Ili u prijevodu: ostavise vas braca na cijedilu.

Neka mi netko protumaci ove gluposti, molim:


http://narod.hr/svijet/milanovic-u-fojnici-ne-zelimo-da-hrvati-odu-odavde-jer-nisu-odlazili-stoljecima/

Hvala

npr:
- Sanader i HDZ 1990.
- financijska pomoć "Hrvatima" na krivim mjestima....itd

i najvažniji dio: Jandroković koji je pohvaljen od Amera za gušenje ideje o Trećem entitetu, to je bila politika koju su vodili Sanader i Kosorica, ne vidim neki specijalni odmak sadašnje garniture HDZ-a od takve politike.

On je idiot koji misli da je pametan. Užasna kombinacija.

Misli se na politiku koju vodi prema Hrvatima BiH, ona je za svaku pohvalu za razliku od prethodnih Vlada.

INTERVJU TOMISLAVA KARAMARKA, PREDSJEDNIKA HDZ-A HRVATSKE

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Hrvatske Tomislav Karamarko sebe smatra novim premijerom te zemlje nakon izbora za dvije godine. I sam je prije nekoliko dana izjavio za hrvatske medije da je to jedina realna opcija.

Nedavno je Karamarko bio u Bosni i Hercegovini. Razgovarao je s vodećim hrvatskim političarima u našoj zemlji. Na intervju za "Dnevni avaz" pristao je odmah.

Loš standard

Kako ocjenjujete ukupnu situaciju u BiH?

- Nažalost, jako je loša. Loša je gospodarska situacija, pogotovo standard građana, i to pripadnika svih naroda. Državna i lokalna uprava, na svim razinama, ne funkcioniraju ili funkcioniraju jako loše, dovoljno je prisjetiti se slučaja JMBG. U političkom smislu, nije se daleko odmaklo od prosinca 1995., kada je potpisan Dejtonski sporazum. Štoviše, nazadovalo se, i to na štetu svih naroda, a posebno na štetu Hrvata. Malo je toga što tri naroda u BiH spaja. Nažalost, siromaštvo, loš standard i teška socijalna situacija svih ljudi u BiH neke su od rijetkih stvari koje sva tri naroda povezuju.

Kakav je, prema Vašem mišljenju, položaj Hrvata u BiH?

- Kao što sam rekao, velika većina stanovnika BiH, bez obzira na nacionalnost, u ekonomskom smislu živi loše, položaj Hrvata je dodatno pogoršan zbog političke neravnopravnosti i neimplementacije prava konstitutivnosti, odnosno gubitka prava koja su im bila zajamčena Dejtonskim sporazumom. Dovoljno je podsjetiti na igre oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Kome to treba, zašto se tako maliciozno izigravaju odredbe Sporazuma? Zašto se ponižava narod kojem su narušena i ona osnovna prava, poput onog biračkog i prava na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa? Tako imamo jedinstven slučaj u svijetu da pripadnici drugog naroda - u ovom slučaju Bošnjaci - na izborima biraju, osim svog člana, i hrvatskog člana Predsjedništva.

Koliko su sami bosanskohercegovački Hrvati, posebno njihovo čelništvo, krivi za stanje Hrvata u BiH?

- Naravno, može se govoriti o svačijoj krivnji pa i o "krivnji" političke i društvene elite Hrvata u BiH za stanje u kojem se Hrvati danas nalaze. No, konkretno, je li ijedan od čelnika BiH Hrvata odgovoran za ovako nakaradan izbor "hrvatskog" člana Predsjedništva? Osim toga, činjenica jeste da se svako političko vodstvo Hrvata u BiH borilo za očuvanje identiteta i političkog subjektiviteta. Pa iako je bilo grešaka, a očito ih je bilo, njih su "isforsirali" oni koji su Hrvate doveli u neravnopravan položaj. Ali, moj je stav da danas ne treba tražiti krivce nego ljude koji su u stanju raditi na popravljanju položaja Hrvata u BiH, a time i same BiH. Uostalom, pokušaj majorizacije hrvatskog naroda u Federaciji pogoduje pogubnom procesu, a to je separatizam srpske strane. Toga moraju biti svjesni oni koji ne sprečavaju ili potiču majorizaciju hrvatskog naroda.

Ističete težak položaj Hrvata u BiH. No, jako teško žive ljudi koji su manjina u dijelovima BiH gdje su Hrvati u većini. Kako to prevladati?

- Hrvatska politika, a koja je politika i Republike Hrvatske, koja je članica Europske unije, bori se, prije svega, za implementaciju konstitutivnosti sva tri naroda, ali i za to da se zajamče prava svima onima koji su manjina. Svi građani BiH moraju biti ravnopravni. Ako je vaša tvrdnja, izrečena u pitanju, točna, treba učiniti sve da se takve devijacije isprave. Tvrdim da će se rješenjem hrvatskoga nacionalnog pitanja riješiti problemi svih onih koji su manjina bilo gdje u BiH.

Kako ocjenjujete politiku zvaničnog Zagreba u posljednjih nekoliko godina kada je riječ o BiH i Hrvatima u njoj?

- Ne bih davao detaljne ocjene, jer bih vam oduzeo previše prostora. Krajnji cilj hrvatske politike u BiH je ravnopravnost hrvatskog naroda s ostala dva konstitutivna naroda u svim segmentima društva. Bilo bi logično da se sada, kada je Hrvatska već ušla u EU, a BiH to želi, popravi položaj Hrvata u BiH. Prvenstveno bi na tome trebala raditi druga dva konstitutivna naroda.

Kako je prenio "Večernji list", rekli ste da "svi oni koji žele da BiH bude članica Evropske unije, moraju znati da to neće biti bez ravnopravnosti hrvatskog naroda. Ovo je poruka svim našim prijateljima, Bošnjacima, Srbima i ostalima koji žele BiH u EU." Što znači ova Vaša izjava?

- Izuzetan interes RH, i to iz više razloga, je da BiH postane članicom Europske unije. U tom procesu RH će napraviti sve da se to dogodi što prije. Ali, i bez angažmana RH, Europska unija sasvim sigurno ne bi prihvatila činjenicu da u budućoj državi članici jedan od konstitutivnih naroda nije jednakopravan.

Hrvatski entitet

Je li realno ponavljanje scenarija da se Hrvati u BiH ponovo upotrijebe za neke interese Zagreba, a onda ostave na cjedilu?

- Vaše pitanje podrazumijeva da su Hrvati u BiH već "upotrijebljeni za interese Zagreba i ostavljeni na cjedilu", s čime se ne slažem. Hrvatska je u najtežim godinama svoje povijesti pomagala Hrvate u BiH, ali i svoje prijatelje Bošnjake. Ovo naglašavam zato što mi se čini da se, zbog dnevnopolitičkih potreba, olako preskače preko činjenice da je BiH obranjena i oslobođena zahvaljujući i hrvatskom narodu kojem je BiH domovina, ali i Republici Hrvatskoj. Dakle, Hrvatska i Hrvati iz BiH imali su važnu, rekao bih jednu od presudnih uloga u osamostaljenju, obrani i oslobađanju BiH. Osim toga, Hrvati iz BiH dali su veliki, nemjerljiv doprinos osamostaljenju, obrani i oslobađanju Republike Hrvatske, a to je, osim naše ustavne obveze, još jedan razlog, rekao bih moralni, da im pomognemo da ostvare punu ravnopravnost.

Što mislite o stvaranju hrvatskog entiteta u BiH? Predsjednik Josipović nedavno je rekao da to nije dobra ideja.

- Predsjednik je spomenuo kako "analize pokazuju" da treći entitet nije rješenje, ali nije rekao koje su to analize i što je rješenje. Ja nijedno rješenje ne odbacujem unaprijed. No, to rješenje mora biti rezultat dogovora sva tri konstitutivna naroda. Anksiom tog rješenja mora biti konstitutivnost Hrvata u BiH. To će, onda, označiti dobar početak za očuvanje i stabilnost BiH, stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj i približavanje BiH Europskoj uniji.

Procesuiranje Udbinih ubica

Da li bi rješavanje slučaja "Perković" imalo posljedice na stranke sljedbenice SK, i to ne samo u Hrvatskoj?

- Ne ulazeći u pojedini slučaj, želim jasno reći da će se kad-tad u Hrvatskoj, a siguran sam i u ostalim državama u susjedstvu, provesti rezolucija Vijeća Europe o osudi svih totalitarnih ideologija te da će se istražiti, procesuirati i javno osuditi ti zločini. A raščišćavanje komunističkog naslijeđa, do kojeg će sigurno doći, imat će posljedice samo za one koji ga se nisu spremni odreći i za one koji nisu spremni osuditi sve njegove negativne aspekte kao što su politički progoni i zatvaranja, a pogotovo politička ubojstva po nalogu komunističkog režima.

Tko nije u stanju odreći se i osuditi takav "državni terorizam" ili tko bi želio zaustaviti procesuiranje Udbinih ubojica, taj će sigurno snositi političke posljedice.

Ujedinjenje dva HDZ-a

Hoćete li raditi na ujedinjenju dva HDZ-a?

- Naravno. Više sam puta to javno istaknuo i apelirao na razum i nužnost ujedinjenja. Objedinjenjem dvaju HDZ-ova hrvatski
narod moći će se snažnije i učinkovitije boriti za svoja prava.

De bona Sonja, stvarno nema više potrebe šminkati pokojnika, pogotovo jer je hodajući mrtvac, jelte.

U odnosu na očekivanja (Mesić je postavio neki standard i strah), je odličan, pogotovo ako se gleda učestalost dolazaka, lokacija dolazaka, i kako se postavio u odnosu na Platformu.

No, većina izjava koje je napravio tijekom ovih posjeta su debilne i podložne maliciznom tumačenju. Čak nisam ni siguran da to svjesno radi, prije će biti da je debil koji se uživio u ulogu pjesnika, te stalno pravi promašene osvrte, citate, aluzije.

Glede njega i Josipovića, ovo neko naše "ushićenje" je manjim dijelom bilo olakšanje jer je Mesićeva politika stavljena ad acta, no najvećim dijelom prijetvornost. Svako pomalo osluškuje reakcije neprijateljskog tabora, i ravna se po tome, pa je i to naše uzdizanje Milanovića imalo za cilj da kod šizofrenih i paranoičnih Muslimana stvori percepciju da se sasvim nenadano stvorio novi Tuđman, agresor i fašist.

Je li ovo otkrivanje nekih karti - jok, ako osluškuju naše reakcije, neka se misle je li u pitanju običan, ili možda dvostruki ili trostruki blef.

I dalje stojim uz moju ocjenu da je Karamarko (u konkurenciji svih hrvatskih lidera od 90-ih) dao najbolji intervju muslimanskim medijima, a ako je to ogledalo politike (koja će se valjda ponijeti i iz oporbe u vlast), the best is yet to come.

Ovako se komunicira u BiH, jasno, mudro, a opet dobronamjerno:

Intervju Karamarka Avazu. Napomena da prenosim bez Avazovog naslova, jer bi to odvelo raspravu u sasvim drugom smjeru. Po meni, intervju, odnosno njegovi odgovori su za čistu peticu, sa obzirom da je direktno osujetio agresivne i maliciozne upite novinara, u čistoj suprotnosti sa Josipovićem i njegovim intervjuem Oslobođenju. Mislim da bi i većina sa foruma na ove upite odgovorili na sličan način.

Što je sa Srbijom i ostalim zemljama bivše Jugoslavije kada je u pitanju integracija u EU?

-Pa to je Europa, od Drine do Crnog mora na kojem je danas granica EU na neki način je stotine kilometara. Bosna i Hercegovina je moj prvi favorit za članstvo u EU, ne samo radi Hrvata u BiH, ali jako puno i zbog Hrvata koji imaju putem hrvatskog i europsko državljanstvo. Međutim, to nije dovoljno. Što ćemo ih poslati u Hrvatsku i Njemačku da se presele? Oni trebaju ostati. I zato naglašavam da kriteriji za BiH ne mogu biti isti kao i za Hrvatsku, a naročito politički kriteriji u kojima se inzistira na provođenju nekih sudskih odluka koje su u BiH bez konsenzusa neprovodive. Promjena Ustava BiH...

Mislite na presudu Sejdić- Finci?

-Da, što god da ja osjećao intimno humanistički prema tome, to je nemoguće. Ustav Bosne i Hercegovine je dio paketa u Daytonu. To je aneks. To je međunarodni ugovor. Da bi ga se promijenilo ne možete to učiniti zavrtanjem ruke. Taj ustav je bio na snazi u trenutku ulaska BiH u Vijeće Europe. Taj Ustav je i danas na snazi i nije mijenjan niti jedan zarez. Dakle, ako je tada bio u skladu s općim dokumentima Vijeća Europe, onda je valjda i danas. Retroaktivno tražiti od države da mijenja svoj Ustav, koji je nesavršen kao i svaki Ustav, nepošteno je, politički i pravno. To će vam birokrati stalno ponavljati Sejdić Finci. Pitajte ljude na ulici što je to, nemaju pojma.

U nekim zemljama EU se gospoda Sejdić i Finci ne bi mogli kandidirati?

- Recimo na Cipru sigurno ne bi mogli.

U Belgiji ne bi mogli?

-U Cipru sto posto ne bi mogli. Ciparski ustav kaže da Grk mora biti predsjednik.

To inzistiranje da ne mogu početi pristupni pregovori dok se ne riješi Sejdić Finci je li to neko zatvaranje vrata unaprijed BiH?

-Ne, to je dizanje BiH na razinu radarskog zaslona da ne bude u sjeni ispod radara, ali ljudi koji donose odluke, a to ne mogu biti samo kvalitetni i obrazovani činovnici koje ja poštujem, nego ljudi koji donose odluke, a to su ljudi poput mene i još važniji ljudi od mene, jer predstavljaju veće i moćnije države, trebaju biti svjesni da postoji ta BiH koja uz ovakav odnos Bruxellesa prema njoj neće nikad postati članica EU. Nema šanse. Srbija je počela pregovore kao što vidimo, super. Albanija nije, ali je članica NATO. Dakle, paradoks, država kojoj priznajete da ima vojsku usklađenu sa standardima NATO kao nije dovoljno dobra da počne pregovore sa Europskom unijom. To treba promijeniti, jer će na kraju jedini zaključak biti da je to zato jer su većinski muslimani. To je nepošteno i krivo. Crna Gora je započela pregovore i želimo joj sve najbolje, ali Bosna i Hercegovina uz ovakav odnos neće započeti nikad.

Kako gledate na inicijativu ministrice Vesne Pusić u specijalnom, olakšanom putu prema EU? Je li to bila koordinirana hrvatska državna politika ili ministričina inicijativa?

-Pa sjećate se da sam ja u Mostaru to prvi rekao. Da, poseban pristup BiH, a ovo kasnije je bila samo razrada toga. Mi smo mi dovoljno jaki i utjecajni da nametnemo to, ali trebamo uporno ponavljati i skupljati sve manje tihu manjinu da o tome razgovaramo. To kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske vidim i kao svoju dužnost.

To je, dakle, još uvijek na stolu?

-To je zamisao, naš politički stav i želimo da se to provede. Ne mogu jamčiti, aline budemo li o tome govoriti i ne budemo li koristili sve institucionalne prostore da o tome govorimo, o tome u Europi nitko neće ni razmišljati. Na žalost, BiH na sebe pozornost može skrenuti samo incidentom.

Postoji li, barem u osnovi, koordinirana politika najmoćnijih zemalja EU prema BiH ili još uvijek imamo onu situaciju iz devedesetih gdje velike europske sile imaju različite stavove?

-Ne postoji takva politika, jer to znači da bi postojala politika nekoliko velikih država separatno od politike EU. Značajke te tzv. politike je da je nema i da sigurno nije u fokusu ljudi koji donose kapitalne odluke, već u fokusu drugog ili trećeg ešalona u vanjskim službama tih država.

A postoji li razlika između američke politike i onoga što je kakva-takva europska politika?

-Čini mi se da američku politiku prema BiH vodi veleposlanstvo te zemlje u BiH. Pri čemu ne dajem nikakvu kvalifikaciju da je to dobra ili loša politika, ali definitivno se Washington time ne bavi.

Može li se iz te činjenice da već devet-deset mjeseci nije imenovan američki veleposlanik u Sarajevu, može iščitati neka poruka?

-Može, kao nedovoljan interes, ali to je sve što mogu reći, jer sam ipak hrvatski premijer.

Prva zemlja koju ste posjetili nakon što ste postali premijer je BiH, a i kasnije ste više puta boravili u BiH. Kakav ste dojam stekli na terenu? Je li Vam se slika promijenila u odnosu na onu koju ste imali prije nego ste postali premijer?

-Nije se promijenila. Mislim da sam situaciju poznavao i ranije. BiH poznajem dovoljno da bih ju shvatio, ali ne i da bih ju tumačio.

Specifičnost je da dolazite iz SDP-a, stranke koja se smatrala „sestrinskom“ strankom SDP-a BiH. Međutim, te dvije politike su se kasnije drastično razišle. U kakvim ste danas odnosima s gospodinom Lagumdžijom?

Korektnim. Nismo se drastično razišli, ali ne možemo na sve gledati na isti način. Ja nisam bh. političar i ne znam puno da bih tumačio BiH, ali vidim neke stvari. U krajnjem, ja sam hrvatski premijer, a hrvatski narod u BiH je i ostat će povijesna činjenica i to je ne samo dio moje ustavne obveze, već i emocija. Ne kažem da Lagumdžija ili SDP BiH tome svjesno ili ne, staju na put. U nekim stvarima se razilazimo. Nama su sve stranke te grupacije sestrinske, kao što je HDZ Hrvatske i njemački CDU sestrinske stranke, a one po meni, imaju vrlo malo zajedničkog. Dakle, to sestrinska treba shvatiti vrlo uvjetno,a ne po genetskoj strukturi. To je šira rodbina.

Pitanje „Sejdić i Finci“ je u pregovorima automatski povuklo i hrvatsko pitanje u BiH na način da se ono što je formalno u Ustavu, a to je ravnopravnost tri konstitutivna, suverena naroda, osigura i na razini političke prakse. Kako omogućiti da Hrvati sami biraju svoje političke predstavnike u BiH?

-Baš tako kako govorite. Ja sam u početku možda i naivno, ali sigurno dobronamjerno, prije šest-sedam godina, mislio da možda i nije loše da se to bira na neki građanski način, ali to nije dobro ispalo i tu priznajem svoju grešku. I da se vratim malo na ovo ranije, ja u BiH nisam dolazio ni po novac ni po glasove. S druge strane, u Hrvatskoj gdje izlazimo na izbore to ne mogu Bog zna kako kapitalizirati. Prema tome, to je isto zov dužnosti i osjećaja.

Meni se čini da je priča o Hrvatima u BiH danas jedina stvar oko koje se glavni politički akteri u Hrvatskoj slažu. Karamarko Vas je pohvalio zbog odlaska u Mostar. Može li se tu profilirati nešto što bi bila nacionalna politika Hrvatske prema BiH?

-Ja sam kazao u Mostaru što je nacionalna politika. To je BiH s Hrvatima u BiH, prema EU na jedan senzibilniji način.

Treba li jedan od kriterija na tom pristupnom putu, iz Hrvatske perspektive, biti uspostava jednakopravnosti sva tri naroda u BiH?

-U Daytonu je jasno navedeno da asu tu tri naroda i treba respektirati da tri predstavnika u Predsjedništvu biraju ljudi koji se osjećaju pripadnicima tih zajednica. Pa u Hrvatskoj imamo 12. izbornu jedinicu u kojoj pripadnici manjina biraju izravno predstavnike u Hrvatski sabor temeljem činjenice da su Mađari, Srbi, Talijani i da se kao takvi deklariraju na izborima. Ako je to moguće u europskoj Hrvatskoj, zašto nije u BiH? Je li to protivno Daytonu?

Danas se svi slažu, uključujući i gospodina Komšića, da su njega u 95 posto slučajeva birali Bošnjaci?

-Što se imaš slagati s tim, pa to je svima jasno. Neki su u tome možda vidjeli šansu, a na kraju se to pretvorilo u jedno nespretno tutorstvo. Ja sam o tome otvoreno razgovarao i s Komšićem i s Lagumdžijom.

Što su Vam odgovorili? Prvi put su možda i mogli vjerovati da će privući hrvatske glasače, ali drugi put je bilo jasno da ne?

-Ja sam sudjelovao drugi put u toj kampanji i dijelom sam odgovoran za to. Pokazalo se da to nije ispravan put i naučili smo to. Pustimo da tri naroda, tri političke nacije sudjeluju u izboru svog predstavnika u Predsjedništvu, što na kraju i nisu neke velike ovlasti. To je više stvar simbolike.

Je li se Hrvatska mogla čvršće postaviti i reagirati na međunarodnoj sceni kada se dogodio „slučaj Komšić“?

-To je problem jedne mutne, pomalo nejasne definicije, koja je onda krivo protumačena, a možda i zloupotrebljena. U to vrijeme je na vlasti u Hrvatskoj bio HDZ i nisam vidio da su reagirali. Ja sam sudjelovao, vlastitim izborom, u Komšićevoj kampanji i ne kajem se zbog toga, ali sad kad vidim, nije to bilo kako je trebalo biti.

Popis mjesta koje je obišao:

Prvi posjet:

Mostar
Sarajevo
Široki Brijeg
Vitez

Drugi posjet:

Orašje (film festival)

Treći posjet:

Mostar
Stolac
Čapljina
Međugorje

Četvrti posjet:

Livno
Tomislavgrad
Kupres
Rama
Uskoplje
Bugojno
Kraljeva Sutjeska

Fino,fino...nema sto. Malo je cudno kada posjecuju sakralne objekte...i druze se sa DUHOVNIM poglavarima, ali valjda to tako treba?

Velikodusnost posjete Premijere nadam se ne utjece na izbor Predsjednika aniti bjezanje od nagomilanih problema. Ipak je malo cudno, meni kada netko obnavlja skole,muzeje,...treba daleko od toga, ali bi bilo puno pametnije da je odrzan radni sto sa privrednicima na lokalnom nivou, puno toga bi se imalo sto reci ALI I UCINITI. Uskoro, sve sto obnove a obnavljaju sve osim ekonomije bi moglo da ostane prazno! Cemu onda ovolika briga i obnavljanje necega sto uskoro vise nitko nece koristiti.

Bojim se da pored uskracivanja osobnih dokumenata (osobna iskaznica)koje se masovno ponistavaju i NAPLACIJE KAZNA, ali i ukidanju statusa HRVI (10.000)od strane iste Vlade dode i do ukidanja npr.Domovnica (putovnica).

"Nije potrebno imati četiri različita dokumenta koja dokazuju državljanstvo, ma koliko da su oni možda dosada prirasli srcu. Rješenje je uvođenje jedinstvenog papira koji bi imao sve što treba imati i domovnica, i rodni list, pa i osobna iskaznica. Kako će to izgledati, vidjet ćemo, ali sigurno nećemo uvesti taj dokument kao obavezu da ga građani odmah izvade, nego bi se on uvodio odmah u početku, ako prethodne dokumentacije nema", rekao je Josipović.