HercegBosna.org

Tulkas · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 13:56 **Postovi:** 9915

Ma daj Boni Djole izdvaja sto mu odgovara..

Ali ovo jošter valja znati,
da ti biše od sviju njih mati:
od českoga i od poljačkoga,
od vandalskog i od horvatskoga,
od moravskog i od moskovskoga,
od slovačkog i od bosanskoga,
dalmatinskog i srpskog jezika
mati biše, - to je tebi dika.

A i ono A B C je veoma azbucno i srpski :evotigana

ps na kraju krajeva ono je Vukova misao i njegovo vidjenje, tako da..Jole zali se Vuku iako je bio u pravu

bonislav · **Pridružen/a:** 06 lip 2009, 23:08 **Postovi:** 342

Tulkas je napisao/la:

Ma daj Boni Djole izdvaja sto mu odgovara..

Ali ovo jošter valja znati,
da ti biše od sviju njih mati:
od českoga i od poljačkoga,
od vandalskog i od horvatskoga,
od moravskog i od moskovskoga,
od slovačkog i od bosanskoga,
dalmatinskog i srpskog jezika
mati biše, - to je tebi dika.

A i ono A B C je veoma azbucno i srpski :evotigana

ps na kraju krajeva ono je Vukova misao i njegovo vidjenje, tako da..Jole zali se Vuku iako je bio u pravu

Ima i još u Satira:
Slavonija dosta knjiga ima,
koji papu rimskog molili su,
da slavonski vam govore misu
i časove slavonski pivaju,
Dalmatinci tog i sad imaju.

Neki slavonski se govori i slavonski piva. Neđe se srpski zagubio jelte. :smijeh

Buduci ja poceo od jezika iliričkoga govoriti, ako bi i hotio mucati, ne mogu; da nikoji jezik nas zovu jezik racki. Prišiše nam porugu, vlašku ovu peraču, kojom valjalo bi takva usta otrti, da se po koji nacin oprati mogadiahu sa svim Dunavom, po kojemu dovezoše se idući s trbuhom za našim kruhom.«
»Ne donesoše oni u svojih oprtačah slavonski slavni jezik, nego ga ovde nadjoše, budući da su, i pod vladom čalme, ne samo krstjani nego i turska čeljda u Slavoniji slavonski govorili.«

Antun Kanižlić Požežanin 1757. :smijeh

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10940

Tulkas je napisao/la:

Gvozdje mi ne smeta gospodine Trpkovic.. Fabrika..tja, svejedno mi.. germanizam, al tvornica ljepse zvuci
Nego, vec me dugo kopka.. Kako to da niste preuzeli tako lijepe slavenske nazive mjeseci vec koristite
one " gadljve" boze prosti latinske..

Kod nas su se ti meseci uvrežili još davno u srednjem veku , i samo u nekim dokumentima se pominju oni slovenski ali jako davno za vreme početka Nemanjića , ali ovi latinski meseci su od samog početka.
Kao i kod svih pravoslavnih , i kod Grka i kod Rusa, .....

I kod vas se takođe koristili poprilično ti latinski meseci , ali svojevremno su ovi preovladali , mada ne samo oni već ih nazivate i po brojevima poprilično .

Što su gadljivi kad postoje odavno i sama nazivlja ne znače ništa zato su i dobra dok slovenska znače ali sa time i psotoji problem jer npr.oni su u značenjima u odnosu na godišnja doba i geografske pojmove i praznike , tako da ne odgovaraju baš kako treba i knstatno se mešaju zavisno od podneblja gde žoive sloveni.
Tako i kod samih Hrvata ta nazivlja su bila izpreturana , siječanja jebio veljača , pa se zvao i pa se zvao nekim drugim imeno , pa sve dok se nisu precizirali kako da uspostave raspored po nazivima i odrede koja će biti nazivlja za sve Hrvate jednako.

Evo jedne od više varijatni za sprske mesece.

Koložeg - Januar
Sečko - Februar
Derikoža - Mart
Lažitrava - Aprila
Cvetanj - Maj
Trešnjar - Jun
Žetvar - Jul
Gumnik - August
Grozdober - Septembar
Šumopad - Oktobar
Studen - Novembar
Koledar - Decembar

Kao što vidi sečko je umesto februara tj veljače

Tulkas · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 13:56 **Postovi:** 9915

Da, vidim.. " Zadrzali " ste svoje slavensko.. Svaka cast

teranova · **Pridružen/a:** 02 lip 2009, 01:05 **Postovi:** 13228

Čemu cela ova rasprava?

Ministry of Sound

teranova je napisao/la:

Čemu cela ova rasprava?

Obični chat i spam.

teranova · **Pridružen/a:** 02 lip 2009, 01:05 **Postovi:** 13228

Ministry of Sound je napisao/la:

teranova je napisao/la:

Čemu cela ova rasprava?

Obični chat i spam.

Daj otvori neku stajaću lingvističku temu za to međunacionalno nadgornjavanje, a ovu temu kao glupu zatvori, kruha ti.

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10940

bonislav je napisao/la:

Tulkas je napisao/la:

Ma daj Boni Djole izdvaja sto mu odgovara..

Ali ovo jošter valja znati,
da ti biše od sviju njih mati:
od českoga i od poljačkoga,
od vandalskog i od horvatskoga,
od moravskog i od moskovskoga,
od slovačkog i od bosanskoga,
dalmatinskog i srpskog jezika
mati biše, - to je tebi dika.

A i ono A B C je veoma azbucno i srpski :evotigana

ps na kraju krajeva ono je Vukova misao i njegovo vidjenje, tako da..Jole zali se Vuku iako je bio u pravu

Ima i još u Satira:
Slavonija dosta knjiga ima,
koji papu rimskog molili su,
da slavonski vam govore misu
i časove slavonski pivaju,
Dalmatinci tog i sad imaju.

Neki slavonski se govori i slavonski piva. Neđe se srpski zagubio jelte. :smijeh

Buduci ja poceo od jezika iliričkoga govoriti, ako bi i hotio mucati, ne mogu; da nikoji jezik nas zovu jezik racki. Prišiše nam porugu, vlašku ovu peraču, kojom valjalo bi takva usta otrti, da se po koji nacin oprati mogadiahu sa svim Dunavom, po kojemu dovezoše se idući s trbuhom za našim kruhom.«
»Ne donesoše oni u svojih oprtačah slavonski slavni jezik, nego ga ovde nadjoše, budući da su, i pod vladom čalme, ne samo krstjani nego i turska čeljda u Slavoniji slavonski govorili.«

Antun Kanižlić Požežanin 1757. :smijeh

Sve Hrvat do Hrvata i svugde se samo hrvatski pominje , ali Reljković kaže lepo šta su štili njegovi stari i koji su jezik pričali , a to nije hrvatski , jer hrvatski za njega kao i za franjevce iz Bosne bio kajkavski , to kažu svi Šokci i Bunjevci.
Hoćeš i to da ti pokažem sa dokumentacijom? , ali tebe baš briga bitno je da je Reljković rekao slavonski i pomenuo papu i rimsku crkvu što je automatski dokaz da je hrvatski i da je Vuk sve od tih pokrao kako kaže Tulkaš.

Evo ti čitaj kako moji vojvođanski Bunjevci gledaju na jezik , i to pisan tzv.hrvatskim pravopisom ali na bunjevačkom jeziku koji se razlikuje od srpskog i hrvatskog i oni tu nemaju dilemu.!

http://img49.imageshack.us/img49/7553/rbrbrbr.jpg

http://img376.imageshack.us/img376/2201/p70191885028.jpg

Ministry of Sound

teranova je napisao/la:

Ministry of Sound je napisao/la:

Obični chat i spam.

Daj otvori neku stajaću lingvističku temu za to međunacionalno nadgornjavanje, a ovu temu kao glupu zatvori, kruha ti.

A neka je, kad ju je otvorio Hrobi...mada je mogla i na Obrazovanje i Znanost, no izgleda da se ipak radi o dnevnoj politici iliti manipuliranjem jezika u političke svrhe. Mada ja ne vidim kako to može obnoviti Jugoslaviju, pogotovo nakon ulaska RH u EU.

teranova · **Pridružen/a:** 02 lip 2009, 01:05 **Postovi:** 13228

Ministry of Sound je napisao/la:

teranova je napisao/la:

Daj otvori neku stajaću lingvističku temu za to međunacionalno nadgornjavanje, a ovu temu kao glupu zatvori, kruha ti.

A neka je, kad ju je otvorio Hrobi...mada je mogla i na Obrazovanje i Znanost, no izgleda da se ipak radi o dnevnoj politici iliti manipuliranjem jezika u političke svrhe. Mada ja ne vidim kako to može obnoviti Jugoslaviju, pogotovo nakon ulaska RH u EU.

Hrobijeva paranoja je njegov vlastiti problem. To se leči.

joe enter · **Pridružen/a:** 30 lip 2009, 18:35 **Postovi:** 10940

Ministry of Sound je napisao/la:

teranova je napisao/la:

Daj otvori neku stajaću lingvističku temu za to međunacionalno nadgornjavanje, a ovu temu kao glupu zatvori, kruha ti.

A neka je, kad ju je otvorio Hrobi...mada je mogla i na Obrazovanje i Znanost, no izgleda da se ipak radi o dnevnoj politici iliti manipuliranjem jezika u političke svrhe. Mada ja ne vidim kako to može obnoviti Jugoslaviju, pogotovo nakon ulaska RH u EU.

Pa prvi je Hrobi obnavlja u svojoj glavi , taj je sanja

non stop i ako odustane od te paranoje on će prestati da postoji i njegova svrha postaje izlišna , dematerijaliziraće se u otići u večna lovišta gde svi govore hrvatski kao kralj Tomislav. :zubati

Vrbosna HR

srbi koriste doslovan prjevod radi onih x,y slova.........
ta slova označavaju ćirilićna h i u tako da je standardan prjevod kakav mi koristimo, na ćirilici neupotrebljiv :neznam

što se tiče nekih srbskijeh riječi na primjer gvožde tj. željezo imaš primjer u Bibliji koju su pisali i prevodili najveći i najjači Hrvatski jezikoslovci:
psalam 2,9
vladat ćeš njima palicom gvozdenom
i razbit ih kao sud lončarski

Tulkas · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 13:56 **Postovi:** 9915

Halo djole moj ti ga djole
Vuk napisa ono sto citirah
Zato u njegovu knjigu žalbe iako
Nemaš razloga

Wind · **Pridružen/a:** 17 vel 2011, 14:09 **Postovi:** 3481

dudu je napisao/la:

domjenak ima svaka firma koja drži do sebe

Zakusku ima svaka tvrtka koja drži do sebe. :sega

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6994

Ministry of Sound je napisao/la:

teranova je napisao/la:

Daj otvori neku stajaću lingvističku temu za to međunacionalno nadgornjavanje, a ovu temu kao glupu zatvori, kruha ti.

A neka je, kad ju je otvorio Hrobi...mada je mogla i na Obrazovanje i Znanost, no izgleda da se ipak radi o dnevnoj politici iliti manipuliranjem jezika u političke svrhe. Mada ja ne vidim kako to može obnoviti Jugoslaviju, pogotovo nakon ulaska RH u EU.

Ne može obnoviti formalno pravnim-potezom, ali mic po mic može podosta toga
iznivelirati. N.pr., kad bi Rekom uspio zajašiti, godinu po godinu bi učenike u osnovnim
i srednjim školama učili da je Oluja "zločinački podhvat"; prodavala bi se magla kako
je rat počeo tek tako, zbog naljućenih naroda, a ne planirane srpske ekspanzionističke agresije;
prešićivalo bi se još više i bio zabranjen ikakav spomen na Križančevo selo, Doljane, Buhine kuće...dok bi se o Ahmićima snimila dokumentarna serija od 50 epizoda sa scenaristima iz SDA;
...

Ono što većina ljudi- a mislim i ti, kao biznismen- ne razumije da ovdje pokolji počinju u nekakvim prašnjavim povijesnim časopisima koji uopće i nisu u prodaji, a primaju ih
tek neke knjižnice. I onda se kuha koju godinu...i onda se dođe do toga da je u Bg, u Francuskoj 7 (sjedište Udruženja književnika Srbije), 1991. javno postavljen megafon iz kojega dreči cijela ulica "Smrt Hrvatima! Smrt Hrvatima !" (vidjeti Mirko Kovač: Elita gora od rulje).
A manipulatori svega toga uistinu urotnički dobro rade: n.pr. jezik kojim pišem ima pravopis koji je većinom skovao Jernej Kopitar preko Vuka Karadžića, ali kao politički projekt na dijelu hrvatske pisane baštine. Isto, taj tip jezika je promoviran u ondašnjoj JAZU 1870-ih kada je srpski filolog, Đuro Daničić, došao u Zagreb za tajnika JAZU i glavnoga urednika Rječnika, na inzistiranje Julije Obrenović, podrijetlom madžarske grofice, koja je Strossmayeru prijetila da će Madžari izvršiti pritisak na Habsburge da se ne dopusti pravi osnutak JAZU ako Daničić ne dobije to mjesto- realno, išlo se za nekakvim ujednačavanjem jezičnoga tipa Karadžića i onoga Zagrebačke škole.

Što ono htjedoh reći ?

Da- urota postoji, ovaj čas dok pišem, o obnovi kvazi-Jugoslavije. Modusi te obnove bi uključivali iskrivljavanje povijesti, ekonomsku eksploataciju i sve više guranje u robovski položaj
(bunt sadašnjih Madžara pokazuje uostalom o kakvim se svinjarijama može raditi).
Pa stoga velim, za sve racionalne ljude vrijedi-praemonitus, praemunitus.

Tko to ignorira, najčešće završi u nekom loncu dok je išao kao gusan u magli.

BBC

Za početak banirati sve koji se na jednom hrvatskom forumu sprdaju sa hrvatskim jezikom.
Mislim da je dosta za početak ?

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6994

BBC je napisao/la:

Za početak banirati sve koji se na jednom hrvatskom forumu sprdaju sa hrvatskim jezikom.
Mislim da je dosta za početak ?

Da, učinit ćemo to.

Hroboatos · **Pridružen/a:** 02 svi 2009, 17:45 **Postovi:** 6994

Glazbenik je napisao/la:

DzoniBG je napisao/la:

Nemamo jednu rec za opis ova dva pojma.

Zastitar moze biti bezbednjak, ali ne onaj iz DB-a, nego iz agencije za zastitu...
domjenak...jebemliga, fancy vecerica, elitna gozba...

Ne, domjenak može biti i švedski stol u 14h, nikakva fancy večerica ili elitna gozba. Elitna? :sega

Praktički svi naklapaju o riječima, no same riječi (ili fraze), iako važne, nisu
jedino vrijedno spomena.

Bitno je to da je hrvatski u korijenu tronarječan, dok srpski nije.
Hrvatsk istoga ima ne samo poštokavljene kajkavske riječi (kukac, latica,
ladanje,..), nego i gramatičke oblike- nmpr. predmetak/prefiks protu-
je kajakvski, dok je štokavski ispravno protiv-. No u hrvatskom standardnom jeziku
ispravno je jedino protuudar, protumjere, protuzakonito,...a ne protivudar, protivmjere,..
baš zbog toga narječnoga prožimanja koje je ušlo u gramatičku normu.

Slično je sprimjerom kojeg sam naveo, o perifrastičnome futuru, ali ima i drugih skladoslovnih
/sintaktičnih oblika:
http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijen ... ovi/04.htm

Činjenica je da se kod nas pažnja obraća uglavnom na riječi, ali to je samo jedan dio problema. Sigurno je da se i ja rasrdim kad negdje u križaljci koju rješavam piše »ebanovina«, a kad ispunim križaljku ispada mi »abonos«, a »abonos« je zaista samo srpska riječ koja apsolutno nema nikakve hrvatske tradicije. Ali, manje pažnje se obraća onome što je dublje. Do tridesetih godina u hrvatskim tekstovima naći ćete »šetati se«, »šećem se«. Postoji i glagol »šetati«, ali kao prelazni glagol — »šetati konja«, »šetati psa«... U Srbiji se upotrebljava »šetati«, »šetam«, bez »se«, i za prelazno i za neprelazno značenje. To je postepeno počelo dolaziti do nas i danas već ne samo mlađi ljudi kad ih pitaš »što radiš« odgovaraju »šetam«, ne osjećajući to kao nešto strano. Drugi takav glagol došao je znatno kasnije, ali ga mlađi naraštaji isto ne osjećaju kao nešto tuđe, no meni kao starijem čovjeku smeta kad netko kaže »brinem o djeci« umjesto »brinem se o djeci«. Makedonija je izvorište te pojave da povratni glagoli prestaju biti povratni glagoli, a iz Makedonije ide u Bugarsku i Srbiju, pa je i za dobar dio hrvatskog pučanstva »brinem« već sasvim prihvatljivo. Posljednjih godina došlo je i do »odmaram«, što već smeta i srednjemu naraštaju. Nedavno mi je u bolnici sestra rekla: »Sad malo odmarajte«. »koga da odmaram«, pitao sam je. »Pa vi se odmarajte«, odgovorila mi je. »Onda mi recite: 'Odmarajte se'«, kažem joj, a ona se čudi.

U krajnjoj liniji, ako je neka riječ potrebna, ona može doći i iz Srbije. U normalnim kulturnim prilikama, kad bi Srbi bili narod koji na taj način funkcionira, ako u naš jezik mogu doći indijanske i eskimske, mogla bi doći i pokoja srpska riječ i nikome ništa.

Gramatika je važnija od riječi. Mi svijetu moramo dokazivati gramatičke razlike između hrvatskoga i srpskoga, na primjer pokazati da u hrvatskom jeziku ne može biti futura drugoga od svršenih glagola: »Ako budeš skočio preko motke, onda ćeš vjerojatno uspjeti na natjecanju« nije dobro, nego »Ako skočiš više od toliko i toliko«. »Ako budeš bio dobar« je apsolutno nehrvatski. To je gramatička, i to ne mala gramatička razlika hrvatsko-srpska. Ako na to stručnoj međunarodnoj javnosti obratimo pažnju, onda će ona to uzeti ozbiljno, za razliku od rječničkih razlika, jer riječi putuju, odlaze i dolaze.

osa

DzoniBG je napisao/la:

Robbie MO je napisao/la:

dušik- azot
kositar- kalaj

To sam zaboravio...ajde...

Reci Robi koje su sanse da neko hrvatsko dete ne razume srpske natpise u periodnom sistemu... :closedeyes

p.s dushik...prajsles :klanjam

prije nekog vremena kćer(11 godina) mi je na tv čula rečenicu od jednog kuhara koji je rekao "sad ćemo izrendati šargarepu u činiju", vjeruj prije bi razumjela na engleskom, a neki dan gledamo "kuduz", a klinac reče "udario me salemov babo daljinskim", opet upiti, niti zna da je salem ime niti šta znači babo, reko, da je mali još uporabio izraz ošino, ne bi razumjela ni riječi....

osa

DzoniBG je napisao/la:

joe enter je napisao/la:

Kućanica

A kucanica je ustvari domacica?!

Vidis kakva je to igrica, Hrvati cesce kazu dom, mi kuca, ali kod ovog pojma je to izokrenuto...

izraz dom se koristi kad govoriš o svojoj kući, dakako riječ kuća se koristi kad govoriš o nekoj građevini za stanovanje, naravnoj manjoj građevini...

pjosip · **Pridružen/a:** 03 svi 2009, 13:10 **Postovi:** 4392

Hroboatos je napisao/la:

Nedavno mi je u bolnici sestra rekla: »Sad malo odmarajte«. »koga da odmaram«, pitao sam je. »Pa vi se odmarajte«, odgovorila mi je. »Onda mi recite: 'Odmarajte se'«, kažem joj, a ona se čudi.

DzoniBG · **Pridružen/a:** 28 sij 2010, 18:54 **Postovi:** 13005

Hroboatos je napisao/la:

Činjenica je da se kod nas pažnja obraća uglavnom na riječi, ali to je samo jedan dio problema. Sigurno je da se i ja rasrdim kad negdje u križaljci koju rješavam piše »ebanovina«, a kad ispunim križaljku ispada mi »abonos«, a »abonos« je zaista samo srpska riječ koja apsolutno nema nikakve hrvatske tradicije. Ali, manje pažnje se obraća onome što je dublje. Do tridesetih godina u hrvatskim tekstovima naći ćete »šetati se«, »šećem se«. Postoji i glagol »šetati«, ali kao prelazni glagol — »šetati konja«, »šetati psa«... U Srbiji se upotrebljava »šetati«, »šetam«, bez »se«, i za prelazno i za neprelazno značenje. To je postepeno počelo dolaziti do nas i danas već ne samo mlađi ljudi kad ih pitaš »što radiš« odgovaraju »šetam«, ne osjećajući to kao nešto strano. Drugi takav glagol došao je znatno kasnije, ali ga mlađi naraštaji isto ne osjećaju kao nešto tuđe, no meni kao starijem čovjeku smeta kad netko kaže »brinem o djeci« umjesto »brinem se o djeci«. Makedonija je izvorište te pojave da povratni glagoli prestaju biti povratni glagoli, a iz Makedonije ide u Bugarsku i Srbiju, pa je i za dobar dio hrvatskog pučanstva »brinem« već sasvim prihvatljivo. Posljednjih godina došlo je i do »odmaram«, što već smeta i srednjemu naraštaju. Nedavno mi je u bolnici sestra rekla: »Sad malo odmarajte«. »koga da odmaram«, pitao sam je. »Pa vi se odmarajte«, odgovorila mi je. »Onda mi recite: 'Odmarajte se'«, kažem joj, a ona se čudi.

U krajnjoj liniji, ako je neka riječ potrebna, ona može doći i iz Srbije. U normalnim kulturnim prilikama, kad bi Srbi bili narod koji na taj način funkcionira, ako u naš jezik mogu doći indijanske i eskimske, mogla bi doći i pokoja srpska riječ i nikome ništa.

Gramatika je važnija od riječi. Mi svijetu moramo dokazivati gramatičke razlike između hrvatskoga i srpskoga, na primjer pokazati da u hrvatskom jeziku ne može biti futura drugoga od svršenih glagola: »Ako budeš skočio preko motke, onda ćeš vjerojatno uspjeti na natjecanju« nije dobro, nego »Ako skočiš više od toliko i toliko«. »Ako budeš bio dobar« je apsolutno nehrvatski. To je gramatička, i to ne mala gramatička razlika hrvatsko-srpska. Ako na to stručnoj međunarodnoj javnosti obratimo pažnju, onda će ona to uzeti ozbiljno, za razliku od rječničkih razlika, jer riječi putuju, odlaze i dolaze.

Odakle kupis sve te gluposti...

"Setam se" je najnormalniji izraz, upotrebljavan i u Beogradu gde zivim, i sirom Srbije... vrlo retko neko kaze setam, bez se, a razlog moze da bude nepismenost, mrzovolja, sleng... to je povratni glagol u srpskom jeziku, i ovo sto tvrdis do daske nije istina.

Onda ovaj nastavak sa "normalnim kulturnim prilikama" :rolleyes

Druze, rat je zavrsen pre 17 godina, kulturna razmena je od tad u eksponencijalnom rastu, i to ne moze nista zaustaviti, osim neki novi rat za koji nema nikakvog osnova.

"Ako budeš skočio preko motke, onda ćeš vjerojatno uspjeti na natjecanju" :huh

verovatno mislis na atletiku, a u njoj imas skok s motkom, i skok u vis... ne preskaces preko motke, nego sa motkom preskaces lestvicu... sama recenica je u startu promasaj.

Dalje, u Gramatici srpskog jezika Ivana Klajna(najpoznatiji strucnjak iz te oblasti) se istice da Futur 2 se najcesce menja sa prezentom, i nema tu nikakve razlike koju navodis.

Hrobo, ja sam laik u ovome, pa ti u svakom postu nadjem greske... zamisli da dodje neki lingvista, patos bi obrisao sa ovim tvojim izivljavanjem nad jezikom u politicke svrhe. :neznam

teranova · **Pridružen/a:** 02 lip 2009, 01:05 **Postovi:** 13228

Odmaraj umesto odmaraj SE nije nikakva srpska jezička varijanta nego uličarski žargon. Otprilike isto kao smaranje/smarati.
Meni smeta nešto drugo, a to sve češće viđam i čujem - OŽENIO JE Marijanu recimo, umesto OŽENIO SE Marijanom.

DzoniBG · **Pridružen/a:** 28 sij 2010, 18:54 **Postovi:** 13005

osa je napisao/la:

prije nekog vremena kćer(11 godina) mi je na tv čula rečenicu od jednog kuhara koji je rekao "sad ćemo izrendati šargarepu u činiju", vjeruj prije bi razumjela na engleskom, a neki dan gledamo "kuduz", a klinac reče "udario me salemov babo daljinskim", opet upiti, niti zna da je salem ime niti šta znači babo, reko, da je mali još uporabio izraz ošino, ne bi razumjela ni riječi....

A zamisli kad Dubrovcanin slusa Medjimurce ili neke bodule, koliko mu reci i izraza nije jasno...

Tvoja cerka je mlada, ima vremena da nauci sve to, ako pricamo o razlicitim recima onda je fer da ukljucimo sve razlike, koje i u samim pojedinacnim jezicima postoje, a ne samo izmedju hrvatskog i srpskog... ali to je i dalje minorno, ne zasluzuje paznju kad pricamo o jezicima kao celinama, jer ces naci hiljade istih reci, a vrlo malo razlika.

snowflake · **Pridružen/a:** 02 sij 2011, 12:38 **Postovi:** 2890

Robbie MO je napisao/la:

Hroboatos je napisao/la:

Ovo što si napisao je mogao i neki srpski jezikoslov, kao i dio stranih lingvista
školovanih i hranjenih na njihovom kazanu. Nije mi nakana da bilo koga uvjeravam
u nješto što nepristrani, mentalno kapacitirani ljudi mogu shvatiti.
Ako ti to ne možeš- ili ne želiš, to su druge priče.
Ja ću navesti samo njekoliko tvrdnji, a ti- i oni sličnih nazora- slobodno
shvatite ili ne, svejedno mi je. Napisao sam to n-puta, no ili pristanost, ili logička nesposobnost
sugovnika, ispriječila se kao nješto nepremostivo.

* jedno su policentrični jezici koji imaju varijante (engleski, španjolski, njemački,..), a drugo bliski srodni jezici (uobičajeni su primjeri hrvatski i srbski, te hindski i urdski). Policentrični jezici imaju zajedničku prošlost i općenito su se širili iz njekoga središta, dok bliski srodni jezici
to nemaju- korpus hrvatskoga nije isti, od 12. st. , kao korpus srpskoga, i obratno. Što ne vrijedi za engleski ili njemački (u Britaniji, SAD,... Njemačkoj, Austriji,..)

+ policentični jezici imaju iste normativne priručnike- gramatiku, rječnik i eventualno pravopis. Hrvatski i srbski to nemaju, niti su ikada imali.Ti su jezici približili krajem 19. st., ali se nikad nisu stopili.

+ gledamo li jezike kao skup narječja i kao standardne jezike, oba se ova jezika razlikuju, jer dijele jedino - djelomice- novoštokavsko jekavsko narječje, a kao standardi su različiti, ne ovoliko ili onoliko, nego kao što Silić kaže- 100%.

* ti su jezici međusobno razumljivi na razgovornoj, pa i više razina, no neprijeporno su individualni. Tekst iz Guardiana se može prenijeti u Boston Globe bez praktički kakve izmjene, dok onaj iz Vjesnika u Politiku- ne može. Da i ne govorimo o većim djelima.

* mislim da ih tvojih redaka izlaze dvije teze: to je jedan jezik jer se razumiju, i to je "lingvistički" jedan jezik jer ima skoro istu jezgrenu gramatiku. Prvo nije nitko nijekao, no hindski i urdski, priznato različiti jezici- manje se razlikuju u govoru (možeš slušati govornika pola sata, a da ne znaš je li hindski ili urdski). Lingvistički pak, radi se tipološko-strukturnoj lingvistici standardnoga jezika. To je samo dio klasifikacije jezika, jer osim jezgrene gramatike postoje akcentologija, sintaksa, semantika, pragmatika,.. gdje se ti jezici razlikuju. N.pr. hrvatski izraz "to nije za vjerovati", koji ne postoji u srpskom, nastao je od perifrastičnoga futura u kajkavštini i dio je hrvatskoga standarda, a ne srbskoga koji nema doticaja s kajkavskim.

* još važnje, lingvisti samo znaju da nije njihov posao razvrstba jezika. Govornici jezika
odlučuju je li njihov jezik inačica nekog jezika (španjolskoga, francuskoga,..) ili je jedan jezik (Kinezi,..). To je izraženo poznatom Weinreichovom dosjetkom da je razlika između jezika i dijalekta to što jezik ima vojsku i mornaricu.

* i, govornici nepogrješivo znaju radi li se o svojim ili tuđem jeziku. Nema Srbina -ako nije privrjemeno zaluđen velikosrbizmom- koji je iole pismen i koji bi desnu stranu ovoga prijevoda Michelangelovih soneta smatrao srbskim jezikom: slika

I, za kraj- tvoji su stavovi zapravo jezični unitarizam. Ja ne dijelim etikete, nego to je to.
Zanimalo bi me jedino- jer sam dosta raspravljao s jezičnim unitaristima- imaš li nekog argumenta osim međusobne razumljivosti i elementarne gramatike ? Jer- to dvoje nije dovoljno. I jesi li spreman korigirati svoja stajališta, suočen s drugačijim argumentima- ili ih jednostavno ignoriraš, zadovoljan s već rečenim.

Apsolutno. Vrlo lako mijenjam mišljenje kad dobijem kvalitetne argumente, a malo sam i namjerno "lupio po kavezu" da potaknem raspravu i izvučem od tebe dublje argumente od pojednostavljenih "mantri".
Recimo zadovoljan sam da si mi dao primjer da postoji neki par jezika na planetu koji imaju veću sličnost nego srpski-hrvatski, a i da napokon vidim klasifikaciju šta je to jezik. Prihvaćam većinu ovih gore argumenata, i naravno pri tom i korigiram svoj stav.
Međutim to onda znači da jezik nije tek prirodna, nego i politička stvar. To onda i nije čista znanost.

Majko Isusova, Robbie.
Jedino što ti poslije ovoga mogu reći, ne miješaj se u lingvistiku, ja se u matematiku sigurno neću.
Standarni jezik nikad nije prirodna stvar, već uvijek političko-kulturna.
Dijalekti i organski govori druga su stvar.
No ovo o čemu ti govoriš jest jednako tome da ja tvrdim da su 5.6 i 5.9 jednaki brojevi, a svi znamo da nisu i imamo svijest o tome da su različiti.
Ta svijest nikad u Hrvatskoj nije zamrla.

Policentrični jezici su isti jezici s varijantama (engleski diljem svijeta i njemački) su to postali ili zajedničkom predstandardnom prošlošću ili pak najobičnijim kolonijalnim uvozom.
A govornici tih jezika imaju svijest da su pošli od zajedničkoga.
S hrv. i srpskim to nije slučaj.

Divim se Hroboatosovom strpljenju. Ali nekad čovjek nema živaca po milijunti put objašnjavati isto.
Srpski nije moj materinji jezik.
I u mom slučaju iziskuje mi povelik mentalni napor čitati neki imalo zahtijevniji tekst na srpskom.
To što je BiH u dobroj mjeri jezično srbizirana u Jugi, to je treća stvar.

A ti i dalje tvrdi da su 5 i 6 isto, što ti ja mogu.

HercegBosna.org

Kvazijugoslavenski kaos u glavi

Online