Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori Deković zabrinut zbog prisvajanja kulturnog blaga



Hrvatska zajednica u Crnoj Gori čini jedan posto stanovništva Crne Gore i baštini 60 posto njezinih kulturnih spomenika, a zbog toga kulturnog blaga na meti smo onih koji bi to blago htjeli prisvojiti, izjavio je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonko Deković.

Deković je to izjavio na trodnevnom Petom svjetskom festivalu hrvatske književnosti koji se održava u Zagrebu, objavio je Prigorski.hr pozivajući se na Hinu.

Deković je dodao kako su Kotorski misal, Kotorski lekcionar i pontifikal pisani beneventanom na pergameni te druge knjige vezane za liturgiju i kulturno trajanje najstarije knjige na području današnje Crne Gore.

Tu pribrajamo i Budvansku pjesmaricu iz 1642.-48. godine koja je dio bokeljske pasionske baštine.

Najstarije zapisano kazališno djelo na tlu današnje Crne Gore

Naglasio je i kako je taj dio pasionske baštine i najstarije zapisano kazališno djelo na tlu današnje Crne Gore, a priredio ga je za puk u crkvi sv. Eustahija doktor crkvenoga prava Ivan Antun Nenadić.

Kazalište je rođeno da narodu približi imaginaciju i Nenadić je to razumio i ostvario, rekao je Deković i dodao kako ga se s pravom može smatrati prvim dramskim piscem na području današnje Crne Gore.

Ocijenio je kako zahvaljujući neumornom radu pojedinaca i entuzijasta bokeljska književnost polagano zauzima svoje mjesto u općoj hrvatskoj književnosti.

Napomenuo je kako hrvatsku književnost u Boki istražuju Slobodan Prosperov Novak, Vanda Babić i Sanja Vulić koja je vodila i terenska istraživanja sve do Bara.

Boka kotorska je neicrpna inspiracija

Boka je, smatra, neiscrpna inspiracija što potvrđuju i istraživanja jezikoslovca Domagoja Vidovića koji je područje s okolicoma Bara nazvao Svebarjem, u koje žive dominantno potomci Crvene Hrvatske.

Književnik Adrijan Vuksanović smatra kako Hrvati trebaju stalno odgovarati na svaki pokušaj svojatanja hrvatske kulture na području Boke i drugih dijelova Crne Gore.

O kontinuitetu hrvatskoga imena na području Crne Gore od Ljetopisa popa Dukljanina preko Mara Dragovića do danas govorio je jezikoslovac Domagoj Vidović.

Ocijenio je kako su mikroidentiteti Bokelj, Bunjevac, Dalmatinac, Hercegovac u vrijeme prije obnove hrvatske države omogućili čuvanje hrvatskoga nacionalnog identiteta dok oni koji danas na takvom mikroidentitu inzistiraju rastaču hrvatski identitet.

Kulturna baština hrvatskih manjina u susjednim državama

Tijekom dana o položaju hrvatske jezične manjine u Italiji govorila je Francesca Sammartini koja je istaknula važnost javnoga natječaja i dodjele nagrade za književna djela pisana na moliškohrvatskom jeziku.

To je, smatra, obogatilo kulturu te hrvatske jezične zajednice u Italiji.

Iz austrijskoga i slovačkog Gradišća o književnosti tamošnjih Hrvata govorili su Jurica Čenar, Robert Hajszan, Radoslav Jankovič, a o bačkim Hrvatima govorio je Antun Vidić.

Čenar je upozorio na sve manji broj Hrvata u austrijskom dijelu Gradišća te ocijenio i kako sve češće kreše prava hrvatske manjine, što bi postupno moglo voditi njezinoj asimilaciji i nakon gotovo pet stoljeća potpunom nestanku.

Pitanjem razvoja moderne gradišćanskohrvatske književnosti bavi se Robert Hajszan, koji je istaknuo postupni ulazak gradišćanskohrvatskih književnika u korpus opće hrvatske književnosti.

U raspravi se postavilo i pitanje odnosa hrvatske politike prema Hrvatima u Austriji te odnosa gradišćanskih Hrvata prema hrvatskoj državi.

IZREKLA SAMO 12 RIJEČI
Severina nije ostala dužna nakon prozivki iz Srbije: Odgovor im neće dobro sjesti


Najpopularnija hrvatska pjevačica Severina Vučković (51) za doček Nove godine nastupala je u crnogorskom Kotoru gdje se okupilo više od 30 tisuća ljudi. Nakon što je pjevačica izvela pjesmu "Ivanova korita" i uzviknula "Ne dajte Crnu Goru". Njezina izjava izazvala je lavinu komentara i histerije u Srbiji. Javila joj se i kći autora pjesme koju je pjevala, Ljubica Njegomir, a sada se oglasila i pjevačica.

"Mir Božji, Hristos se rodi. Djeco, čuvajte Srbiju od mržnje i nasilja", prokomentirala je pjevačica Severina za 24sata nakon što je dobila brojne kritike iz Srbije zbog uzvika na dočeku u Crnoj Gori.

Histerija u Srbiji

Podsjećamo, Severina je za doček Nove godine nastupala u Kotoru, gdje se okupilo više od 30 tisuća ljudi. Pjevačica je izvodila svoje najveće hitove, a u ponoć je zapjevala pjesmu Ivanova korita i viknula "Ne dajte Crnu Goru".

Srbi su ovo digli na poseban nivo pa su i naslovnice najpoznatijih medija prepune Severine. "Skandal! Što je sljedeće? Severina izjavila da Crnogorci imaju pravo na postojanje? Dokle s ovim Antisrpskim ludilom?", naslov je na Blicu.

Nastavlja se histerija oko Severininog uzvika: 'Pjeva pjesmu Srpkinje i Srbina'

No, Crnogorci su oduševljeni Severininom rečenicom, a ostalim ljudima na društvenim mrežama nije jasno u čemu je točno problem. "Morate smisliti neke bolje skandale jer to što je Severina rekla nekako nema previše smisla", dodala je jedna korisnica.

Domagoj Vidović: Hrvati u Budvi – red pustolova, red umjetnika



Upravo zbog troje Budvana koje susretoh oćutjeh potrebu da napišem koje slovo o tome gradu i njegovoj ulozi u hrvatskoj kulturnoj povijesti, o gradu koji većina Hrvata doživljava kao ljetovalište za dokone bogataše posve nesvjesna činjenice da su u njemu Hrvati bili većinom sve do Prvoga svjetskog rata

DOKLE VIŠE?
Nema kraja srpskom ludilu: Zabranjuju ulaz u državu zbog Thompsonovih pjesama


Poznata bosanskohercegovačka folk pjevačica Selma Bajrami u ponedjeljak navečer je zadržana na beogradskom aerodromu, a nakon toga vraćena je u Sarajevo. Selmi u Srbiji zamjeraju što je nedavno na jednoj zabavi otpjevala albansku pjesmu uz gestikulaciju dvoglavog orla.

No, ona nije jedina poznata osoba kojoj je zabranjen ulazak u Srbiju. Uz nju, u Srbiju ne smiju reperi Jala Brat i Buba Corelli, pjevačica Jadranka Barjaktarović, starleta Soraja Vučelić kao i zvijezda poznatog glazbenog showa Sadik Hasanović kojem je ulaz zabranjen doživotno.

Crnogorka pjevala Thompsonovu pjesmu

Jadranki Barjaktarević je također zabranjen ulazak Srbiju, a povod je "pjevanje nacionalističkih stihova na političkom skupu u Podgorici", kako su to prenijeli srpski mediji. Naime, Jadranka je u Podgorici na koncertu jednom prilikom zapjevala pjesmu "Sude mi", Marka Perkovića Thompsona i Miroslava Škore.

"Otpjevala je pjesmu koja je posvećena hrvatskom generalu Anti Gotovini i ostalim njihovim generalima kojima se sudilo u Haagu zbog ratnih zločina tijekom operacije 'Oluja' 1995. godine", prenio je tada srpski Kurir koji još ističe da je to omiljena Thompsonova pjesma. Škoro je 2017. godine demantirao navode da je pjesma posvećena generalima.

DRAGAN SAMARDŽIĆ
Hrvatskoj dugujemo dvije milijarde dolara, svojatanje broda Jadran je opasno


"S crnogorske strane uporno se plasira pogrešan narativ da 'shodno potpisanim sporazumima nakon disolucije Jugoslavije, Hrvatska nema pravo tražiti školski brod Jadran te da on u trenutku proglašenja neovisnosti Hrvatske nije bio u njezinim teritorijalnim vodama i da zbog toga ne pripada hrvatskoj državi'. To je opasan i pogrešan argument", napisao je bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore