1.) Mislim da se svi možemo složiti da je to nužno. Ili ne?

2.) Možemo li se svi složiti oko toga? Ili postoji:
a) spor oko proporcije (1:1 ili 8:2), pa
b) spor treba li uopće podržavati postojanje manjinskih hrvatskih zajednica izvan područja s hrvatskom većinom?

3.) Je li hrvatski interes državotvornost u BiH? Moje mišljenje je da se svi koji su glasali za prve 3 opcije mogu složiti da jest. Ima li protivnika?

4.) Slažem se s točkom 4. Ali, što misle oni koji su za savez s RS-om protiv bošnjačke navale. Jeste li za to? I kada to pitanje potegnuti - odmah ili nakon reforme izbornog zakona ili nikad?

Je li 4.) potencijalno mjesto? Možda, to je vrlo upitno. Ovisi i o volji hrvatskih političkih predstavnika i o volji Jeleča. Topić je manji problem, jer bi on vjerojatno bio kooperativniji.

U ideji za takav sustav i njegovo funkcioniranje, Jeleč i Topić kao osobe ne igraju nikakvu ulogu, a ulogu njihovih institucija bismo mogli raspraviti.



Dodao bih još nekoliko misli o jednakopravnosti:

Pretpostavljam da nije sporno da Hrvati u BiH moraju imati mogućnost samostalnog biranja vlastitih predstavnika, neovisno o volji drugih.

To znači da ako postoji hrvatska kvota, nju imaju pravo birati samo Hrvati. Ako ne postoji, oni su prepušteni svojoj brojnosti kao jedinoj zaštiti i imaju mogućnost izabiranja broja svog predstavnika proporcionalno svom broju i stupnju jedinstva.

Lažno multietniĆarenje može biti od koristi u većinski hrvatskim područjima, ali ne stvara povoljnu klimu za odnose s drugima, a s obzirom na raspršenost Hrvata, upravo smo mi najveći gubitnici. Dakle, čim se pojavi mogućnost ukidanja lažnog multietniĆarenja, nama odgovara njegovo ukidanje.

Pretpostavljam da se slažemo da Hrvati moraju imati autonomne kulturne institucije, neovisne o volji drugih.

Pitanje za sve: gubimo li iz hrvatskog korpusa one koji se ne slažu s gornjim pretpostavkama:
a) samostalno biranje vlastitih predstavnika i
b) autonomija kulturnih institucija?

Oni Hrvati koji se protive etnopolitičkom (poseban status za 3 nacije u BiH) konceptu i zalažu se za građansku državu, Hrvate u stvarnosti žele lišiti kulturne autonomije i zaštitnih kvota (premda ne nužno i samostalnog biranja vlastitih predstavnika).

Što s njima, može li se s njima naći zajednički jezik?

Bošnjačko glasačko tijelo glasa za šovinističke i unitarističke stranke koje su protiv jednakopravnosti Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH, kao i na razini BiH što je pokazala kriza oko sastavljanja VM (Vijeća ministara) BiH. Je li to sporna izjava?

Omekšanje Bošnjaka je posljedica promjene snaga zbog:
a) jedinstvenosti Hrvata naspram pokušaja majorizacije (za razliku od pokazanog na izborima 2010.)
b) uspješnog pakta s RS na pitanju izglasavanja pravednog rješenja u pogledu sastava VM BiH
b) jačanje međunarodnog ugleda RH nakon okončanja pregovora RH s EU?

Ja sam prilično dugo bio otvoren interpretaciji po kojoj bi Hrvati gestama prema državi (Varta zastavi, reprezentaciji i sl.) mogli zadobiti povjerenje Bošnjaka.

No, kriza s VM-om pokazala je da su Bošnjaci morali pristati da "separatističke" stranke daju većinu u VM, dakle kapitulirali su, a Hrvati su dobili priliku postaviti svoj izbor - Vjekoslava Bevandu.

Je li taktika bojkotiranja državnih praznika i sl. međunarodnoj je zajednici pokazala da postoji neriješeno hrvatsko pitanje u BiH i dovela do navedenih 7-8 poteza? Čini se da jest.

Kako naći zajednički jezik s Bošnjacima?

Treba li mijenjati, čini se uspješnu, taktiku HNS-a (oličenu u djelovanju dva HDZ-a => HDZ BiH i HDZ 1990) koja je posljedica bošnjačkog pokušaja majorizacije?
A taktika je obuhvaćala i posjet proslavi 20-godišnjice RS-a (nužno zlo?).

Kako ukazati vodstvu hrvatske politike u BiH pojavu Bošnjaka spremnih na kompromis?

Pojave li se oni, zar vodstvo neće samostalno registrirati takvu pojavu? Vjerojatno hoće.

Tu budućnost i promatram i o njoj razmišljam kao sutrašnjici cjeline svih Hrvata u BiH, a rješenju i pokušavam pristupiti samo sagledavajući cijeli prostor i doživljavajući ispravno poziciju i težnje svih Hrvata u BiH.

Fraze, fraze.


Što je najveći problem svih Hrvata u BiH? ..........................................

Je li najveći problem Hrvata u F BiH majorizacija od strane Bošnjaka? Apsolutno.

Je li najveći problem Hrvata u RS majorizacija od strane Bošnjaka? Nikako.

Može li konkretno, molim!

Good point!

Ne mogu preko telefona. Ali, je li najveci problem, i jedini, Hrvata BiH majorizacija, tocnije pokusaji majorizacije, i da li bi se sve rijesilo ako je ne bi bilo? U oba entiteta.

I iz te perspektive gledanja se može biti od velike pomoći Hrvatima u BiH.


Isto i za Divlja svinja5.

Najveći politički problem Hrvata u F BiH je majorizacija, tj. nedostatak zaštitnih mehanizama nakon Petritscha i Ashdowna.

Problemi Hrvata u BiH su višestruki i izuzetno brojni. Temeljna podjela je na:
a) unutarnje - posljedice vlastitih nedostataka
b) vanjske - posljedice Daytonskog okvira.

Trebali bismo ih pojedinačno preispitati.

Nema problema. Tim bolje. Hvala na ispravku.

@Glazbenik

Da, treba preispitati i unutarnje i vanjske probleme.
Sto nam govori iskustvo s HBZ-om, od rata naovamo?

Ogledni primjer etnoteritorijalnog hrvatskog principa?

Nije ogledni, to bi bilo podmetanje.

A postoje i neke prednosti etnoteritorijalnog modela, vidljive čak i u HBŽ:

a) politički pluralizam, umjesto monopola jedne stranke.

b) neupitna kulturna autonomija, bez dovođenja u pitanje hrvatskoga jezika.

Cuj, ja ovom pricom zelim doci do svima razumljivih teza koje se mogu lako branit. Ne na taj nacin da skrivam mane, jer ce me sigurno neko pitat u vezi HBZ-a, nas.

Zasto nije ogledni? Po cemu bi se razlikovao megakanton po HVO crtama?

Uz HBŽ postoje i ŽP te ZHŽ. Zašto bi baš HBŽ bio ogledni?

Nije li ogledni=uzorni?

Ogledni=primjerni!

Etnoteritorijalni koncept podrazumijeva u onom smislu koji mi promatramo obuhvaća i druge narode, stoga ZHŽ baš nije reprezentativna. Zatim, za razliku od ZHŽ, HBŽ dobiva više novaca, bolji koeficijent, sa jedinstvenog računa Federacije, te ne možemo reći da bi zbog toga trebali bit potišteni. Imaju tipično hrvatski naziv, pa ni zbog toga ne mogu bit potišteni, majorizirani, ugroženi... PŽ je naprosto premala da bi ozbiljno reprezentirala išta. Zatim HBŽ ima poseban sustav kojom se štite nevećinski narodi, koji bi trebalo primijenit i na buduće velekantone, zbog toga da se nehrvati koji se nađu u njemu bolje osjećaju, da se Hrvati koji se nađu izvan njega bolje osjećaju, i imaju političke predstavnike.

Inače, meni ovo "županija" nikako ne sjeda, je li se samo meni čini da je bolje koristit "kanton"? Nekako naglašava veća prava. Veležupa je ekvivalent kantonu, ali nikad nije zaživjela u jeziku.

U redu. Analizirajmo HBŽ i njegove prednosti i nedostatke.

Kreševska deklaracija: http://www.hdzbrcko.org/component/k2/itemlist/tag/Kre%C5%A1evska%20deklaracija.html

Rezolucija HNS: http://hnsbih.org/index.php?option=com_content&view=article&id=2&Itemid=2

Vlada HBŽ: http://www.vladahbz.com/

Centri civilnih inicijativa: http://www.cci.ba/media/1/39/11.html
Na HRV jeziku o CCI: http://www.kupresportal.com/?a=v&id=1285144503&m=CCI:%20Pora%C5%BEavaju%C4%87i%20rezultati%20rada%20Vlade%20i%20Skup%C5%A1tine%20HB%C5%BD

eMonitoring - HBŽ:
- Vlada: http://vlastibih.com/redesign/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=67#institucija=20;sjednica=0

- Skupština: http://vlastibih.com/redesign/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=67#institucija=21;sjednica=0

- Zastupnici: http://vlastibih.com/redesign/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=636


Ako bih morao birati između kanton i veležupa, izabrao bih veležupa - ljepše zvuči.

Problem s rječju kanton je to što je ona nametnuta, pa je zato postala odbojna.

Pipovo i Mrkonjič, bez Odžaka?

Tamo gdje racune salje EP HZHB, ako ti je lakse.

Hrvatski interes je sljedeći (odabrao sam kombinirano):
Većina Hrvata živi na području HB-a (svi načelno znamo granice, uz neke manje modifikacije). Poanta je obuhvatiti što više Hrvata u treći i izboriti se za prava (dakle općine, lokalna samouprava) Hrvata izvan trećeg.
Granice su možda slične teritoriju banovine, ali u trećem su i DGG (barem dok se ne dogovorimo drugačije sa Srbima) i Jajce, Dobretići, Žepče i Usora, kao i još neki drugi krajevi. Neki komadi banovine su izvan trećeg, kao Gradačac i slični.
Interes RH u tome svemu je (il bi barem trebao biti) da se BiH ne raspadne i da mi tu jačamo svoju poziciju. Načelno (iako slaba vjerojatnost ostvarivanja) bi bilo, plodite se i množite, vaše je kraljevstvo zemaljsko U realnosti, bit će dovoljno gledati kako muslići sele u švedsku ili arabiju, gdje god već žele, a srpski natalitet ne bi htio komentirati (nije ni bitan u ovom kontekstu).
Realno, BiH od tri entiteta od kojih će jedan biti većinski hrvatski i obuhvaćati većinu Hrvata te štiti interese Hrvata izvan njega je za nas dosta.

Mudro zboris!Slazem se s tobom,pogotovu jer su vremena velikih snova proslost.Trebamo biti realni jer se samo tako mozemo maknuti s mrtve tocke i okoncati nas (ni na nebu ni na zemlji) hrvatski status u BiH.

Moj izbor ide pod broj jedan.
Objašnjenje: dobro poznajem čitavu našu povijest od 7. stoljeća.. i kada znam koliko puta smo bili dijeljenji na ove/one, primorske zagorske, itd, od Bizanta i Franaka, pa preko Venecije i Turaka do najnovijih Srba i ovih novih Bošnjaka. Gotovo od 1102. godine nas pokušavaju svim silama razjediniti i nametnuti svoje granice, no ipak smo još tu, dok je ona tu. Svjestan sam da je za nas u HB najgora situacija trenutno i da je to spletom povijesnih okolnosti sada tako, ali ljudi povijest ne počinje od 1991. i vjerujem da se povijest ponavlja kao u milijun primjera do sada. Zato broj 1 i nikako drugačije. Hrvat uz Hrvata sa svim svojim povijesnim pokrajinama.

Dugoročni Hrvatski interes po mojem mišljenju je ovaj.

Zanimljivo, udarna kolumna stoji na portalu kojom se poziva na definiranje hrvatskih interesa, i baš niko se ne javi od naših padobranaca s drugog foruma, ja sam mislio kako će pohrlit. A evo samo je B.B. ostavio komentar i mišljenje.

Rekao bi čovjek da ljudi ne znaju što su hrvatski interesi, ja to bar priznam i pokušavam doći do odgovora.

Niko nije negdje do'šo a da od nekud nije po'šo.

Anketa sve više pokazuje podijeljenost. Žalosnu, ali i razloge zašto nikad "ne znamo što hoćemo".

Nije problem regionalna podjela nikad bila, niti u tome što su neki Hrvati pod srpskom ili bošnjačkom paskom a neki nisu. Najveći je problem perspektive.

Relativno slab interes za temu pokazuje da u biti ne znamo definirat "Hrvatske interese", što sam i očekivao. Pa kad neko upotrijebi sintagmu, pitajte ga da definira.

Ono što sigurno jest je ovo:

http://www.hercegbosna.org/kolumne/poli ... -5026.html

Tako da imamo još jednu stvar pribrojat popisu. Barem mislim.

Lako je što "ne znamo" definirati, veći je problem je što ih malo tko pokušava definirati.

Nije to neki problem, na pitanje "Hrvatski interesi, Što su?" jednostavno odgovoriš
Treći entitet !

Odgovorim i glasam ja za Treći entitet, bez brige.

Ipak, šteta je što sadržaj Trećeg entiteta zapravo nije razrađen. K tome, mnoge stvari bi se/su se mogle već napraviti, neovisno o Trećem entitetu.

U dosadašnjoj raspravi spomenuta je kulturno-školska autonomija koja nije nužno u suprotnosti sa Trećim entitetom, već može biti i njegova nadopuna, a razrađena je na portalu te ima i svoju posebnu temu, .

A oni koji su protiv nje, nisu rekli ništa kako bi izgledala alternativa - bi li Treći entitet imao kao RS samo jedno Ministarstvo prosvjete ili bi kao Federacija to ostavio u nadležnosti županija?

Općenito, hoće li Treći entitet biti po ustroju sličniji RS-u ili Federaciji?

Btw, nitko se nije potrudio pobiti Junuzovu tezu da se ne isplati ostaviti cca. 20% Hrvata izvan Trećeg entiteta.

To je za drugu temu: Što je za vas Treći?

Inače, dotaknuli smo ga se kad sam spomenuo HBŽ iliti Kanton 10.

Ne bih uvlačio još jednu frazu koja je široka. Dovoljna je i ova.

Samo ću reći kako danas slušam kukanje za Eronetom i još nekim tvrtkama koje su bile u hrvatskim apsolutnim rukama. Iskreno, mislim da naše vodstvo najviše žali za tim.

No, možemo mi imat trećinu resursa svih Federacije a ne puno manji postotak države, samo se za to treba izborit, a to je više od onoga što je bilo nekad.

Kažeš: Hrvatski interes je Treći!

Kako je to jednostavno, i osvojiš izbore, a u biti ništa nisi rekao, a još manje učinio išta po tom pitanju jako puno vremena.

Treći je i sinonim za jednakopravnost, i prije mog dolaska ovdje je tako definirano, a jednakopravnost je bitnija stvar, i šira, od Trećeg. Trenutno više moguća.