Tko pod drugim jamu kopa...

Ovo su vam podatci iz najbolje online knjižnice, worldcat, o broju knjižara koje imaju reprezentatativna djela o ovim južnoslavenskim jezicima. Očito je da su hrvatska djela, bilo na engleskom, bilo na hrvatskom s engleskim sažetcima, daleko prešišala srpska i serbokroatistička.

Ta je priča riješena u korist hrvatskoga.

Njekoliko knjiga i tekstova za spremanje/skidanje o jeziku, bilo novo, bilo staro ...

https://archive.org/details/1999.-miro- ... -savjetnik

Hrvatski jezični savjetnik

https://archive.org/details/1968.-tomis ... -bosancice

O NEKIM PROBLEMIMA RAZVITKA ĆIRILSKE MINUSKULE (Bosančice)

https://archive.org/details/zvonko-pand ... ne-pticice

Odgovor Snježani Kordić: Od Galileja do zlatne ptičice

https://archive.org/details/leopold-aub ... okroatizam

Hrvatski jezik i serbokroatizam

https://archive.org/details/vatroslav-j ... s-pravopis

Naš pravopis

https://archive.org/details/knjiga_2022 ... 0/mode/1up

HRVATSKI I SRPSKI krivotvorine i zablude

I naravno

Engleska Wikipedia je zadnji bastion Serbo Croatiana. Svaki put se zapitam kad vidim na nekoj stranici koji je to vrag.

Zaćutali komšije kad nemaju slova...

https://forum.krstarica.com/threads/cij ... 4/page-205

https://forum.krstarica.com/threads/cij ... 4/page-206

Nasljednik Ante Splita (19. st.) https://archive.org/details/1895.-hrvat ... ante-split i Radoslava Katičića (20. st.) https://hrcak.srce.hr/207675 koji je njihov mukotrpan posao prebacio u svjetski multimedijalni prostor. Prethodno navedeni su imali radove u knjigama i člancima koje Hrvatima i strancima nisu bili dostupni na klik miša. Uz malo uvodnog konteksta za strance, i izlaganje na engleskome jeziku, to bi bio odličan slikopis za svjetske intelektualce koje to zanima i političke diplomate koje to mora zanimati kada dolaze na jugoistok Europe. Pomagala tipa wikipedija i umjetna inteligencija (ChatGPT) vode ih na krivi trag, https://archive.org/details/the-intervi ... n-language

Slijedi serija manjih prezentacija na tome kanalu na kojega se možete besplatno pretplatiti.

Oldies but goldies about Serbian ...

Dominko Zlatarić i manipulacije oko njega:

Otkada se koriste ove rijeci poput gromobran, blatobran, vjetrobran, grudobran, lukobran, kisobran, vodovod, vodopad, vodoskok vatromet, rukomet, rukohvat, sladoled ... Danas te rijeci zvuce "normalno", ne zvuce "smijesno". Ali da nisu postojale kao takve i da ih je netko isao "izmisliti" to bi bila opca komedija i ruganje u smislu kakve su to smijese rijeci. Recimo da je netko izmislio rijec "glavobran" za kacigu ili šljem. I da se ta rijec koristi 100 godina. Danas bi zvucala "normalno" poput blatobrana, gromobrana, kisobrana, vjetrobrana...

Znaci ove rijeci koje navodim. Otkada one postoje?

Većina je iz Mažuranić-Užarevićeva rječnika iz 1842. i Šulekovih 1860. i 1875. Prvi ima 40.000 njemačkih i oko 70.000 hrvatskih riječi, a za Šulekov se navodi da ima 70.000, no tri njegova rječnika, uključujući i botanički, imaju kojih 200.000 riječi.

Neke ću navesti prema rječniku JAZU/HAZU, ako nađem.

Većina tih riječi nastaje u 19. st. i danas Srbi i Muslimani koriste te hrvatske nove riječi dok se smiju novokomponiranom hrvatskom kako kažu.

Mažuranić- Užarević 1842.

https://www.google.hr/books/edition/Deu ... frontcover

Šulek 1860.

https://archive.org/details/bub_gb_qgstAAAAYAAJ

Šulek 1874.

https://archive.org/details/hrvatsko-nj ... i_dio_1874

Šulek 1875.

https://archive.org/details/hrvatsko-nj ... 9/mode/2up

Sjajan tekst Zlatke Vincea u Šulekovim neologizmima- nema veze što ga je stavio velikosrpski luđak.

https://kovceg.tripod.com/sulek_vince.htm

Navest ću samo neke novotvorenice:

: kišobran, predigra, prpošan, sitnozor, sladoled, slastice, steznik, stratište...

Ali postupa i drugačije. U Njemačko-hrvatskom rječniku ima za teatar ove riječi: kazalište, pozorište, teatar, a u Rječniku znanstvenoga nazivlja: glumište, vulg. kazalište, pozorište, teatar. Riječ glumište potječe, po priznanju Ivana Trnskoga, upravo od njega samoga, kako je to napisao u karlovačkom Glasonoši god. 1862. Polazeći od poznate riječi glumac za njemački pojam Schauspieler, Trnski stvara i druge izvedenice: gluma (Schauspiel), glumljenje (Theater spielen), glumar (Schauspieldichter), glumište (Schaubühne), glumiona (Schauspielhaus). Riječ se glumište dvadesetak godina upotrebljavala, naročito u Viencu, ali se nije sasvim održala do danas, iako je pojedinci upotrebljavaju (npr. Branko Gavella, Hrvatsko glumište, Zagreb, 1953).
..................................
Trnski je naročito volio priloge sa sufiksom -ice, što ih u velikoj mjeri upotrebljava: dogodice, jašimice, klisimice, prečimice, skočimice, trkimice, uglavice, uklopice, utrkimice, a neki se nalaze i u Šulekovu rječniku: dogodice, iznimice, jašimice, kosimice, nakrstice, naumice, pozlobice, prečimice, rakomice, skočimice, susljedice, svesebice, upitmice, utrkimice, uvietimice.

Mnoge riječi tipa crtalo, držalo, kecalo, kadilo javljaju se i prije Šulekovih rječnika, ali neke dolaze prvi put u njegovu djelu ili s nekim posebnim značenjem: čulo, disalo (Respirationsorgan), gladilo (Plätteisen), glasilo (Stimm-organ), gnojilo, (Eiterungsmittel), jedrilo (Windmühlrad), krasilo (Schönheits mittel), laštilo (Polierglas), liečilo (Arzneistoff), sjenilo (Sonnenschirm), vabilo (Lockmittel)
.....................................
Za riječ sjenilo naročito se zalagao Trnski tražeći da se ta riječ upotrebljava mjesto suncobrana, u čemu nije uspio, a tu istu riječ u istom značenju ima i Šulek. Danas sjenilo, uz zaslonac, znači Lampenschirm.

U Rječniku se nalaze i ove riječi: premještaj (Versetzung, Akademijin Rječnik napominje: samo Šulek), světlopis (Photographie), ljubakati (kosen, riječ potječe od Stullija, ali u liku ljubkati), zatornik (Vertilger), poslušnik (Gehorcher), světloměr (Photometer), světlopisni (photographisch), světlopisac (Photograph), udičiti, pored loviti udicom, pecati (angeln), prenaglica (Übereilung), spremnik, pored orman, kovčeg, škrinja, sanduk (Kasten) i dr., od kojih su se neke proširile, a neke ipak nisu: svjetlopis, svjetlopisni, udičiti, prenaglice, spremnik i dr.
..................................................

Napomena: oko 20-40% riječi koje Maretić i Jonke označavaju bohemizmima ili rusizmima nalaze se kod hrvatskih pisaca od 16. do 18. st. koji nisu znali ništa o tom, pa ih krivo pripisuju ruskom ili češkom,npr. predgovor, koji je iz kajkavskih rječnika (inače je bilo predislovje).

Od riječi koje su ušle, ili ulaze djelomice u zadnjih 10 godina za strane, navest ću samo neke. Dio jestu porabi, dio samo kod čistunaca, no to ovisi o lektorima:

ležeći policajac- uspornik
kružni tok, rotor- raskružje, krugotok
koaksijalni kabel- suosnik
stent- proširnica
bypass- premosnica
jumbo plakat- veleplakat
tipfeler- zatipak
kontekst- surječje
tekst- orječje
titl- podnapis
fusnota- podrubnica
ekran- zaslon
antivakser-protucjepitelj
influencer- utjecajnik
link-poveznica
respirator- dišnik, prodišnik
portparol-glasnogovornik

.....

Neki postoje u zraku, ali nisu ušli ili ih se tek tamo javlja:

laptop- nakrilnik
palmtop- nadlanik, dlanovnik
desktop-nastolnik

Ovdje ima dobrih riječi

Da, rijeci koje navodim "zvuce" hrvatski. I bile bi danas "smijesne", da nisu usle u upotrebu tko zna kada. Zato i pitam od kada su u upotrebi. Da ne postoje rijeci: kisobran, suncobran, gromobran, vjetrobran, blatobran, bokobran, lukobran, grudobran... i da ih netko danas predlozi... svi bi se smijali. Pogotovo ekipa sa istoka. Cudno je kako rijeci koje navodim nisu "smijesne".

Srbima, ne znam za Muslimane je smijesno i kad cuju nogomet. Kakav bre nogomet, to je fudbal. A koriste naziv rukomet, a ne hendbal. Mozda grijesim, mozda u Srbiji koriste hendbal za rukomet, kao fudbal za nogomet.

U Rječniku JAZU/HAZU neke riječi jesu zabilježili, a neke nisu zbog ograničene zamisli.

No, raznih riječi ima daleko prije 19. stoljeća, poglavito zabilježenih u hrvatskim vrelima:

https://forum.krstarica.com/threads/da- ... ci.825145/

Da nam Srbi vrate bar neke riječi?

I na kraju dođe i do Petlovca....

https://www.politika.rs/sr/clanak/43666 ... kom-jeziku

Kroatizmi u srpskom jeziku

Malo šege...

Teksta više nema na mreži, no sačuvao sam ga na compu.

Govori sa za sebe, a autor se zapjenio da mu prijeti kap...valjd aje još živ...

HRVATIZOVANjE SRPSKOG JEZIKA



Ali, ja kao pojedinac mogu da uradim nešto a to je što ću ja Vama a i celom srpskom narodu da skrenem pažnju na jednu potpuno novu pojavu: na podmuklo izbacivanje naših reči iz običnog govora i umesto njih, ubacivanje novohrvatskih reči! Što je najgore, u poslednjih par godina, to polako i neprimetno, ali vrlo uporno radi naša nacionalna televizija RTS a da ne pričam o drugim televizijama!

Predrag Pešić – Peca

Dragi prijatelji,
probudio sam se iz višedecenijskog bunila i pisanja latinicom! Rešio sam da od sad pišem isključivo ĆIRILICOM jer sam Srbin i Pravoslavac (sa velikim slovom P). Čitam vaše komentare i tekstove i posle njih ostajem zabezeknut koliko su nam jada naneli i koliko su nas rasrbili


Ali, ja kao pojedinac mogu da uradim nešto a to je što ću ja Vama a i celom srpskom narodu da skrenem pažnju na jednu potpuno novu pojavu: na podmuklo izbacivanje naših reči iz običnog govora i umesto njih, ubacivanje novohrvatskih reči! Što je najgore, u poslednjih par godina, to polako i neprimetno, ali vrlo uporno radi naša nacionalna televizija RTS a da ne pričam o drugim televizijama!

Ja sam rođeni Beograđanin i sa velikim čudom, potpuno zbunjen, slušam nove reči koje niču kao pečurke posle kiše a koje ja nisam naučio od moje majke da govorim i koje ne upotrebljavam u govoru!
U pisanju i govoru su (od hiljada da nabrojim samo neke) srpske reči zamenili hrvatskim rečima!!!

• ćerka – kćerka (odakle ono “k”),
• pečurka – gljiva,
• stanica (autobuska, železnička) – stajalište,
• đubre – smeće (za mlađe da znaju a starije da podsetim: ja sam kao klinja od nekih 7-8 godina a sada imam 57 godina, nosio vrlo moderan i popularan kaputić od štofa koji smo mi zvali “đubretarac” jer su slične kapute zimi nosili đubretari odn. Ljudi koji su iznosili đubre iz zgrada jer su kante za đubre bile u posebnim prostorijama u zgradama i nisu stajale ispred zgrada na ulici kao danas ),
• Farba, farbara – boja, bojara,
• događaj – zbivanje,
• traganje, potera – potraga,
• pretraživanje – pretraga,
• svetac – svetitelj (da li se neko seća TV serije “Svetac” sa Rodžerom Murom u glavnoj ulozi? Što se tada nije zvala “Svetitelj”?),
• siledžija – silovatelj,
• islednik (policijski) – istražitelj,
• primalac (nekada primaoc) – primatelj,
• pošiljalac (nekada pošiljaoc) – pošiljatelj,
• slušalac (nekada slušaoc) – slušatelj,
• gledalac (nekada gledaoc) – gledatelj,
• naučnik – učenjak…

Da li vidite zakonitost u zamenjivanju reči koje na kraju imaju -oc, ili -ac sa -telj! Još i danas govorimo “suhomesnati” proizvodi umesto “suvomesnati”, specijalista za “uho, grlo i nos” umesto za “uvo, grlo…”.
Setite se one nakazne, potpuno besmislene reklame koja se iz sve snage drala sa TV -a “…za poneti”! Čoveče, zamisli, “ZA PONETI”. Može li još idiotskije? Izgleda da može.

A to dokazuje i (namerna?) nepismenost govora u infinitivu, tipa “…treba biti…”, “…biti će…”, “…treba ići…” i ko zna još koliko i kakvih idiotskih, iščašenih konstrukcija će da smisle…
Ili kada nam u reklamama kažu “mislimo O VAMA” što je izašlo direktno iz zapadnih jezika (recimo engl. “about you” – o vama). Ja otkad znam za sebe govorim da mislim NA nekoga ili neko misli NA mene. Hajde još jedan primer: ako bi me neko pitao “kuda si pošao?” ili samo “kuda?” ja ne bih znao šta da mu odgovorim.

Na pitanje “gde si pošao?” ja bih odgovorio, recimo, “u prodavnicu”. A ako bi me onda (isti/a/o) pitao/la/lo “a kuda?” ja bih mu rekao, recimo, “ovuda (ili recimo tamo) pored ograde, pa dole stazicom do ulice i onda levo do samiške”.

Da li vidite u čemu je stvar?

U našem, srpskom jeziku postoje dve, vrlo precizne upitne reči: “GDE” je upitna reč za CILj, MESTO na koje treba da dođete a “KUDA” je upitna reč za objašnjenje PUTA kojim treba da prođete do tog cilja. Uspeli su da nam podvale jednu nedefinisanu konstrukciju koja se sada ukorenila u naš jezik tako da više niko ne zna za reč “gde”.

Čik da čujete na TV da neko nekoga pita “gde si pošao?”. Javite mi kad čujete. Setite se reklama koje ste hiljadu puta videli: “Vršimo dostavu lekova na kućnu adresu…”, “Vršimo prevoz lica…”, “Vršimo popravku…”, “Vršimo…”, “Vršimo…” a ja dodajem “vršimo sedenje”, vršimo jedenje, vršimo spavanje, vršimo…
Alo, bre, pa da li je moguće? Pa zar niko ne može da kaže, jednostavno: “Dovozimo lekove” jer je samo po sebi jasno da ih sigurno neće dovesti i istersti na neku livadu nego na određenu adresu! “Popravljamo frižidere”, sedimo, jedemo …

Srpski jezik je DIREKTAN jezik i služi da živ čovek govori direktno živom čoveku!
To nije neki zapadni, nemušti jezik, koji nikome ništa direktno ne govori nego sve nekako u magli, neodređeno… To sam slušao u Zagrebu kada moja ujna (inače ćerka pravoslavnog rusa i pravoslavne srpkinje a sada hrvatica – katolik) priča telefonom… sve nekako bezlično, mrtvo… ni sam ne znam kako bih ga opisao. Više mi je to ličilo kao komunikacija neka dva objekta, robota, a ne razgovor dva živa ljudska bića.
Ha, hajde da se setimo nećaka i nećakinje (nephew, niece). Ili tetke i ujaka (uncle, aunt).
Zašto ovo pominjem?
U našoj kulturi i tradiciji rodbinski i prijateljski odnosi su precizno hijerarhijski određeni da ne bi došlo do mešanja krvnih rođaka i da bi se znalo tačno ko je kome šta, ko je stariji a ko mlađi i ko sa kim i kako treba da se ponaša.
Pa zato imamo reči kao što su stric – tatin ROĐENI ili brat iz naslednog reda, strina – stričeva žena (nije iz naslednog reda), ujak – mamin ROĐENI ili brat iz naslednog reda, ujna – ujakova žena (nije iz naslednog reda), tetka – tatina ili mamina ROĐENA ili sestra iz naslednog reda, teča – tetkin muž (nije iz naslednog reda), bratanac – bratovljev sin, bratanica – bratovljeva ćerka, sestrić – sin ROĐENE sestre, sestričina – ćerka ROĐENE sestre ili jednoznačne reči kao što su sinovac – sin ROĐENOG brata, sinovica – ćerka ROĐENOG brata, itd. Samo da pomenem još i reči kao što su: snajka, zet, svekar, svekrva, tast, tašta, šurak, šurnjaja, pašenog, zaova, svastika, bratučedo itd.

Kod onih na zapadu su svi ujaci i sve su tetke! Ko je krvni rod, a ko nije? Pa, nije ni bitno! Zato kod njih i postoji samo tih nekoliko labavih relacija među rođacima da bi mogli da se žene i udaju među sobom da bi sačuvali novac ili bogatstvo!!! To je mnogo lakše ako nemate nikakvu ili vrlo neodređenu predstavu o hijerarhijskim nivoima i krvnim odnosima među rođacima.
Zamislite jednog idiota, Rokfelera, koji kaže “da je ponosan što se u poslednjih 160 godina oni žene i udaju isključivo između sebe!” … (bez komentara).

Pitam se, koliko li su monstruma izrodili do danas koji vladaju Amerikom?
To se sada, normalno, pokvareno i beskrupulozno, nameće našoj omladini. Pitajte srednjoškolce da vam kažu šta znači neka reč koju sam vam u prethodnom tekstu napisao odn. da objasne veze među tim ljudima. Teško da će neko da vam odgovori tačno.
U našu omladinu je ubačeno kao vredno i poštovano ponašanje: što znaš manje reči, što si neobrazovaniji, nevaspitaniji, bezobrazniji i veći divljak, to si veća “fora”, “glavniji” si! Gospode Bože, ima li koga da to spreči? Izgleda da nema.

Ajdemo dalje.

Srpska reč za razmenjivanje robe uz pomoć novca koju sam naučio od mame je TRGOVANjE pa je onda čovek koji to radi TRGOVAC, TRGOVAČKI PUTNIK, a mesto gde se roba prodaje je PRODAVNICA. Državna ustanova nadležna za tu oblast je TRGOVAČKA KOMORA a sud koji rešava probleme u toj oblasti je TRGOVAČKI SUD. Ali, ako je ta reč TRGOVINA, koja se danas upotrebljava u Srbiji, onda je čovek TRGOVINAC, TRGOVI??? (valjda trgovinački) PUTNIK, mesto je TRGOVINA ili TRGOVINSKA RADNjA (iako mi ovo “radnja” nije jasno – da nije u smislu prevare, da “radiš, odradiš” nekoga?). Ustanova je, pogodili ste, TRGOVINSKA KOMORA a sud je TRGOVINSKI SUD.
Pogodite, kako se zovu srpske ustanove?

Pa, da nastavimo. Zamislite samo: u sred Beograda, na ulazu u podzemnu železničku stanicu beogradskog “Beovoza” kod Veterinarskog fakulteta piše velikim, zlatnim slovima: “Železničko stajalište Karađorđev park”. U nekadašnjoj Jugoslaviji natpis “stajalište tramvaja/autobusa” viđao sam samo u Zagrebu jer sam tamo vrlo često odlazio službeno. Oni, čak, železničku stanicu nisu ni zvali stajalištem već kolodvorom!
Sada taj natpis viđam na svakoj autobuskoj stanici GSP-a “Beograd”!!! STRAŠNO! Ljudi, od kad sam rođen govorim reč stanica! Ko je, bre, to promenio? I sa kojim pravom? U mom rođenom gradu? Od ovoga je još teže pitanje: A KO JE TO DOZVOLIO? Beograd je (ne znam za unutrašnjost) ovih dana bukvalno zatrpan oglasima na oglasnim panoima koji zovu na letovanje u Hrvatsku predstavljajući je kao našeg najvećeg prijatelja!
Najvećeg grobara srpskog naroda u poslednjih 150 godina! SRAMOTA! TOLIKI CINIZAM NISAM VIDEO U SVOM ŽIVOTU!

A kome da se žalimo da nam prevodi na kanalima Otkrića (Discovery), Nacionalna geografija (National Geography), Istorija (History), Istraživač (Explorer), Planeta životinja (Animal Planet) itd. budu na SRPSKOM jeziku i napisani ćirilicom a NE NA NOVOHRVATSKOM jeziku i napisani hrvatskom latinicom!!!
Ima na njima dobrih emisija u kojima može dosta toga da se nauči samo ako čovek može da vidi šta je zapadna propaganda a šta nije. To me toliko “izluđuje” da čim pročitam novohrvatsku reč, prebacujem na drugi kanal! Rećiću vam nešto: negde 1996.god. ili kasnije (nisam siguran) čim se pojavio lokalizovani Gugl (Google) pretraživač na srpskom jeziku, pored polja za traženje prema ključnoj reči pisalo je “Napredna pretaga”.
Ja sam im tada napisao pismo u kome sam im objasnio razliku između srpskih reči “traženje” i “pretraživanje” i novohrvatske reči “pretraga”. Verovali ili ne, posle samo dva dana pored polja je stajala reč “Napredno pretraživanje”! Nisam, nažalost, zabeležio datum kada je ponovo, volšebno, vraćena novohrvatska reč “pretraga” i sada i dalje stoji “Napredna pretraga”. A kada dobijete rezultate pretraživanja, na dugmetu stoji srpska reč “Pretraži” a ispod toga “Napredna pretraga”.
Ni oni nisu načisto šta treba da piše. Jer, ako je “pretraga” onda valjda radnja treba da bude “pretragi” ili “pretraguj”, zar ne? Što je najgore, cela Srbija je ovu reč usvojila i ne postoji ni jedna internet stranica bilo koje srpske firme koja nema pored polja za pretraživanje ovu reč! Neverovatno.
Ali, sada ima i jedna razlika: ja već mesecima pokušavam da nađem adresu ili nešto slično da Guglu ponovo pošaljem moj protest, ali uzalud.

To više ne postoji! Probajte da nađete e-adresu… pa mi javite.

I još nešto: prevedite u Guglu neki tekst na srpski jezik pa pročitajte rezultat. Videćete da je to, ustvari, prevod na neki nakazni hrvatski! Isto se odnosi i na servere za e-poštu Hotmejl (Hotmail), Džimejl (Gmail) itd. Da li vi možete nešto da uradite? Ja ću vam vrlo rado pomoći. Pokušaću da skupim što više novohrvatskih reči kojima su zamenjene naše, srpske reči i koje ja nisam nikad upotrebljavao, a i neću.
E, da. Kad god sam na nekim forumima kritikovao nepismenost i skaredno pisanje ljudi – kako ste to lepo proglasili “pismom novih srpskih biznismena” gde, čak ni u hrvatskoj latinici nemaju slova Č, Ć itd.) administratori foruma su mi uglavnom brisali pisma a ako su nekim slučajem i objavljena, nailazio bih na neverovatan odijum čitalaca (!?).

Da ne pominjem novopečena srpska zanimanja: merčandajzer, akaunt menadžer, piar, hjuman risorsis menadžer, trejder, kost menadžer… E, ovo spada u onu narodnu: videla žaba gde se konji kuju, pa i ona digla nogu”.
Ali, možda pre spada u onu Nušićevu: “Pokondirena tikva”. Za kraj jedan kuriozitet: u jednoj kafani sam video natpis na vratima napisan, zamislite, ćirilicom na kome je pisalo “OFIS”!

Ooooo, Boožeee! Ima li te gde?
Izvinite na dužini ovog pisma, ali sam baš besan.

Ako se drzava zvala Jugoslavija. Zasto Srbi, Muslimani i Crnogorci kazu: "jugoslovenska", a ne "jugoslavenska" vojska, reprezentacija i sl?

Opet pohrvaćivanje....

https://www.youtube.com/post/Ugkx_UPzhD ... 4fSZajI2Rj

Na kojem jeziku je ova rečenica koju si napisao?



Kod ove rečenice je jasno da je to engleski, i da ne može biti ništa drugo.

Ilirski - europska tradicija pozivanja na antički identitet

Slovinski - po tradiciji nazivanja dinarskog prostora Sclavonijom

Srpsko-hrvatski - po 2 srednjovjekovna plemena koja su naseljavala prostor na kojem se ovaj jezik govori

Odaberi kriterij, i imaš naziv.

Kod Srba nema rieči ,,unatoč'', osim ako nisu hrvatizirani...

Evo slikopis gdje se na licu mjesta u razgovoru Talijana sa Španjolcima uzpoređuje sličnost ovih jezika. Uglavnom, rekao bih sličnost ovih jezika je veća nego između hrvatskog i slovenskog.



Također, kano što neki govore kako jedan Slavonac bolje razumije Srbina nego Zagorca, tako i Talijan bolje razumije Španjolca od Sicilijanca ili Sardinca.

Zanimljiva mi je jedna razprava Talijana o tomu kako bolje razumiju španjolski jezik od talijanskih narječja Sardinije i Sicilije:
https://lingue.societa.narkive.it/H8SsX ... il-sardo-o
Pokretač razprave:
Se lo spagnolo e l'italiano sono due lingue differenti, perché non lo sono l'italiano e il sardo o il siciliano?
(Ako su španjolski i talijanski dva različita jezika, zašto talijanski i sardinski ili sicilijanski nisu?)

Ci capivamo benissimo come se stessimo parlando la stessa lingua. Lo spagnolo e l'italiano sono veramente tanto simili.
(Savršeno smo se razumjeli kao da govorimo istim jezikom. Španjolski i talijanski su vrlo slični.)

Fra il siciliano o, ancora di più, il sardo c'è la stessa differenza esistente fra italiano e spagnolo, anzi forse fra sardo e italiano la differenza è ancora maggiore.
(Između sicilijanskog ili, još više, sardinijskog postoji ista razlika između talijanskog i španjolskog, doista možda je između sardinijskog i talijanskog razlika još veća.)
Se io sento parlare catalano non capisco che differenza ci sia rispetto allo spagnolo, ma in Spagna non oserebbero mai definire il catalano un dialetto!
(Ako čujem da se govori katalonski, ne razumijem kakva je razlika u odnosu na španjolski, ali u Španjolskoj se nikad ne bi usudili definirati katalonski kao dijalekt!)


Šteta da si nisu susjedi...

Tu i tamo naletao sam na izraz "hrvatski jal" (v aljda sam dobro zapamtio?! Nije "jaz" ili nesto trece?!)

Pa, Hrvati, sta vam znaci taj rec "jal"?

Destruktivna zavidnost. Ljubomora, koja ukljucuje aktivno negativno djelovanje na predmet ljubomore.

I rijec/rec je zenskog roda.