BANJALUKA - Nakon prvog upisnog roka na univerzitetima u Istočnom Sarajevu i Banjaluci ostalo je slobodnih malo manje od 1.700 mjesta, a kao i prethodnih godina za fiziku, matematiku, poljoprivredne nauke, srpski jezik i književnost i još neke studijske programe interesovanje studenata praktično i ne postoji, zbog čega je neophodna revizija.

Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu niko nije upisao filozofiju, matematiku i fiziku, dok je srpski jezik od 35 planiranih studenata upisao svega jedan.

Studijski program geografija na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu upisao je samo jedan student tako da je ostalo još 29 slobodnih mjesta, dok je na Poljoprivrednom fakultetu gdje je planiran upis 110 studenata mjesta ostalo za njih još 69.

Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu odobren je upis 1.693 studenta i ostalo je slobodnih 876 mjesta.

Slična je situacija i u Banjaluci, gdje je odobren upis 2.500 studenata, a u prvom upisnom roku upisano ih je 1.685, tako da je mjesta ostalo za još 815. Kao i na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, studenti nemaju interes za srpski jezik i književnost, gdje je od odobrenih 30 upisano svega sedam studenata. Fiziku je na Univerzitetu u Banjaluci od 15 odobrenih upisalo svega tri studenta, isto kao i filozofiju. Od ukupno 80 odobrenih, Poljoprivredni fakultet u Banjaluci upisalo je svega 15 studenata, s tim da je Smjer animalna proizvodnja upisalo svega četiri studenta, a agrarnu ekonomiju i ruralni razvoj svega jedan student.

"Prijemni su bili, završeni su i sad odmah neko rješenje nemamo, ali definitivno treba sjesti, analizirati i vidjeti šta se dešava. Potrebna je reorganizacija, i revizija treba i biće. Moramo sve analizirati, kompletno visoko obrazovanje kako javno, tako i privatno i tražiti rješenja. Pitanje je kompleksno i detaljno ga treba analizirati i tražiti rješenja: da li je to gašenje ili spajanje srodnih studijskih programa, ne možemo znati bez analize", rekla je Nedeljka Ivković, predsjednica Savjeta za visoko obrazovanje Republike Srpske.

Kada je riječ o Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, u prvom upisnom roku popunjena su mjesta samo na studijskim programima računarstvo i informatika, i studijski programi medicine i stomatologije, dok su na Univerzitetu u Banjaluci popunjena mjesta samo na Mašinskom fakultetu, i to na smjerovima proizvodno mašinstvo i mehatronika te na Fakultetu bezbjednosnih nauka, koji je u prvom roku upisao svih 130 studenata, koliko im je dozvoljeno.

Kada je riječ o broju studenata, u problemu je i Prirodno-matematički fakultet u Banjaluci, koji je dobio dozvolu za upis 155 studenata, a upisao 80, s tim da je, recimo, od planiranih 15 fiziku upisalo svega tri studenta, a ekologiju i zaštitu životne sredine od planiranih 15 nije upisao nijedan student. Geografiju je od planiranih 15 upisalo svega pet studenata, dok Smjer tehničko vaspitanje i informatika od planiranih 10 nije upisao nijedan student.

"Upisali smo više nego prošle godine. Što se tiče konkretno geografije, radili smo transformaciju opšteg smjera u GIS i turizam i očekujemo studente iduće godine. Trudimo se da pratimo potrebe tržišta i u planu je transformacija smjera biologija, ali u svakom slučaju potrebna je reorganizacija studijskih programa i kakva je situacija uopšte mi smo na PMF-u zadovoljni. Danas su veće mogućnosti, mladi sve više odlaze u inostranstvo na studiranje i mi moramo nešto preduzeti. Teško je na osnovu jedne godine govoriti o trendovima, ali reorganizacija treba", rekao je Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluc

Kupatila su postojala u Evropi prije dolaska Arapa u Španiju jedino Arapi što su uveli dobro u Španiji je sistem navodnjavanja.
Rimljani su donijeli kulturu javnih kupatila u Tunisu,Maroku...
Kupatila su postojala i u antičkoj Grčkoj.
Prljavi srednjevjekovni gradovi su bili na potezu od germanskog i anglosaksonskog svijeta. Južna Evropa ,arapski svijet i Vizantija su bile razvijenije tada od Njemačke i Skandinavije,
Što se tiče obrezivanja ta tradicija je nastala u sredinama gdje nema vode. Jevrejstvo,islam i hrišćanstvo su nastali u pustinjskim krajevima gdje nema dovoljno vode. Bosna ima vode više nego dovoljno. Što je prednost obrezivanja na Bliskom Istoku gdje nema vode ,u Evropi je to nepotrebno. Obrezani muškarci u sjevernoj Evropi imaju češće upale mokraćnih kanala i prostate jer kožica šitit od hladnoće.

Bogatstvo nije garant higijene. Francuski plemići pa i kraljevi su bili truhli od bogatstva i luksuza a srali u šerpe po sobama. Nisu se kupali sedmicama, već parfem i deri. Zato su i bili ko pacovi. Englezi isto.
Naravno da smrdite. Ima nas koji smo jebavali Srpkinje i znamo o čemu pričamo.
To što je novovrijeme debil pa misli da se od izmeta ruka ne može dezinfikovati tečnim ili običnim sapunom je njegov problem. Veći je problem ostaviti dio izmeta na dupetu pa ga lijepiti po gaćama. To po njemu ne ostavlja mogućnost infekcija.
Sunce ti jebem sa kakvim ja idiotima razmjenjujem mišljenje.

Dobro, ti si iz Čikaga i tvoja supruga je ipak gospođa.
Moramo ipak pitati Rudonju da li njegova izabranica iz Donjih Vrbljana ima naviku da se podapjere

Za tvoju hanumu znamo da je umazana fekalijama 100%.
Pitanje koliko vam se i ruka koja je bila u direktnom kontaktu za govnom može dobro oprati sapunom. Tu treba neko jače sredstvo. Alkohol al nije halal...

..nisam pročitao uključio sam se u zadnjoj stranici al ako vidim prijaviću i njega...

Kako ovaj gospodin prolazi neopaženo? Kakva je ovo priča? Šta majke, šta imputiraš?

Kako ovaj gospodin prolazi neopaženo? Kakva je ovo priča? Šta majke, šta imputiraš?

Ništa ne imputira.Evo ja ću da ti kažem.
Majke su vam se jebale sa četnicima.Kasnije sa umproforcima.Teška priča.A sad idi da kmečiš moderaciji.

Myjguri ovo je tema o Republici Srpskoj državi srpskog naroda.
Ljubite zastavu.

Viš nisam znao to, ja sam ipak zatucani gedža, ne poznajem druge kulture dovoljno. Pa kako onda, izlaze umazanih dupeta u čaršiju?