacekati misljenja "strucnjaka", pa izlaze sa takvim nebulozama koje granice sa zdravom pameti.

Linic i Vrdoljak, kao da ne zive u istoj dzavi...a premijer je u Zemlji Cudesa...!

Zadar1993

http://www.vecernji.hr/vijesti/sdp-nije-objavio-financijski-izvjestaj-prijeti-mu-5-mil-kn-kazne-clanak-518326
Jedan stranački grijeh, zanimljivija mi je činjenica da medijske pompe nema nigdje u EPH medijima, a dovoljno je sjetiti se napisa iz prijašnjih godina kada druga vladajuća stranka ne bi objavila prije oporbenih stranaka svoj financijskih izvještaj (na stranu što bi to opet bilo u zakonitom roku, za razliku od sada.

A evo i reakcije:
http://www.vecernji.hr/vijesti/sdp-objavio-financijski-izvjestaj-lani-zaradili-5-3-milijuna-kuna-clanak-518449
Zakonski kasno druže :zubati

.

Ministry of Sound

zomby · **Pridružen/a:** 13 ožu 2010, 17:39 **Postovi:** 2974

Osuđeni na propast: Umjesto ekonomista, novi gospodarski plan Milanoviću radi ostarjeli 'povjesničar'
http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/80303-osudeni-na-propast-umjesto-ekonomista-novi-gospodarski-plan-milanovicu-radi-ostarjeli-povjesnicar.html

zomby · **Pridružen/a:** 13 ožu 2010, 17:39 **Postovi:** 2974

članak 16. KZRH: 'Tko silom, ozbiljnom prijetnjom, podmićivanjem ili na drugi protuzakonit način utječe na birača, da na izborima ili prigodom glasovanja glasuje za ili protiv određenog kandidata, odnosno glasuje za ili protiv opoziva, ili glasuje za ili protiv određenog prijedloga u referendumu, ili uopće ne glasuje, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.'

...ko bi ostao od politicara,kada bi se ovo sprovodilo!? Nestali bi ko sumece tablete :zubati

HercegBosna.org

Grijesi struktura 2012. godine i Vlada Zorana Milanovića

Online