Sokol: Europa i SAD se moraju jače uključiti kako bi dali podršku proeuropskim snagama u Crnoj Gori


Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol kaže da EU, prvenstveno Evropska komisija, ima nekritički odnos prema Srbiji, smatra da stav EU prema toj zemlji mora biti čvršći. Ukazuje da u Evropskom parlamentu i EK slabo znaju šta se dešava u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu.

Hrvatski parlamentarac, u razgovoru za Antenu M, ukazuje na sličnost odnosa Rusije prema Ukrajini sa odnosom Srbije prema Crnoj Gori, naglašavajući da je to veoma opasno i zabrinjavajuće. Poručuje da se Evropa i SAD moraju jače uključiti kako bi dali podršku proevropskim snagama u Crnoj Gori, da se, kako navodi, ne bi dogodilo da Crna Gora, kao zemlja koja je najdalje odmakla u procesu EU integracija, na kraju potpuno bude pod rusko-srpskim uticajem.

Evropski parlamenatarac Tmislav Sokol (EPP/HDZ) kaže da nije uvjerljivo objašnjenje komesara za proširenje Olivera Varheljija koji je rekao da je njegova izjava, "koliko još idiota ima ovdje", izrečena nakon odgovora na pitanje hrvatskog poslanika Tomislava Sokola “izvučena iz konteksta”, te da navodno nije bila upućena poslanicima Evropskog parlamenta.

“On je to izjavio odmah nakon naše rasprave. Vrlo teško je povjerovati da je odmah počeo govoriti o nekoj drugoj temi u vezi sa unutrašnjom politikom Mađarske. Tako da to njegovo izvinjenje, odnosno opravdanje zvuči dosta neuvjerljivo”, navodi Sokol.

Varhelji je, podsjetimo, objašnjavajući svoju izjavu kazao da je rečenica "koliko još idiota ima ovdje" povezana sa privatnim razgovorom na mađarskom između njega i njegovog šefa kabineta o sasvim drugoj temi, koja je izvučena iz konteksta". On se izvinio zbog mogućeg nesporazuma i rekao da “u potpunosti poštuje sve institucije EU-a, uključujući Evropski parlament i njegove uvažene poslanike".

Sokol, takođe, smatra i da je okidač za takvu reakciju Varheljija bilo i pitanje koje mu je postavio, a odnosilo se na Srbiju “šta EU namjerava učiniti da bi spriječila širenje hegemonističkog koncepta srpskog sveta u Crnoj Gori, te koje mehanizme EU ima na raspolaganju kako bi prisilila Srbiju da se pridruži evropskim sankcijama protiv Rusije”.

“Smatram da su ta dva pitanja bila okidač za takvu njegovu neprimjerenu reakciju”, navodi Sokol.

EU mora imati čvršći satav prema Srbiji, oštrije sankcionisati Vučićeve igrokaze

Sokol kaže da EU, prvenstveno EK ima nekritički odnos prema Srbiji, te da, kako je kazao, “Vučiću i Vladi Srbije puno gledaju kroz prste”.

“Toleriše im se ono što drugima nikada ne bi, sjedenje na dvije stolice, gdje je Srbija, sa jedne strane, zemlja kandidat za članstvo u EU koja se zaklinje u evropske vrijednosti, a sa druge strane ne žele da uvedu sankcije Rusiji, održavaju jake veze sa Moskvom, kupuju rusko oružje, Rusi su vlasnici naftne i plinske industrije Srbije…Očigledno je da tu ne postoji iskrena predanost evropskim vrijednostim, već pokušavaju da sjede na dvije stolice i glume nesvrstane”, navodi Sokol i ukazuje da je nakon početka rata u Ukrajini takvo ponašenje nemoguće, da se svi jesno moraju odrediti pripadaju li Istoku ili Zapadu.

Sokol smatra da je politika Srbije dosta “providna, lako je vidjeti koliko je tu dvoličnosti, lažnog prikazivanja vlastitih namjera i ponašanja”.

“Mislim da se EU, Evropska komisija i komesar koji je zadužen za proširenje mora čvršće postaviti prema Srbiji”

Hrvatski poslanik smatra da je problem nekritičkog odnsa prema Srbiji širi. On se, kako navodi, ne vidi samo u EK već i kod nekih evropskih zastupnika.

“Kriva percepcija o tome šta se dešava u Srbiji i kako se ta zemlja ponaša, te kakve su njene namjere, kao i kriva percepcija o stanju u Crnoj Gori je već duže vidljiva”, kaže Sokol i navodi primjer koji, kako smatra, dokazuje takav njegov stav.

“Litije u Crnoj Gori su imale veoma jaku političku pozadinu i bile su usmjerene ka tome da prosrpske političke snage dođu na vlast. To je u EU bilo potpuno krivo percipirano kao pitanje vjerskih sloboda…Uopšte nije shvaćena uloga SPC, litija i svega onoga do čega je to dovelo, a dovelo je do toga da sada u Crnoj Gori imamo donekle haotično stanje”, kaže Sokol.

On navodi da je pitanje nerazumijevanja odnosa Srbije prema Rusiji, Evropi, susjednim zemljama širi problem u Briselu, ne samo u EK, ali se u Komisiji najviše vidi.

Sokol kaže da ne može spekulisati o motivima takvog Varheljijevog djelovanja, ali navodi da mnogi u Briselu smatraju da on prvenstveno sprovodi politiku svoje države Mađarske, nego zajedničku EU politiku.

“Činjenica je da je potreban puno čvršći odnos prema Srbiji i oštrije treba sankcionisati Vučićeve ikrokaze, laži, podvale i lažna predstavljanja onoga što on zapravo radi. To, osim na primjeru Crne Gore, vidimo i na primjeru Kosova, gdje Vučić uporno pokušava da se izvuče od donošenja i sprovođenja teških odluka bez kojih nema ulaska u EU. Tu se vidi koliko je njegova politika dvolična i neiskrena”, kaže Sokol i poručuje da Birel i evropske institucije to moraju prepoznati.

Srbija ima sličan stav prema Crnoj Gori kao Rusija prema Ukrajini

Hrvatski parlamentarac kaže da u Evropskom parlamentu i EK slabo znaju šta se dešava u Crnoj Gori i Zapadnom Balkanu.

“Situacija je tu dosta loša. Mislim da se to naročito odnosi na stanje u Crnoj Gori. Već sam rekao da su litije bile percipirane kao izražavanje vjerskih osjećanja, kao odgovor uplitanja države u vjerske slobode…Uopšte nije shvaćeno kakvu to srpsku hegemonističku pozadinu iza sebe nosi, pa smo sada u situaciji kakvoj smo”, navodi on.

On, međutim, kaže da je rat u Ukrajini promijienio situaciju, jer se, kako navodi, sada može povući paralela između položaja Crne Gore i Ukrajine i odnosa Rusije odnosno Srbije prema njima.

“Vrlo slično kao što Rusija negira identitet Ukrajine vrlo sličan satav imamo u Srbiji prema Crnoj Gori. To je veoma zabrinjavajuće i opasno, još ako dodamo srpsko-rusku vezu gdje oni pokušavaju da ostvare zajednički političke interese, od kojih je jedan izlaz na more, jasno je koliko je to opasno za Crnu Goru. Jasno je koliko se Evropa i SAD moraju jače uključiti kako bi dali podršku proevropskim snagama u Crnoj Gori, kako se ne bi dogodilo da Crna Gora, kao zemlja koja je najdalje odmakla u procesu EU integracija, na kraju potpuno bude pod rusko-srpskim uticajem”, kaže

Indifirentnost EU i SAD prema evropskim vrijednostima u Crnoj Gori i ZB je, kaže Sokol, veliki problem. Interesovanje za to je, smatra, nedovoljno, ali jeste bolje od početka rata u Ukrajini. Navodi i šta je, prema njegovom mišljenju, razlog za to:

“Jedan od razloga je generalno negativan stav koji dio zapadnih sila ima prema DPS-u, zbog nekih stvari iz prošlosti i činjenice da je DPS dugo bio na vlasti. Tu je sigurno stvorena negativna percepcija, sa dosta predrasuda, o tome što je DPS i kakva je njegova uloga. Tako da je siguro bilo onih koji su željeli da ta partija siđe sa vlasti, na shvatajući posljedice do kojih to može da dovede”, kaže Sokol.

Kao drugi razlog Sokol navodi nedovoljno poznavanje situacije, ali i jaku srpsku logističku aktivnost.

“Oni su tu veoma dobro organizovani, djeluju preko različitih kanala i to utiče na percepciju Zapada o onome što se ovdje dešava. Tu su i geopolitički interesi pojedinih država koje vjerovatno još misle da je Srbija ključna zemlja na Balkanu, da će je privući sebi tako što će joj gledati kroz prste i davati određene ustupke kako bi se okrenula od Rusije prema Evropi. Ja mislim da je to pogrešan stav, vjerujem da će Vučić biti sve arogantniji što mu se više bude davalo, da to neće dovesti do njegovih slabljenja veza sa Rusijom”, kaže Sokol.

Bilo kakva integracija gdje bi Srbija vodila glavnu riječ nije dobra za Evropu

Komentarušići inicijativu Otvoreni Balkana Sokol kaže da bilo kakva integracija zemalja jugoistočne Evrope u kojem bi Srbija vodila glavnu riječ i igrala ulogu “regionalnog policajca”, ne bi bilo dobro.

“Srpska politika je takva da oni kada osjete nečiju slabost počinju da se ponašaju još više hegemonistički i nasilno”, kaže Sokol.

On navodi da nije protiv međusobne integracije zemalja jugoistočne Evrope, da međusobno trguju…ali ukazuje da bilo kakva integracija gdje bi Srbija vodila glavnu riječ nije dobra za Evropu i samo bi, smatra, ojačala hegemonističku politiku Srbije i uticaj Rusije.

Hrvatski parlementarac poručuje da će, kao član delegacije EP za Crnu Goru, nastaviti da se trudi da u Briselu objasni što se dešava u Crnoj Gori kako bi EU pružila maksimalnu, znatno veću nego do sada, podršku proevropskim snagama u Crnoj Gori koje se, kako navode, “bore ne samo za proevropsku orjentaciju Crne Gore nego je ovo sada dugoročno pitanje opstanka Crne Gore kao samostalne države i Crne Gore kao samostalne nacije”.

Štoviše, u dubini Crne Gore čak i albanska katolička groblja pravoslavci vrlo često nazivaju hrvatskima, a katolike ljudima hrvatske vjere bez obzira na to jesu li Crnogorci, Hrvati ili Albanci.

U mjesnoj toponimiji na Sandžaku nailazimo na više naselja u kojima se odrazio etnonim Hrvat.

U antroponimiji (čak i na Kosovu, što je vidljivo u dokumentu iz XV. stoljeća kad su u oblasti Brankovića zabilježena osobna imena Hrvajin, Hrvanica, Hrviša, Hrvoje, Hrvojin, Hrvojica i Hrvonja) nerijetko na različita osobna imena istoga postanja. Čak su i neki pravoslavni svećenici nosili ime Hrvoje.

Da se hrvatsko ime u unutrašnjosti Crne Gore nije zatrlo neovisno o vjerskoj pripadnosti nositelja toga imena sve do druge polovice XIX. stoljeća, upućuju različiti crnogorski autori poput Save Markovića Štedimlije.

Kriza kroz koju prolazi Crna Gora rješiva, vanredni parlamentarni izbori prijeki lijek za aktuelnu nestabilnost

Savjetnik predsjednika Crne Gore za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić imao je u Briselu sastanak sa poslanicima Evropskog parlamenta – Sunčanom Glavak, Tomislavom Sokolom, Željanom Zovko i Karlom Resslerom – u okviru dvodnevne službene posjete toj instituciji.

Tokom razgovora razmijenjena su mišljenja o neophodnim preduslovima za nastavak suštinskog napretka u procesu pregovaranja u ključnim segmentima društva, posebno u dijelu sveobuhvatne reforme crnogorskog izbornog zakonodavstava i pune funkcionalnosti pravosudnog sistema.

,,Ohrabruje što i dalje postoji neskrivena, osnovana nada u proces proširenja u skladu sa zaslugama i rezultatima, uz snažno uvjerenje da istorijska šansa da postanemo prva naredna članica razvijene i uređene porodice evropskih naroda neće biti pretvorena u istorijski propust”, zaključio je Bastijančić.

Poslanici Evropskog parlamenta su bili jednoglasni u ocjeni da je jedino ispravan i prirodan put Crne Gore i njenih građana – evropski put, da je njeno mjesto u Evropskoj uniji.

Oni su istakli da je kriza kroz koju prolazi Crna Gora rješiva, ali da su fer i slobodni, vanredni parlamentarni izbori prijeki lijek za aktuelnu nestabilnost, uz legitimisanje političkih evropskih, građanskih i progresivnih snaga.

Predstojeći važni izborni ciklusi u Crnoj Gori i postupanje državnih organa biće u fokusu pažnje država članica i institucija EU, sve sa najboljom željom da prođu u demokratskoj atmosferi i sa neupitnim rezultatima, zaključili su poslanici Evropskog parlamenta.

Tomislav Sokol: „Povjerenje na izborima u Crnoj Gori treba dati pravim proeuropskim snagama“


Uoči predsjedničkih izbora koji se u nedjelju održavaju u Crnoj Gori, hrvatski zastupnik doc. dr. sc. Tomislav Sokol, koji je u Europskom parlamentu angažiran u Izaslanstvu u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore (D-ME), kazao je da povjerenje treba dati pravim proeuropskim političkim snagama koje su takve u kontinuitetu, a ne onima koje su takve samo deklaratorno.

‘Situacija u Crnoj Gori u zadnje vrijeme obilježena je uplitanjem antieuropskih političkih snaga u unutarnje stvari Crne Gore koje dovode u pitanje samo postojanje crnogorske nacije i njezina identiteta. Takve neprihvatljive ideje dio su hegemonističkog koncepta ‘srpskog sveta’, a podržavane, u velikoj mjeri, od strane Rusije. Stoga je ključno da uoči izbora u nedjelju građani u Crnoj Gori prepoznaju politike koje jamče nastavak europskog puta Crne Gore, suprotno od onih politika i političkih aktera čiji je cilj dovesti u pitanje postojanje crnogorske nacije i njezine samobitnosti. U tom smislu povjerenje treba dati pravim proeuropskim političkim snagama koje su takve u kontinuitetu, a ne onima koje su takve samo deklaratorno.’ – kazao je Sokol.

Podsjetimo doc. dr. sc. Tomislav Sokol u svom govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu nedavno je upozorio da je prostor jugoistočne Europe pod sve većim obavještajnim, medijskim i gospodarskim utjecajem stranih autoritarnih režima zbog čega je pozvao Europsku uniju da u kontekstu politike proširenja razmotri mjere kojima će spriječiti širenje hegemonističkog koncepta ‘srpskog sveta’ u Crnoj Gori.

BILO JE I VRIJEME
Četnici dobili izgon uoči slaganja nove crnogorske vlade: Spajić se sada okreće i prema Hrvatima



Mandatar za sastav nove crnogorske vlade Milojko Spajić objavio u subotu kako ima podršku svoje stranke da u vladu ne pozove prosrpsku koaliciju Za budućnost Crne Gore koju predvodi četnički vojvoda Andrija Mandić.

Prethodno je čelništvo Bošnjačke stranke objavilo da je prihvatilo Spajićev poziv da bude dio nove vlade te da su dobili obećanje mandatara da u njoj neće biti predstavnici nekadašnjeg prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta.

Ta informacija kasnije je potvrđena iz Spajićeve stranke Pokret Europa sad te su se pojačale spekulacije da mandatar za takvu odluku nema podršku svih svojih zastupnika i da neće uspjeti osigurati većinsku podršku u parlamentu za izbor njegove vlade.

Ipak, Spajić je u subotu rano ujutro, nakon sastanka s predstavnicima svoga zastupničkog kluba koji je trajao pet sati, na Twitteru objavio zajedničku fotografiju uz tekst "Jedinstveno grabimo ka projektu Europi sad 2 koji će donijeti minimalne penzije 450 eura, minimalne plaće 700 eura, prosječne 1000 eura", što je bilo i Spajićevo glavno obećanje u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore na kojim je pobijedio.

Nakon ovakvog političkog raspleta, postalo je izvjesno da bi Crna Gora uskoro mogla dobiti novu vladu, koju će podržavati maksimalno 44 od ukupno 81 zastupnika u crnogorskom parlamentu.

U novoj vladi bi trebali biti, pored Spajićevog PES-a, građanski orijentirana Demokratska Crna Gora bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, Socijalistička narodna partija - umjerena prosrpska stranka te manjinske partije Bošnjaka, Hrvata i Albanaca.

U oporbu idu Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, Ujedinjena Reformska akcija bivšeg premijera Dritana Abazovića te prosrpska i proruska koalicija Za budućnost Crne Gore.

Spajićevoj vladi, ako ju uspije formirati, bit će teško donositi značajne reformske odluke iz oblasti pravosuđa, za koje je potrebna tropetinska većina u crnogorskom parlamentu, odnosno podrška najmanje 49 zastupnika.

U crnogorskoj javnosti danima se spekuliralo da zapadna veleposlanstva vrše pritisak na mandatara Spajića da formira vladu bez ekstremne srpske desnice, dok je sa druge strane iz Beograda postajao medijski pritisak da crnogorska vlade ne bi smjela biti formirana bez predstavnika Srba.

Pokret Europa sad je politička stranka desnog centra, nastala iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020. godine, a čelnici su joj nekadašnji ministri u vladi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, Milojko Spajić i Jakov Milatović.

Ta vlada, koja je formirana nakon što je Milo Đukanović prvi puta nakon tri desetljeća poražen na izborima, sastavljena je pod jakim utjecajem Srpske pravoslavne crkve.

Spajić i Milatović dobili su podršku građana nakon što su početkom 2022. godine, uoči pada Krivokapićeve vlade, uspjeli minimalnu plaću u Crnoj Gori povećati s 220 na 450 eura.

Jakov Milatović potom je početkom travnja izabran je za predsjednika Crne Gore, porazivši u drugom krugu predsjedničkih izbora dotadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića.

Izbornu listu PES-a na parlamentarnim izborima početkom lipnja, predvodio je Milojko Spajić i tada su osvojili 24 zastupnička mandata, najviše od svih stranaka koje su sudjelovale u izbornoj utrci.

Milov tim opet na vlasti! Skandal zbog sramotne odluke Crne Gore - Sluge Zapada prevarile Srbe


Novu Vladu Crne Gore činit će stranke koje su svojevremeno bile protiv novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a godinama su vjerni sljedbenici politike Mila Đukanovića.

Vlado Georgiev brutalno vrijeđao Jadranku Kosor jer je kritikovala predsjednika Crne Gore



Vlado Georgiev je na društvenim mrežama izvrijeđao Jadranku Kosor zato što je kritikovala predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

"Veli crnogorski predsjednik da problemi, otvorena pitanja između CG i RH, nisu nastala u njegovo vrijeme pa on nije odgovoran. Nije CG u njegovo vrijeme ušla ni u NATO pa eto. I da neki bivši u RH nisu htjeli CG u EU. A koji to?", napisala je na Twitteru.
Georgiev joj je ubrzo odgovorio na ovaj tvit.

"Gospođo Kosor... Vi ste tako pase, vi ste jedno takvo ništa i molio bih vas da prestane se-ete po Twitteru… Jer baš se-ete, a baš ste nebitni…", naveo je.

Kosor se zatim opet oglasila te crnogorskog pjevača nazvala botom.
"Uzbunili se botovi razni. Do blocka, samo da vide pametni na lajni", napisala je.

On ju je nastavio vrijeđati, a njegovo ponašanje iznenadilo je mnoge korisnike spomenute društvene mreže.

"Zaključio bih ovo večer konstatacijom da je Jadranka Kosor jedna radioaktivna ksfenofobična budaletina, apsolutno nebitna i iz samo njoj poznatog razloga je napala Jakova Milatovića i našu Crnu Goru, prije toga nebrojeno puta Srbiju. Poruke za laku noć: umjesto da ćutite - vi se-ete. Ln", napisao je.
Ona je zatim napisala da žali sve koji ga podržavaju u prostakluku.

"Običan bot iz susjedne države, jadan i nemoćan. Ovo citiram kao podsjetnik na svjetlosne godine koje nas dijele. Prije blokiranja", objavila je.

Podsjećamo, pjevač je u aprilu ove godine vrijeđao novinara portala Nova.rs nakon što ga je pitao za njegov privatni biznis o kojem javnost do sada nije znala. Naime, spomenuti portal najprije je objavio da je Georgiev 2020. godine otvorio firmu Dunav Cargo, koja se bavi riječnim prevozom tereta.

"Popis posljednji korak u dekonstrukciji nezavisne Crne Gore"
Sokol pred Evropskim parlamentom: Svjedoci smo zatiranja identiteta Crnogoraca kao zasebne nacije


Evropski parlamentarac Tomislav Sokol rekao je večeras u Evropskom parlamentu da smo svjedoci sve brže i brže srbizacije crnogorskih institucija i pozvao je Evropsku uniju na hitnu reakciju.

Sokol o Crnoj Gori pred EU parlamentom: Na korak smo od stvaranja mini Bjelorusije u srcu Evrope, pod kontrolom Vučića i Rusije, spriječimo to dok nije kasno!

Evropski parlamentarac Tomislav Sokol kazao je večeras u Evropskom parlamentu da smo svjedoci sve brže i brže srbizacije crnogorskih institucija. On je pozvao Evropsku uniju na hitnu reakciju.

"Svjedoci smo zatiranja identiteta Crnogoraca kao zasebne nacije. Formiranje Vlade u kojoj bi bile radikalne prosrpske i proruske snage predstavljalo bi cementiranje tog procesa sa popisom koji bi bio posljednji korak u dekonstrukciji nezavisne Crne Gore.

Bojim se da se gospodin Spajić nema snage sam oduprijeti i zato mu trebamo pomoći. Ako bi zaista došlo do ovakvog razvoja događaja, to bi bio još jedan promašaj zapadnih sila i EU.

Budimo otvoreni, jer smo na korak stvaranja mini Bjelorusije u srcu Evrope, pod kontrolom Vučića i Rusije. Molim vas osvijestite se i spriječite to dok još nije kasno", rekao je Sokol.

EUROPSKI PARLAMENTARCI POZVALI SU CRNOGORSKE POLITIČARE DA NE SKREĆU S EU PUTA
Picula: Nažalost, SPC je aktivan politički čimbenik u Crnoj Gori, ne smije se koristiti kao politički alat za polarizaciju društva


Posebni izvjestitelj Europskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula izjavio je večeras u Europskom parlamentu kako se nada da će njegov posljednji govor u mandatu započeti čestitkama Crnoj Gori i Podgorici što su duge i zahtjevne pregovore za članstvo u EU doveli do kraja.

"Nažalost, stvarna situacija je demantirala moja, ali ne samo moja očekivanja. Poglavlja su otvorena, ali nijedno nije zatvoreno. Gotovo sve zemlje su napredovale u odnosu na dosadašnje pozicije, dok Crna Gora propušta svoje prilike", rekao je Picula.

Picula se, na sjednici na kojoj se raspravljalo o Izvješću o Crnoj Gori, osvrnuo na činjenicu da gotovo 80 posto građana Crne Gore nedvosmisleno podržava ulazak zemlje u EU.

"Ta informacija bi trebala vezati sve političke aktere u Crnoj Gori i mogla bi poslužiti kao kohezioni faktor u visoko polariziranom društvu. To posebno želim naglasiti u kontekstu formiranja nove Vlade i očekivanog glasanja u Skupštini sljedećeg tjedna", rekao je Picula.

Osporena uloga SPC-a

Istaknuo je i ulogu Srpske pravoslavne crkve.

“Nažalost, ona je aktivan politički čimbenik u Crnoj Gori i često se koristi kao sredstvo vanjskog uplitanja u domaće političke procese”, ustvrdio je Picula.

Picula je iznio i dobre strane.

"Crna Gora je u potpunosti usklađena s vanjskom politikom EU, pa tako i u pogledu sankcija Rusiji, i to svakako cijenimo. Pozdravljamo i imenovanje troje sudaca Ustavnog suda kao korak ka rješenju ustavne krize", rekao je Picula. hvaleći korake poduzete za sprječavanje korupcije.

Održati popis bez uplitanja politike

Govoreći o popisu stanovništva u Crnoj Gori, Picula je rekao da se ne radi o bojkotu, ali kako je rekao podržavaju popis kao doprinos politici razvoja svake zemlje.

"Predlažemo da se popis ne koristi kao politički alat za polarizaciju društva. Uklanjanje blokada bio bi preduvjet za njegovo održavanje bez uplitanja politike", rekao je Picula.

Picula: Crna Gora propušta prilike, Varhelji: Institucije u zemlji ne funkcionišu

-Od tada zapadne sile podršku daju onima koji su privržene EU na riječima ne u stvarnosti. U stvarnosti, pak, svjedoci smo sve brže srbizacije crnogorskih institucija sa posledicom postupnog zatiranja identiteta Crnogoraca kao zasebne nacije - istakao je Sokol.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je da je Crna Gora smatrana zemljom koja je najviše napredovala na EU putu, ali je ona poslednjih godina izgubila fokus.

-Izgubili smo dragocjeno vrijeme i slažemo se sa ovim domom da Crna Gora mora ići naprijed a to je moguće samo ako se zaustavi period političke nepredvidivosti. Institucije ne funkcinionišu, parlament nije funkcionalan nakon izbora, i ono što je potrebno je jedna snažna većina u parlamentu koja će ispuniti ključne zadatke i reforme. Isto tako, nadamo se da će doći do formiranja stabilna vlade i važno je reći da, što duže institucije ne funkcionišu to su ranjivije na vanjske uticaje - rekao je Varhelji.

Poslanik EP i predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Vladimir Bilčik rekao je da Crna Gora ima istorijska mogućnost da krenu naprijed ka EU.

-Dok čekamo formiranje demokratskih institucije nakon izbora, PES ima jedinstvenu mogućnost da učini prvi korak ka ubrzavanju približavanja EU. Oni koji su protiv EU i koji pokušavaju povećati uticaj u CG bi mogli ugroziti ovaj put, jer oni neće približiti CG EU i zato pozivam sve političare u CG da djeluju odgovorno i ostanu na putu ka EU. Samo tako imamo jednu dugoročnu zajedničku budućnost - zaključo je Bilčik.

Matjaž Nemec, rekao je da Crnoj Gori treba evropska vlada, a Evropi konstruktivan partner u Crnoj Gori kojeg će podržati.

Poslanica Hildegard Bentele rekla je da se "plaši prosrpskih i proruskih" sentimenta u Crnoj Gori.

-Zato je na mandataru Spajiću još veća odogvornost da krene u reforme i krene na put ka EU i da ne dopusti da se suverenost njegovih odluka ne dovodi u pitanje. Za nesprovođenje reformi i pravne tekovine neće biti mjesta - rekla je Bentele.

Poslanica Sunčana Glavak rekao je da ovaj mandat nije bio dovoljan da se dođe do kraja evropskog puta Crne Gore. Ona je kazala da politika u Crnoj Gori nije slijedila želje 80 odsto građana koji žele da budu dio EU.

-Stalna politička nestabilnost usporila je napredak u pregovorima sa EU, a sada politički akteri imaju priliku da prekinu tu stagnaciju - rekla je Glavak, dodajući da se politika u Crnoj Gori mora osloboditi uplitanja SPC, Rusije i Kine, te dopustiti demokratiju u Crnoj Gori.

Tomislav Sokol, poslanik EP "rekao je da politička kriza u Crnoj Gori uzrokovana od strane antievropskih snaga koje pokušavaju formirati prosrpsku i prorusku vladu, samo je slijed političkog haosa koji traje od izbora 2020 do danas"

-Od tada zapadne sile podršku daju onima koji su privržene EU na riječima ne u stvarnosti. U stvarnosti, pak, svjedoci smo sve brže srbizacije crnogorskih institucija sa posledicom postupnog zatiranja identiteta Crnogoraca kao zasebne nacije - istakao je Sokol.

Kazao je da je izvjesno formiranje vlasti u koju bi ušle radikalne prosrpske i proruske partije, predstavljalo bi cementiranje tog procesa, sa krunom predstojećeg popisa stanovništva kao poslednjem koraku u dekonstruisanju samostalne Crne Gore.

Sokol je rekao i da Spajić nema snage da se sam tome odupre, te da mu treba pomoći.

-Ako razvoj događaja bude ovakav, onda će glavni uzrok biti u nizu promašaja EU i zapadnih sila od 2020. do danas. Na korak smo od stvaranja Bjelorusije u srcu Evrope pod kontrolom Vučića i Rusije - rekao je Sokol.

-Molim Vas osvijestite se dok nije kasno - poručio je on.

Varhelji je zaključio da je Crnoj Gori potrebna proevropska Vlada koja će podržati evropske političke vrijednosti.

-To je od najvećeg značaja, da bi se krenulo dalje. Potreban je napredak na polju vladavine prava. Spremni smo brže raditi sa Crnom Gorom, ali nam trebaju rezultati u reformama - zaključio je Varhelji.

Pa taj Hrvat je u vlasti, ne?

Jedino su ispali Bošnjaci a ušli Srbi.

Nije Roberte Adrijan Vuksanovic u vlasti. Uvredio se zbog vojvode Mandica na vlasti, pa odbio koaliciju.