U svakom ex-yu narodu čući mali stvor koji se divi Hrvatima, potiho ili glasnije.

Samo tu vatru treba jače naložiti. Da imammo nekakvog Tuđmana na vlasti opet, što bi im radili po CG, SANU-aši bi bili na aparatima

Mi ne trebamo ništa raditi, niti su Hrvati u Crnoj Gori iole bitni za tu priču, uostalom velika većina su sad u mimikriji Crnogorci, mi samo trebamo tu biti i podržavati antisrpsku koaliciju, a sa Srbima je jedino jedno sigurno, zajebat će opet prije ili kasnije.

Nama su se ti Crnogorci približili kroz godine dok su bili vlast, već tad su nekako prirodno išli prema nama, tražili potporu oko jezika i koječega.

Možeš misliti kako će to izgledati kad se direktno osjete ugroženima od Srba, cijeli identitet kad im se ugrozi. What a wonderful world.

Crna Gora je u NATOu, slaba država, marioneta tko god je na vlasti, na najmanji pritisak popušta.

Naši rade na tome da je jedini Zapad za koje će komšije znati Zagreb, sve će im ići preko Zagreba. Znaš za one besmislene izjave sa Zapada vezano za ponašanja u ovim slabim državama, e ubuduće to možda bude tvoj posao.

Stigla je odluka da se povlačimo na rezervne položaje, ali centrala daje naputak da se već ovaj tjedan uspostave kontakti s Evropom sad.

Đukanović je otpisan kao potrošen, traži se novi Đukanović, to je zadatak.



Na rezervne položaje hrvatski rode
Hrvatski rode bastionu slobode
Nek se s nove osmatračnice vije
Od Privlake do svetog Ilije

REGIJA: ESKALIRALO
Nezabilježeno: crnogorski vojnici spriječili uklanjanje spomen-ploče hrvatskim braniteljima u Morinju, odbili inspekciju koju je poslala Vlada. Drže stražu kako bi je obranili

Pripadnici Vojske Crne Gore spriječili su jučer Komunalnu inspekciju Općine Kotor da izvrši nalog Uprave za inspekcijske poslove (UIP) Crne Gore koja je naložila uklanjanje nezakonito postavljene spomen-ploče u krugu bivšeg vojnog skladišta u Morinju, pišu crnogorske Vijesti.

Podsjetimo, logor Morinj je tzv. sabirni centar u kojem su bili zatočeni branitelji iz Hrvatske tijekom agresije na Dubrovnik i Konavle. U njemu je izvršen ratni zločin - zlostavljanje zarobljenika, civila i vojnika, stoga je postavljena i spomen ploča. No od samoga početka taj je potez popraćen kontroverzama.

Prave se velikosrbi? Abazovićeva tehnička vlada smijenila ministre koji su odali počast hrvatskim braniteljima zatočenima u crnogorskim logorima?!

Vojnici zbog toga na tom mjestu "dežuraju" neprekidno već 15 dana i čuvaju stražu iza zaključane kapije napuštenog objekta koji se ne koristi već 16 godina, a jučer nisu dozvolili komunalnim inspektorima da uđu u krug vojnog objekta, iako su im inspektori pokazali izvršni nalog UIP da se spomen-ploča mora ukloniti.

Da pojasnimo, crnogorska tehnička i očito prosrpska Vlada želi skinuti ploču, ali crnogorska vojska to ne dozvoljava! Vojska se želi ispričati za zločine koji su Srbi i pojedini Crnogorci napravili Hrvatima i brani ploču.

Vi ste potpuno poludeli.

Svaka im čast.

Crnogorci su impresivni!

Srbovao je i Đukanović, to nam ne smeta, treba se pronaći tko je tu najveći potencijal za novog Đukanovića. Imamo mrkvu za njega.

Nadajmo se što većoj količini mržnje crnogorskih Srba prema Crnogorcima tako da će se na kraju Crnogorci pripojit svojoj jedinoj matici Hrvatskoj. Okruženi Srbima i Šiptarima nije im lako.
Hrvatska im je civilizacija, putokaz, smjernica, želja i spasenje.

Točno ..treba vam netki novi da vas polupa, pohara, popali, popljačka da bi ga ZAVOLELI

Vi volite PERVERZNU SADO MAZO "ljubav i pažnju".

Kolektivno će se sa Cetinja dodeliti u Fiume.
Na more, među svoju obitelj.

Diplomatski rat: Zagreb Srbiji prijeti blokadom pregovora s EU
Srbija se ne smije miješati u odnose Hrvatske i Crne Gore, odgovorila je Hrvatska na prosvjednu notu Srbije poslanu nakon što su hrvatski ministri vanjskih poslova Gordan Grlić Radman te ministar branitelja Tomo Medved, uz crnogorske kolege, otkrili spomen-ploču zatvorenicima, civilnim i vojnim, u Morinju

Srbija se ne smije miješati u odnose Hrvatske i Crne Gore, koje su suverene države i same uređuju svoje odnose, što je pokušala slanjem prosvjedne note zbog nazočnosti hrvatskih ministara na otkrivanju spomen-ploče u logoru Morinj u Crnoj Gori. Također, formulacija na ploči – da je logor osnovan tijekom velikosrpske agresije – što je Srbiji sporna formulacija – nije fabricirana interpretacija ni jednostrano tumačenje onoga što se događalo tijekom Domovinskog rata, već je potvrđena činjenica i presudama Haaškog suda te rezolucijama UN-a. A upravo su presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i njihovo prihvaćanje i provedba jedan od važnih kriterija u pristupnim pregovorima Srbije s EU, jasno poručuje Zagreb što Beograd mora činiti ako želi napredovati prema EU i gdje bi moglo doći i do blokiranja pregovora.

Vanda Babić Galić: Mislim da se mnogi u Crnoj Gori, ali i šire, pitaju što se dogodilo s Abazovićem

Bruxelles je izrazio zabrinutost zbog događaja u Crnoj Gori, a na pitanje što EU i Hrvatska kao njezina članica mogu učiniti po tom pitanju prof. Babić Galić ističe kako i EU i SAD i Hrvatska nastoje na tome da Crna Gora nastavi europskim putem.

Crna Gora se nalazi u političkoj i ustavnoj krizi koja je praćena i prosvjedima. O aktualnoj situaciji u Crnoj Gori s naglaskom na položaj hrvatske manjine u toj državi u Večernjakovu studiju je Iva Boban Valečić s profesoricom sa Zadarskog sveučilišta i posebnom savjetnicom ministra vanjskih poslova RH, prof. dr. sci. Vandom Babić Galić.

„U Crnoj Gori doista jest velika kriza, socijalna i institucionalna, ustavna kriza. Na razini Skupštine se događaju postupci kao u nekim neciviliziranim državama koje ovdje ne očekujemo. Takva situacija nije nimalo bezazlena, a pokazatelj je i što se na prosvjedu jučer okupilo 15.000 ljudi“, rekla je prof. Vanda Babić Galić.

Dodaje i kako je aktualna situacija podsjeća na 1918. godinu, kada je Crna Gora anektirana i kada je izgubila državotvornost i svoju autokefalnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu.

"Svi problemi od tada potječu, a sada se možda opet događa 'narod', događaju se skupštine koje izglasavaju nešto što je protuustavno“, napominje prof. Babić Galić, koja podsjeća da je Crna Gora 2006. godine smogla snage i vratili svoju državotvornost i samostalnost i nada se da će i sada ići ispravnim putom, prije svega formirati Ustavni sud koji može razriješiti ovu institucionalnu krizu te raspisati prijevremene parlamentarne izbore.

"Samo su dva puta koja Crna Gora ima. Jedno je u Europu i prepoznatljivost kao zemlja crnogorske tradicije i kulture i tradicije drugih naroda koji u njoj žive. Drugi put je unatrag u 1918. i neki tzv. 'srpski svet' kojem Crna Gora civilizacijski ne pripada“, napominje prof. Babić Galić.

Na pitanje što se dogodilo sa sada tehničkim premijerom Dritanom Abazovićem, koji je dočekan kao čovjek s kojim se Crna Gora definitivno odmaknula od Rusije i primaknula Zapadu, uzvraća: "Vjerojatno se cijela Crna Gora, a i šire, pitaju što se dogodilo s premijerom koji je nudio Europu, a donio temeljni ugovor o crkvenoj imovini i uveo na velika vrata nešto što je neprihvatljivo". Ipak, smatra da su naznake ovog što se događa postojale i prije, ali da "nismo bili dovoljno oprezni".

"On je bio u prošloj Vladi Krivokapića predsjednik Vlade. Možda se nismo dobro skoncentrirali na to da je ta Vlada oformljena u manastiru Podostrog i pod palicom Amfilohija Radovića", kaže prof. Babić Galić i zaključuje kako je europski smjer koji je isticala Abazovićeva stranka doveden u pitanje kada je nedavno Oluju javno nazvala zločinačkom akcijom.

Bruxelles je izrazio zabrinutost zbog događaja u Crnoj Gori, a na pitanje što EU i Hrvatska kao njezina članica mogu učiniti po tom pitanju prof. Babić Galić ističe kako i EU i SAD i Hrvatska nastoje na tome da Crna Gora nastavi europskim putem.

Što se tiče Hrvatske, uvjerena je da su aktualna vlada i ministarstvo vanjskih poslova u odnosima s Crnom gorom i po pitanju zaštite hrvatske nacionalne manjine, učinili više nego ikad prije.

"S Crnom Gorom smo došli do te točke da smo počeli rješavati pitanja koja 30 godina ranije nismo uspjeli otvoriti", kaže prof. Babić Galić i podsjeća da je u Morinju još za prošle vlade, položen vijenac, a sada i podignuta spomen ploča žrtvama logora. Unatoč suprotnim tvrdnjama lokalnih vlasti, inzistira da je ta ploča podignuta zakonito, u nazočnosti ministara i uz odobrenje vojnih vlasti, budući da se radi o vojarni, na prostoru koje lokalne vlasti nemaju ovlast.

"Sad je to problem kojeg nema. Zakonitost ploče je uredna, ona se i dalje nalazi na istom mjestu gdje je postavljena", naglašava i sa žaljenjem konstatira da je u međuvremenu učinjen korak natrag i da je situacija u Crnoj Gori naelektrizirana. Što se tiče drugih projekata na kojima rade vlasti RH i političke institucije hrvatske manjine u Crnoj Gori, ističe da je otvoreno pitanje broda Jadran, da se nastavlja rad na promociji hrvatske kulture i tradicije te najavljuje enciklopediju Boke kotorske. Kao ključni projekt ističe unošenje činjenica o povijesti i kulturi Hrvata u Boki u obrazovne kurikule u Hrvatskoj i Crnoj Gori.

"U Boki kotorskoj Hrvati su danas manjinski, ali autohtoni i dali su 60 posto ukupnog kulturnog blaga u Crnoj Gori. Hrvat Boke kotorske je poznat po zaljevu iznimne ljepote, zaljevu svetaca, Bogorodice, pomoraca. Sve što je baština Hrvata Boke malo je znano, ali dragocjeno", kaže prof Babić Galić. Na pitanje kako se onda moglo dogoditi da projekt "Boka pomorska" financira ministarstvo Republike Srbije uzvraća kako se kontinuirano događa da se hrvatsko ime i baština "brišu, prekrajaju ili na neki način kradu, ne u crnogorski, nego u srpski identitet". Pritom posebno upozorava na pokušaje Srpske pravoslavne crkve da prisvoji dio crkvene baštine pa se, primjerice, Gospa od škrpjela na mrežnoj stranici crnogorske vlade navodi kao "Gospa od stene".

"Puno je primjera na kojima se pokopava hrvatsku baštinu, Boku i Hrvata Boke odvojiti od onoga što on jest. A to se u jednoj multinacionalnoj suvremenoj državi ne bi smjelo događati", zaključuje prof. Babić Galić.

Kao primjer nepoštenog odnosa prema Hrvatima u Crnoj Gori pritom navodi to što nekim tamošnjim političarima i novinarima ne smeta bespravno postavljena krstionica na Prevlaci, a smeta zakonito postavljena spomen ploča u Morinju.