Treba što pre organizovati ******** paradu u TeheranSarajevu, dosta sa tim laganjem zapada da su oni *** koje ne smrde.
Glume neke žrtve, evropljane, liberale, pacifiste, a ono najgori islamski tamni vilajet.

Zašto zapad ******** nameće samo hrišćanskim gradovima ? Zašto ne organizuju paradu u Sarajevu, Tuzli, Prištini, Tetovu ili Tirani ?

Ti si Aztec, priznao to ili ne, više sličan Sarajlijama nego drugim Hrvatima ovdje.

Nemam pojma, da ne znam da si Hrvat rekao bih 100% Bošnjo. Boli?

Ti si Aztec, priznao to ili ne, više sličan Sarajlijama nego drugim Hrvatima ovdje.

Lejla Huremović iz Sarajevskog otvorenog centra pohvalila je spremnost policije da zaštiti svaki, pa i ovaj skup. Na pitanje o podizanju zastave duginim boja, rekla je da današnji skup nije bio nikakva gej parada niti uvod u nju.

Više policije nego aktivista na protestnom maršu "za one koji se boje dići glas"

Međunarodni dan ljudskih prava u Sarajevu je obilježen šetnjom 50-ak aktivista od Akademije likovnih umjetnosti do Filozofskog fakulteta.

Protestni marš "Ljudska prava vani" obezbjeđivali su brojni policajci i sve je proteklo bez najmanjeg incidenta.

Aktivisti su tražili reformu obrazovanja, digli su glas protiv korupcije u zdravstvu i svih drugim sferama, protiv koncepta dvije škole pod jednim krovom, zagovarali odgovoran rad i raspolaganje našim novcem, dostojanstvene penzije, a ne crkavice, prozivali vlast zbog slučaja djece iz Konjević Polja i uzvikivali parolu: "Ljudska prava svaki dan!"

U šetnji su učestvovali i članovi Sarajevo Drum Orchestra, koji su zagrijavali atmosferu muzikom, te šefica Misije Vijeća Evrope Mary Ann Henessey koja je nosila transparent "Svi različiti, svi jednaki". Sarajevskim aktivistima pridružila se i grupa Konjičana koji su nosili poruku podrške Belminu Koziću, a svoj glas digli su i iz udruženja BH novinari.

Nina Šeremet iz Inicijative mladih za ljudska prava BiH podsjeća da se društvo ocjenjuje po tome koliko poštuje prava marginaliziranih i neprivilegovanih grupa.

"Danas smo bili na ruti od ALU do Parlamenta FBiH, zgrade Kantonalne skupštine, pa do zgrade Parlamentarske skupštine BiH", objasnila je Šeremet. "Ovo je akcija u kojoj su učestvovali svi i za svakoga. Neke ljude je možda strah da podignu glas, zato smo mi podigli glas za njih".

Lejla Huremović iz Sarajevskog otvorenog centra pohvalila je spremnost policije da zaštiti svaki, pa i ovaj skup. Na pitanje o podizanju zastave duginim boja, rekla je da današnji skup nije bio nikakva gej parada niti uvod u nju.

Organizatori se nadaju da im se će sljedeće godine 10. decembra pridružiti puno više sugrađana.

nasilje spram Drugih

Napad na učesnike queer festivala Merlinka



Protiv torovskih granica

Napad na učesnike Međunarodnog queer festivala Merlinka, koji se protekle sedmice održavao u Sarajevu, samo je jedan u nizu dokaza koliko je ovo društvo, ili njegovi pojedinci, zaraženo bolešću neprihvatanja prava na izbor čovjeka da bude što želi i određuje se u životu kako mu je volja

Opšte je poznata činjenica da je bh. društvo, ili, da ne generalizujemo, bar dobar njegov dio, na svim svojim nivoima premreženo mržnjom i netrpeljivošću spram svega što nastoji biti drukčije i iskoračiti iz unaprijed zadanih okvira ponašanja. Otići iza te nametnute torovske granice znači ovdje iznevjeriti očekivani model vladanja spram života i njegovih “vrijednosti”, čime pojedinac, koji se drznuo zaći u tu zabranu, na sebe stavlja metu izopštenosti i postaje predmet podozrivih posmatranja homogene i ugodno ušuškane većine. A čim ste drukčiji nešto očito nije sa vama u najboljem redu. Nešto vam se očito ne sviđa u postojećoj hijerarhiji života i treba vas što prije podvrgnuti brojnim vrstama ispitivanja. Jer ako vas se na vrijeme ne osujeti o vašoj drugosti, možete, da zlo ne čuje, biti opasnost po poredak i njegovu do u konac utegnutu strukturu, možete izazvati pukotinu drugosti i tako uznemiriti blagostanje društva. Koje se u svojoj jednoobraznosti kupa i ljuljuška kao svinja u blatu. Što i jeste, kako bi rekao Živojin Pavlović, slika našeg mentaliteta. Baš to valjanje svinje u blatu.

Okamenjeni identiteti

Napad na učesnike Međunarodnog queer festivala Merlinka, koji se protekle sedmice održavao u Sarajevu, samo je jedan u nizu dokaza koliko je ovo društvo, ili njegovi pojedinci, zaraženo bolešću neprihvatanja prava na izbor čovjeka da bude što želi i određuje se u životu kako mu je volja. Naviknuti na okamenjene identitete, rođenjem nametnute pod okriljima vjere, nacije i njihovih pratećih elemenata, bezumnici raznih sorti jedino nasiljem, razbijanjem, fizičkim ugrožavanjem ili uklanjanjem Drugoga, njima nedokučivog i nerazumljivog, mogu da izraze svoj stav spram onoga što je za njih svjetlosnim godinama misaono daleko. To je za njih jedini način da se pojmi omraženi Drugi, a jedino njegovo moguće postojanje jeste ono kada ga se ugnječi čizmom i pesnicom. Samo takav Drugi, je dobar i poželjan Drugi. Dakle potčinjen nama i u skladu sa našim uzusima. Svaki Drugi koji se ističe mimo nas će biti satrt i otjeran, jer šta će nama takav Drugi.

Nije međutim ovdje osnovni, iako jeste indikativan i vrlo ozbiljan, problem u tome što je skupina od desetak maskiranih (skrivenih i bezličnih) tipova nasrnula na pripadnike LGBT populacije tokom održavanja festivala Merlinka. Dakle, nije taj čin fizičkog obračuna sa Drugim jedina implikacija ovog incidenta. Nasilje, netrpeljivosti, nepodnošenje Drugoga, ali i njegovo nepojmljenje postali su gotovo jedini modeli ponašanja u ovoj državi. Zapravo, ostali su nepromjenjeni nakon ratne apokalipse, i u ovom postapokaliptičnom stanju našeg društva. Sve ono što je bilo u datim okolnostima nasilje rata, svelo se, sa samo nešto modifikovanijim sredstvima, na nasilje mira i permanentnu potrebu da se sa svime sa čime se ne slažemo obračunamo do pokušaja zatiranja. Postali smo društvo entropije, dugotrajne entropije, u kojem razgovor ništa ne znači, a nasilje, mentalno ili fizičko, postaje jedino moguće sredstvo za rješavanje sporova i neslaganja.

Stoga, jeste nužno danas i ovdje razgovor o položaju svih marginalnih grupa, pa i same LGBT zajednice, u mnogome modifikovati u javnom prostoru. Ne smijemo dozvoliti da se na osnovu ovog incidenta, koji po sebi jeste opasan i nimalo lagodan, razgovor o pravima i ugroženostima seksualnih i rodnih manjina svede na puko patetisanje i guranje ove populacije u poziciju žrtve.

Jasno je da pripadnici LGBT populacije u društvu u kakvom živimo jesu itekako ugroženi i obespravljeni, i da se o njihovim pravima u jako malo slučajeva ozbiljno i sa jasnim argumentima razgovara i raspravlja. Te da je uz to jako malo onih koji uopšte žele razgovarati na ovu temu. Kako iz svijeta politike, tako i iz drugih društvenih sfera. Ovaj razgovor se još uvijek tretira kao incident, kao pukotina u nepreglednom ledu predrasuda. Ali razumna rješenja u ovakvim okolnostima nikako neće doći larmanjem i lamentiranjem, kao što smo vidjeli u navedenim primjerima, nad nemilim događajima, ili isključivo pozivanjem na aktivističke akcije, kao što je ona odvođenje porodica u Kriterion na Merlinku, koje u konačnici ne donose nikakve stvarne rezultate.

Preispitivanje odnosa

Jasno je da je etički i ispravno u svakom pogledu reagovati na bilo koju vrstu nasilja nad društveno marginalizovanim skupinama, a posebno na fizičko prekidanje jednog kulturnog događaja koji organizuje jedna queer zajednica. To svakako jeste za svaku vrstu osude, ali pitanje je šta nakon toga. Nisu prava LGBT populacije samo Merlinka. Ona jeste važan segmenat borbe za društvenu vidljivost, ali Merlinka je samo tri dana u godini. Stoga ostaje pitanje šta sa problemima ove populacije u drugim danima?

Važno je iz tog razloga da se preispita cjelokupan odnos bh. društva, pa i onog njegovog tolerantnijeg dijela, kao i same LGBT zajednice i organizacija koje se bore za prava ove skupne, spram svih ugroženih i marginalizovanih grupa. Ali ne na način da se one tretiraju kao nedonoščad i siročad koju treba oplakivati i nad njihovim tužnim usudom naricati. Već tako što će se problemi seksualnih manjina postaviti kao političko pitanje, te se artikulisati na kudikamo ozbiljniji način od onog pukog aktivističkog. A to se nikako ne može desiti dok se ispravno ne sagledaju svi aspekti problema, dok se o njima sa svih strana, bez isključivosti i zamjene jedne krajnosti drugom krajnošću, ne počne otvoreno razgovarati. Tek tada, kada se u potpupunosti iskristališe ideja pokreta, na snažnim i argumentovanim postulatima, sa razumijevanjem okolnosti i konteksta u kojem se živi, biti će mnogo lakše artikulisati borbu svih onih koji su ugroženi. A priznat ćete, mnogo ih je.

pismo jednog homofoba

Zemlja je iskvarena zbog vas! Bog nas kažnjava, jer se vi guzite i množite kroz gu*icu pa se tako širite, nema vam kraja. Mi ‘normalni’ smo najugroženiji, zna se ko je muško a ko žensko. Što se ne liječite? Što ne uzimate lijekove? Evo, nećemo vas klati ali ajde liječite se, danas za sve ima lijeka. Od vas je i sida krenula! Pored ovakvih riba i mački da dva muškarca zajedno spavaju? Ma fuj! Liječite se! Naša zemlja je tradicionalna i u njoj se drži do reda. A narod je naš ponosan i prav, pa kako vas onda nije stid svijeta? Jeste da se pokoljemo svakih 50 godina i da psujemo majku svima koji su drugačiji po bilo kojoj osnovi. Jeste da rušimo crkve, džamije, mostove, građevine upisane u svjetsku baštinu, ali mora se nekad malo narod i opustiti. Jeste da se svi varamo, i da svako muško mora malo sa strane da ima oduška i isprazni se, ali naše žene su poštene, radišne, vrijedne i te žene ne spavaju sa svakim. Ove druge koje sam naveo, e te su kurave! Kontate??? Ajde da vas ne koljemo i ne ubijamo, idite se liječite i ne brukajte nam zemlju, čast i poštenje, ipak smo mi jedan fin narod. Nemojte da vas bijemo pa taman je rat završio! Moramo li opet klati, pljačkati i nove lopove dovoditi na vlast? Što talasate? Što ne možete u svoja četiri zida raditi šta hoćete? Šutite, ne talasajte i neka ide život! Evo nije nama ni što ste ******** i lezbejke već što to mora neko znati? Pa šutite malo! Nemamo ni mi sva prava, pa šutimo. Nemamo ni sve kako treba, pa šutimo. Šutnja je zlato. Jeste da nisam bogat koliko šutim, ali neću vam bogami dati da vi progovorite. Jezik za zube bagro ********! Na goli otok pa se tamo množite, a pošten, normalan i dobar narod ne kvarite! Mi imamo još nekih 20 godina mira pa ćemo opet klati, paliti, pljačkati, uništavati i ubijati. Ne požurujte nas…

Hainsia Olindi

Vlade FBiH i KS-a moraju isplatiti novac LGBT Udruženju

SARAJEVO - Ustavni sud BiH je 25. septembra 2014. godine, na 88. plenarnoj sjednici, djelomično usvojio apelaciju Udruženja Q za promociju i zaštitu kulture, identiteta i ljudskih prava queer lica, šest godina nakon što je apelacija podnesena.

- Nakon nekoliko mjeseci, uspjeli smo doći do teksta cijele presude, kojom je Ustavni sud BiH na spomenutoj sjednici donio Odluku o dopustivosti i meritumu i kojom je djelomično usvojena apelacija Udruženja Q te utvrđena povreda prava iz člana II/3.i) Ustava BiH i člana 11 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda - navodi portal LGBT.ba.

Dodaje se se da je presudom Vladi Federacije BiH naloženo da Udruženju Q “u roku tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke isplati iznos od 3.000 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog utvrđene povrede ustavnog prava”.

- Nadalje, isto je naloženo i Vladi Kantona Sarajevo, koja je također dužna da u roku tri mjeseca isplati isti iznos Udruženju Q. Vladi Federacije BiH i Vladi Kantona Sarajevo odlukom je naloženo da “u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja odluke obavijeste Ustavni sud BiH o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke, u skladu s članom 72. stav 5. Pravila Ustavnog suda BiH” - navodi se.

Ustavni sud je, kako se ističe u saopćenju, kao nedopuštenu odbacio apelaciju Udruženja Q “zbog povrede prava njegovih članova i simpatizera iz čl. II/3.b), f) i i) Ustava BiH i čl. 3, 8 i 11, pojedinačno i u vezi s čl. 13. i 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zato što ju je podnijelo neovlašteno lice”, jer su žalbu u vezi sa pojedinačnim slučajevima nasilja morale prijaviti osobe na koje se nasilje direktno odnosilo, te za njih to nije moglo uraditi Udruženje Q.

Ustavni sud je također odbacio i apelaciju Udruženja Q koja je podnesena “zbog povrede prava iz člana II/3.b) i f) Ustava BiH i čl. 3. i 8. pojedinačno i u vezi s čl. 13. i 14. Evropske konvencije zbog toga što je rationa materiae inkompatibilna s Ustavom BiH”, što zapravo znači da taj dio apelacije nije u nadležnosti Ustavnog suda - ističe se.

Portal LGBT.ba u saopćenju podsjeća da je Udruženje Q 2. marta 2011. godine podnijelo apelaciju Ustavnom sudu BiH zbog propusta javnih vlasti da preduzmu neophodne, razumne i odgovarajuće pravne i praktične mjere za zaštitu i očuvanje prava zaštićenih Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, a u vezi s organiziranjem Queer Sarajevo Festivala. Ustavni sud je utvrdio povredu prava na slobodu okupljanja iz člana II/3.b) Ustava BiH i člana 11. Evropske konvencije.

Prvi Queer Sarajevo Festival, u organizaciji Udruženja Q, trebalo je da bude održan u Sarajevu od 24. do 28. septembra 2008. godine, ali je, kako se navodi, prekinut već prvog dana zbog protesta religijskih organizacija, te desničarskih i navijačkih grupa, koji su na kraju doveli i do nasilja od kojeg je stradalo osam osoba.

Festival je i u danima prije održavanja, koje je bilo planirano u mjesecu ramazanu, naišao na otpor političkih stranaka, religijskih vođa, medija, drugih desničarskih i nacionalističkih grupa, navijača…, što je doprinijelo negativnom raspoloženju javnosti.

Nakon toga su podignute dvije optužnice koje su dvojicu napadača teretile za nasilničko ponašanje i sprečavanje službenog lica u obavljanju dužnosti. Jedan napadač je oslobođen, dok je drugi uslovno kažnjen.

- Apelacija je Ustavnom sudu podnesena nakon tih događaja. Ovo je prva presuda u BiH koja se tiče LGBT osoba, kojom je pokazano da je pravo LGBT osoba na javno okupljanje narušeno, ali i prvi put da je organima vlasti naloženo da isplate novac na ime naknade nematerijalne štete jednoj LGBTIQ organizaciji u BiH - navodi se u saopćenju za javnost.

Pa ne može zastava na kaldrmu ispred džamije kvari ambijent.
Vatikan uskoro priznaje LGBT brakove.
Papa dolazi u Sarajevo.
Dobit će topli doček.
Evo slika ispred crkve.

U gradu s dva posto katolika RKC predstavlja najveći problem za LGBT zajednicu. Svakako.

Ziher. Jedno je vatikanski PR u smjeru pružanja ruke takvim ljudima , a sama Biblija je veoma jasna po pitanju homoseksualnih odnosa a kamoli "brakova".

http://www.rijeczivota.hr/novost/articl ... sualnosti/

To je Stari Zavjet kako BBC veli to se ne pika.

Naravno da se pika, jer se bitnost Novog zavjeta ne može znati bez poznavanja Starog. Osim toga, ovde Biblija jest relevantna, ali u pitanju je doktrina Katoličke Crkve.

Dakle, ako je (seksualna) požuda grijeh, i ako je veza muškarca i žene primarno radi stvaranja potomstva, priznanje gay braka za Katoličku Crkvu bi bilo besmisleno. Samim tim, značilo bi da je u redu varati ženu, ili spavati s kćerima itd., dakle imati seksualne odnose kojima nije svrha rasplod, dakle jedina svrha bi im bilo zadovoljavanje (seksualne) požude. U tom smislu, Isus veli da je grijeh pogledati tuđu ženu, a kamoli općiti s njom. Razlog je grijeh požude. S kojim razlogom je dvoje muškaraca/žena zajedno, ako ne radi požude. Dakle treba kombinirati stvari.

Da to je ono slično kao u Islamu "''Zinaluk očiju je pogled, zinaluk ušiju je slušanje, zinaluk jezika je govor, zinaluk ruku je dodir, zinaluk nogu je hod.'' Iz ovog hadisa "
Ali u Islamu se došlo do te mjere striktnosti da nema osamostavljivanja muškarca i žene ako nisu /mahrem/ tj bliža rodbina.
Svaka žena ima svojeg "čuvara" mahrema, tako dolazimo i do marame kao pokrivala.

LibertaMo: LGBT zastava zavijorila se na Starom mostu

Zahvaljujući neformalnoj aktivističkoj skupini LibertaMo koja nepunih godinu dana djeluje kao jedina udruga u ovom gradu koja se bavi isključivo LGBT aktivizmom i promicanjem vidljivosti manjinskih rodnih i seksualnih identiteta, između ostaloga i kroz feminističku praksu, Mostar nije ostao izuzetak.

Aktivistkinje i aktivisti LiberteMo prigodnom su uličnom akcijom ukazali na postojanje LGBT identiteta u gradu na Neretvi te potrebu za njihovom većom vidljivošću i poštivanjem ljudskih prava.

Opet su dosli ispred sarajevske katedrale da se bave LGBT aktivizmom.
Razvukli krpu po asfaltu.
Zanimljivo bi bilo vidjeti koliko bi krpa prezivjela da je ostave tu gdje su je razvukli.