Gledao sam nesto broj stanovnika Republike Srpske, gledajuci statistiku broja registrovanih automobila.
Uzeo sam kao referentnu Banjaluku i njen broj stanovnika, tj. 185 hiljada...objektivno Banjaluk nije gubila stanovnistvo, i taj broj je priblizan danas. E sad ako u Banjaluci imamo 76.7 hiljada registrovanih automobila to je omjer 2.42 (broj stanovnika podjeljen sa brojem automobila). Ukupan broj registrovanih automobila u RS je 405 hiljada. Kada taj broj pomnozimo sa koeficijentom 2.42, dobija se beojka od oko 980 hiljada. Ovo je jako pouzdana metoda, i greska moze biti 20tak hiljada gore dole. To govore i brojevi upisanih prvacica i broj rodjenih.

Gledao sam nesto broj stanovnika Republike Srpske, gledajuci statistiku broja registrovanih automobila.
Uzeo sam kao referentnu Banjaluku i njen broj stanovnika, tj. 185 hiljada...objektivno Banjaluk nije gubila stanovnistvo, i taj broj je priblizan danas. E sad ako u Banjaluci imamo 76.7 hiljada registrovanih automobila to je omjer 2.42 (broj stanovnika podjeljen sa brojem automobila). Ukupan broj registrovanih automobila u RS je 405 hiljada. Kada taj broj pomnozimo sa koeficijentom 2.42, dobija se beojka od oko 980 hiljada. Ovo je jako pouzdana metoda, i greska moze biti 20tak hiljada gore dole. To govore i brojevi upisanih prvacica i broj rodjenih.

Nemozes usporedit jednu B Luku koja je ekonomski centar te glavni grad jednog naroda sa npr Sokocem, Nevesinjem itd jer uvijek ce veći postotak automobila biti tamo gdje su sjedišta firmi, prijevoznika ,entitetskih službenika itd...

Sad ostaje pitanje u kojoj mjeri prosječan stanovnik B Luke ima vise automobila od ostalih sredina al definitivno da ima.

Bacao sam analize i usporedbe s Republikom Hrvatakskom i koristio taj podatak. Republika Hrvatska ima 2 puta više registriranih osobnih automobila ili vozila od BiH i 3,1-3,2 nego Federacija. Neki ovdje to pravdaju kao boljim standardom. Dijelom točno, ali danas bez automobila si kao bez nogu tako je vrlo precizan pokazatelj, a da ne pričamo o javnom prijevozu u BiH. U RH koja broji radne migrante i Ukrajince malo iznad 3,8 milijuna. Zaključak izvadite sami.

Taj bolji standard znači samo noviji automobil, ne manje auta. Prosječna starost automobila u Hrvatskoj je manja. U BiH kome treba auto kupi ga. Ok to je jeftinije auto negu u Hrvatskoj, ali je i dalje auto. Nije BiH Afrika, još uvijek.

Jesu Hrvati izvršili genocid nad Ilirima kad su došli?

Sudeći po arheološkim i i genetskim podatcima, Hrvati i svi ostali barbari koji su prije protutnjali ovdje, znatno su reducirali prethodnu populaciju, posebno MUŠKU.

zločinac i genocidaš tito je po krvi bio hrvat i preci su mu stotinama godina bili hrvati pa bi je Jean Nicolier veći hrvat i bliži 10000 puta od zločinca tita . .

Što su uradili sa ženama?

Pitanje dolaska Hrvata i sudbine starosjedilaca (Ilira, Romana i ostalih) jedno je od najfascinantnijih poglavlja naše povijesti. Suvremena znanost, zahvaljujući kombinaciji arheologije, genetike i povijesnih izvora, danas nudi puno jasniju sliku nego što smo je imali prije nekoliko desetljeća.

Evo ključnih odgovora na tvoje pitanje:

---

## 1. Što kaže genetika? (Nismo se samo "zamijenili")

Zaboravi na stari narativ o potpunom istrebljenju starosjedilaca. Genetska istraživanja provedena u zadnjih desetak godina pokazuju da su današnji Hrvati mješavina:

* **Srednjovjekovnih doseljenika (Slavena/Hrvata):** Donijeli su jezik i kulturu.
* **Paleobalkanskog stanovništva (Ilira, Romana, Liburna itd.):** Bili su brojni i ostali su tu.

Zapravo, udio "starosjedilačkog" genoma u modernim Hrvatima često je vrlo visok, što dokazuje da nije došlo do genocida, već do **asimilacije**.

## 2. Sudbina starosjedilaca: Gdje su nestali?

Kada su Slaveni i Hrvati u 7. stoljeću počeli intenzivnije naseljavati Balkan, zatekli su kasnoantičko društvo u raspadu. Sudbina tih ljudi išla je u tri smjera:

* **Povlačenje u gradove i na otoke:** Romansko stanovništvo zadržalo se u utvrđenim obalnim gradovima (Zadar, Split, Dubrovnik, Trogir). Ti gradovi su stoljećima ostali "otoci" latinske kulture okruženi slavenskim zaleđem.
* **Bijeg u planine (Vlasi):** Dio romaniziranih Ilira povukao se u planinske predjele baveći se stočarstvom. Oni su poznati kao **Vlasi** (Maurovlasi). Tijekom stoljeća su se polako slavenizirali, ali su ostavili trag u jeziku i običajima.
* **Asimilacija u unutrašnjosti:** Većina seljačkog stanovništva u unutrašnjosti jednostavno je ostala na svojoj zemlji. Kako su Slaveni postajali politički i vojni autoritet, starosjedioci su s vremenom preuzeli njihov jezik i običaje kako bi opstali.

## 3. Arheološki dokazi: Kulturni "melting pot"

Arheologija ne vidi nagli prekid, već razdoblje prilagodbe.

* **Nakit i predmeti:** U ranim hrvatskim grobovima često nalazimo nakit koji kombinira slavenske motive s kasnoantičkim (starosjedilačkim) tehnikama izrade.
* **Preživljavanje kršćanstva:** Iako su Hrvati došli kao pogani, starosjedioci su već bili kršćani. Upravo su ti "ostaci" Rimljana odigrali ključnu ulogu u pokrštavanju Hrvata i očuvanju pismenosti.

## 4. Što je s Ilirima?

Važno je napomenuti da u 7. stoljeću "Iliri" kao jedinstven narod više nisu postojali. Oni su tada već stoljećima bili **romanizirani** – govorili su latinski (ili njegove varijante) i smatrali se građanima Rimskog Carstva (Romejima). Hrvati dakle nisu sreli antičke Ilire iz doba kraljice Teute, već njihove potomke koji su bili dio bizantskog kulturnog kruga.

---

**Ukratko:** Hrvati nisu "pobrisali" starosjedioce, već su se s njima stopili. Mi smo rezultat tog susreta – slavenski jezik i ime na čvrstim genetskim i kulturnim temeljima stare antike.

Želiš li da detaljnije istražimo što moderna genetika (haplogrupe) kaže o podrijetlu Hrvata u odnosu na susjedne narode?

Što su uradili sa ženama?

I tu je došlo do promjene, ali manje.
Ali etnički identitet ionako nose muškarci u patrijahalnom društvu, jer oni diktiraju identitet.

Danas nije nužno tako, u mješanim brakovima djeca nekad prihvate i majčin identitet, posebno ako su u sredini koja je dominantno takva. Dobar primjer su Dražen i Aleksandar Petrović čiji je otac bio Crnogorac, ili Arsen Dedić čiji je otac bio Srbin. Svi su završili ko Hrvati, a njihovi potomci pogotovo.

Ne znam koja istraživanja, AI kaže nije bilo nikakvog istrebljenja. Uvijek sam znao da smo fin i kulturan narod.

Sama jednoličnost genetike govori da je dinarsko područje naselila mala populacija.

Ni tada, niti danas to nije velika populacija, niti gusto naseljeno područje.
Jednostavno Dinaridi tada nisu mogli niti prehraniti veliku populaciju, da su ti ljudi bili prisiljeni širiti se.
Jedina više naseljena urbana područja su bili uz obalu, u zaleđu si imao manje nomadske i polunomadske stočarske zajednice.
Najveći grad prije dolaska Hrvata na prostoru Hrvatske i BiH je bio Solin s nešto više od 50 000 stanovnika u svom zenitu za vrijeme Rimskog Carstva.

Gledao sam nesto broj stanovnika Republike Srpske, gledajuci statistiku broja registrovanih automobila.
Uzeo sam kao referentnu Banjaluku i njen broj stanovnika, tj. 185 hiljada...objektivno Banjaluk nije gubila stanovnistvo, i taj broj je priblizan danas. E sad ako u Banjaluci imamo 76.7 hiljada registrovanih automobila to je omjer 2.42 (broj stanovnika podjeljen sa brojem automobila). Ukupan broj registrovanih automobila u RS je 405 hiljada. Kada taj broj pomnozimo sa koeficijentom 2.42, dobija se beojka od oko 980 hiljada. Ovo je jako pouzdana metoda, i greska moze biti 20tak hiljada gore dole. To govore i brojevi upisanih prvacica i broj rodjenih.

I tu je došlo do promjene, ali manje.
Ali etnički identitet ionako nose muškarci u patrijahalnom društvu, jer oni diktiraju identitet.

Danas nije nužno tako, u mješanim brakovima djeca nekad prihvate i majčin identitet, posebno ako su u sredini koja je dominantno takva. Dobar primjer su Dražen i Aleksandar Petrović čiji je otac bio Crnogorac, ili Arsen Dedić čiji je otac bio Srbin. Svi su završili ko Hrvati, a njihovi potomci pogotovo.

Nisam ni ja rekao da je došlo do istrebljenja, već do značajne redukcije te populacije i većinske promjene genetske slike.

https://www.youtube.com/watch?v=ecj3AW_p43A

i nije stvar samo u nama, mi smo zadnji došli, prije nas su ovdje protutnjali Avari, Goti, Huni i kojekakve bande, te justinijanska kuga, i uglavnom samo reducirali populaciju. Čitav period od 4. stoljeća na dalje je period opće depopulcije.

Genetska slika ovog prostora je većinski izmjenjena.

Ali čak i da nije bilo tako, hrvatski se narod formirao u ranom srednjem vijeku i ima prilično jasan kontinuitet odonda. Nije bilo nikakvih iole značajnih promjena odonda, samo neke primjese.

Ako vi mislite da je dodavanjem bilo čega i u bilo kojoj količini moguće ostati Hrvatima, onda je Junuz ovdje utjecajniji nego sam mislio.

Samo vam govorim da je takav koncept nacije, koji svodi naciju samo na pitanje opredijeljenja, besmislen, odnosno čini ŽRTVOVANJE za takvu naciju besmislenim. U tom slučaju, koja god vojska dođe, ti se opredijeliš drugačije, jer eto možeš biti bilo što. Promijeniš zastavu na kući i eto ga, nova si nacija.

Zašto bi itko borio i krvario se za neku konkretnu naciju, kad može pripadati bilo kojoj? Ako Rika može preko noći psotati talijan, zašto bi se sutra suprotstavljao i riskirao život radi mogućeg talijanskog osvajanja Rijeke? Postane lijepo Talijan i živi dalje ko da ništa nije bilo.

U tom smislu je i kritika ovi naših jugofila besmislena, ako bilo tko mže biti Hrvat i Hrvat može biti bilo što, pa i JUgoslaven.

Znači jasno je da optimalno je kontrolirano miješanje. Zdravo je za naciju da dobijamo tuđe gene vremenom, ali pomalo. Također ti drugi geni je bolje ako dolaze od bliskih naroda, nego od potpuno različitih.

Zapravo je čak i ovo upitno, što pokazuju neke vrlo homogene sredine.

No poanta je da ako se miješamo pomalo i sporo i s kvalitetnim materijalom, da nas to ne mijenja u suštini.

Ali ključna je: pomalo i sporo, s kvalitetom.

Nemozes usporedit jednu B Luku koja je ekonomski centar te glavni grad jednog naroda sa npr Sokocem, Nevesinjem itd jer uvijek ce veći postotak automobila biti tamo gdje su sjedišta firmi, prijevoznika ,entitetskih službenika itd...

Sad ostaje pitanje u kojoj mjeri prosječan stanovnik B Luke ima vise automobila od ostalih sredina al definitivno da ima.

Nemoguće , srba je oko 700 000 slagali se vi ili ne , muslimana oko 1,05 hrvata oko 300 000 ostalih oko 70 000 .