Ako se je sve uredno, ništa se ne poništava. To s ukidanjem Domovnica ne znači ništa, pa i ako bude. Ne znači i ukidanje državljanstva.

Jedna nešto starija vijest:



Hrvatska izdvaja naravno koliko može, a i recesija 8 godina čini svoje. Mada mislim da će bh Hrvati u svakom obliku u budućnosti više od nje profitirati, jer HR treba ispuniti EU norme o određenoj kvoti (ne mogu se sjetiti točno koliko je to %) koju mora izdvajati iz proračuna za pomoć drugima, od kojih BiH dobiva najveći dio.

Naravno da je ekonomija bitna, premijer ili vlada tu samo mogu pogurati da se hr investitori više angažiraju, a te posjete mogu baš poslužiti za otvaranja vrata.

Mada mislim da će bh Hrvati u svakom obliku u budućnosti više od nje profitirati, jer HR treba ispuniti EU norme o određenoj kvoti (ne mogu se sjetiti točno koliko je to %) koju mora izdvajati iz proračuna za pomoć drugima, od kojih BiH dobiva najveći dio.

Naravno da je ekonomija bitna, premijer ili vlada tu samo mogu pogurati da se hr investitori više angažiraju, a te posjete mogu baš poslužiti za otvaranja vrata.

Milanović u Jajcu: Ovo je važan grad za Hrvate u BiH
Hrvatski premijer Zoran Milanović posjetio je danas Jajce gdje se sastao sa načelnikom Općine Jajce Edinom Hozanom i predsjedavajućim Općinskog vijeća Jajce Mirkom Ljubezom.

Nakon sastanka posjetio je franjevački samostan sv. Luke u Jajcu gdje ga je dočekao gvardijan Zoran Mandić koji mu je pokazao crkvu koja je u izgradnji.

"Došao sam vidjeti Jajce, to je važan grad u BiH, važan grad za Hrvate u BiH, u ovom kraju, koji je na kraju Federacije, nadomak Republike Srpske, tako da ekonomski ima dosta problema, slaba je ta protočnost, a tu Hrvatska država može pomoći ovako simbolički", pojasnio je Milanović.

Prema njegovim riječima, vidio je da ima dosta gospodarstvenika, da se ljudi trude, ali je objektivno teško.

Milanović je dodao da je razgovarano o konkretnim projektima, u Travniku i Novoj Bili.

Kako je kazao, sve što rade je relativno konkretno, s obzirom na ono što se radilo ranije, naročito u srednjoj Bosni.

Komentarišući odluku Rusije da obustavi izgradnju Južnog toka, Milanović je kazao da je to projekat sa kojim je Evropska unija (EU) uvijek bila na "vi".

"Nikada Evropska komisija nije bila najsretnija s tim. Hrvatska je tu, na samom početku, propustila priliku biti integralni dio projekta pa nam se onda nudio nekakav odvojak, a to na kraju krajeva ovisi o Rusima, o državama preko kojih to prolazi. Hrvatska je načelno zainteresirana za takve stvari, ali nije ovisna o tome. Mi imamo i svoje izvore energije, imamo alternativne pravce", pojasnio je Milanović.

Milanović je prije dva dana doputovao u glavni grad BiH, gdje je u Sarajevu zajedno sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom prisustvovao obilježavanju početka rada Studentskog doma HKDD "Dr. Drago Dujmušić" na Stupu.

U okviru dvodnevne posjete posjetio je Vareš, Kreševo, Žepče, Vitez, Guču Goru, Novu Bilu i Jajce.

Milanović se u ovim gradovima sastao sa predstavnicima lokalnih vlasti kao i predstavnicima katoličke vjerske zajednice.(oslobođenje.ba)

FINANSIRANJE PROGRAMA I PROJEKATA

Milanović: U Hrvatskoj se u šahte prosipaju milioni, zašto ne pomoći Hrvate u BiH

ZAGREB- Na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojena je odluka o financiranju važnih programa i projekata za Hrvate u BiH u visini od 20 miliona kuna (1,6 miliona eura). Premijer Hrvatske Zoran Milanović koji je ove sedmice boravio u posjeti BiH na sjednici vlade izdvojio je projekte u BiH koji su važni za život i ostanak tamošnjih Hrvata, a koje će sufinancirati ili u potpunosti financirati Hrvatska, javio je dopisnik Anadolu Agency (AA).

Milanović je istaknuo kako je Vlada izmijenila strategiju financiranja prema Hrvatima u BiH. Umjesto da se dodjeljuje po 20 hiljada kuna, "ne znaš kome kako i zašto", rekao je premijer, "idemo logikom da novac dajemo po dosta strogim kriterijima vidljivim projektima".

„Bolnica u Novoj Bili treba novi paviljon, to košta 10 do 15 miliona kuna. Ako Hrvatska država to ne financira, neće niko“, rekao je premijer Milanović.

Naveo je i primjer Sveučilišta u Mostaru kojem 2015. godine, mimo godišnjeg projekta pomoći, Hrvatska vlada daje skoro deset miliona kuna (1,3 miliona eura) po prvi puta jer se nema odakle financirati „jer osnivač, odnosno županija, nema novaca za to“. Kazao je kako inače većina studenata u Mostaru plaća školarinu i nazvao je to financijski teškom situacijom.

Premijer je kao važne projekte za financiranje u srednjoj Bosni spomenuo srednje škole, odnosno gimnazije u Travniku i Novom Travniku, zatim kazalište u Travniku i kapitalne kulturne spomenike, a to su uglavnom crkveni spomenici, samostani iz srednjeg vijeka: Kreševo, Fojnica, Kraljeva Sutjeska i Jajce.

Premijer Hrvatske je naglasio kako je Vlada RH otvorila studentski dom u Sarajevu na Stupu gdje je sufinanciranjem i pomoći Hrvatske vlade otvoren objekt sa 150 soba dobrog standarda.

„To je također doprinos ostanku i životu Hrvata u Srednjoj Bosni, mada tamo ima iznenađujuće velik broj studenata iz Hrvatske, ali to su uglavnom naši sunarodnjaci iz BiH. Nema toga tako puno, ali je vidljivo i važno. Ako u jednu gimnaziju ide hiljadu učenika u Travniku, to je važno i to se računa, a treba joj novi sprat. Ili recimo škola u Žepču koja se raspada i neće biti popravljena ako mi ne doprinesemo tome“, kazao je Milanović.

Podsjetio je da je kroz desetak godina njegova zemlja u BiH uputila oko 300 miliona kuna.

„Svaka naša kuna nama je važna. Međutim, dugoročno gledano to su za Hrvatsku mali novci, a za njih su ogromni. Što smo dali za deset godina, nekih 200 - 300 miliona kuna, a vidjeli smo da se po hrvatskim ulicama u šahte prosipa milione kuna u dva dana, asfaltiranjima i peglanjima ulica koje su nove. Ljudi to vide, čak i tamo“, zaključio je Milanović.

"Nema nekog dubokog ni hrvatskog ni bošnjačkog pitanja u BiH, postoji pitanje ustroja države. Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda i to je tako. Ja mogu zamisliti i bolji ustavno-pravni poredak od onog koji ima BiH, ali BiH ima ove koje ima i tako treba živjeti".

Izjava za neke kontroverzna ali meni osobno ne. Jasno se kaze da su Hrvati konstitutivan i jednakopravan narod sa ostalima i da to ne dolazi u pitanje.

Mada, Milanovic jeste u nekim svojim istupima pomalo, bar naizgled, konfuzan, kao npr kada govori o ustroju BiH pa u prvoj recenici kaze da postoji pitanje ustroja drzave BiH, a u drugoj recenici da ipak treba zivjeti postojeci ustavno-pravni poredak.

Uglavnom, prilicno nerevalantne dvije recenice kao sto ce i sam Zoka uskoro postati nerelevantan.

Izjava je čisto OK, pogotovo u svjetlu svega što je govorio u zadnje 4 godine. "Hrvatsko pitanje" onako usko definirano i formulirano u okvirima Komšića i Platforme, jednostavno više ne postoji kao činjenica na terenu. Rješavanju tog pitanja je kumovala i sama Hrvatska, odnosno sadašnja Vlada RH, pa se na neki način i hvali da je to rješeno.

Druga interpretacija je da pitanje ne postoji jer je Ustav relativno jasan glede ravnopravnosti tri naroda, i kada bi se izborni i ustavni zakoni sprovodili u duhu Ustava, nikakvog pitanja ne bi bilo.

Problem je što Milanović često daje izjave (i u RH i BiH) koje su nedorečene, a pogotovo u Sarajevu imaš čopor krvoločnih hijena koji osluškuju svaku izjavu i gdje god postoji neke neodređenosti, spinaju u svoju korist.

Tako smo braćo dočekali da u jučerašnjem Oslobođenju, Suljagić uspoređuje djelovanje SDP i Milanovića sa NSDAP, odnosno Hitlerom! Sada ushićeno, u svjetlu Milanovićeve izjave konstatira da su sišli s Hitlerovog puta. Ako bilo ko s foruma ima neke veze ili mogućnosti da ove izjave nekako dobaci do SDP-a ili Vlade, bio bih zahvalan. Ovo je intervju Suljagića u jučerašnjem Oslobođenju.

Peti posjet:

Vareš
Kreševo
Nova Bila (Travnik)
Vitez
Žepče
Jajce

Ako se nekome da, neka na karti obilježi sva mjesta koja je posjetio jer prigodom svake posjete uvijek neko negoduje zašto je zaobiđeno ovo ili ono (iako je npr. posjećeno prošlog puta). Gledajući ovako, posjetio je 19 općina (neke dvaput) gdje Hrvati žive (ili su živjeli) u značajnijem broju.

HRVATSKO PITANJE I HRVATSKA PITANJA ZORANU MILANOVIĆU

Prigodom boravka u BiH premijer RH Zoran Milanović u dva navrata ponovio kako hrvatsko pitanje u BiH ne postoji. Gospodine Milanoviću hrvatsko pitanje itekako postoji. To što ga hrvatski političari u BiH ne umiju i ne žele formulirati, to je sasvim druga stvar.

Zoran Milanović za svoga mandata učinio je krajnje pozitivan vanjskopolitički zaokret Republike Hrvatske u odnosu na Hrvate u BiH. Otklon od neokolonijalnog pogleda Ive Sanadera i rasističkog pristupa Stjepana Mesića prema Hrvatima u BiH je hvale vrijedan potez kojeg se mora imati uvijek u vidu kada se spominje aktualna vlast u RH. Zaokret, međutim, ne znači konstruktivan progres, nego jednostavno dizanje na jednu dostojanstvenu ljudsku razinu komunikacije i odnosa, dimenziju čega je Milanović pokazao tijekom svake posjete Hrvatima u BiH. Stoga, hrvatski politički predstavnici iz BiH, osobito predstavnici HNS-a, uz iskreno dužno poštovanje posjeti objektima kulturološke i sakralne važnosti, morali su posjet Zorana Milanovića iskoristiti za konkretnije i plodonosnije stvari.

Prva stvar, netko je morao Milanoviću pojasniti kako hrvatsko pitanje itekako postoji možda baš ponajviše u Varešu gdje Milanović reče kako ga nema. Prigodom zauzimanja Vareša od strane Armije BiH 1993. iz tog mjesta je prognano oko 10000 Hrvata Vareša i još toliko Hrvata Kaknja i okolnih mjesta koji su svoj spas tražili u Varešu. Za zločine Armije BiH u Kopljarima i Duboštici, kao i pljačku i palež kuća prognanih Hrvata nitko nikada nije odgovarao. Prošli izbori, položeni vijenci se osušiše, izborni pobjednici zaboraviše žrtvu svoga naroda, do sljedećih izbora.

Toliko su zaboravni da zaboraviše kako su članovi Glavnog vijeća HNS-a sjedili u hrvatskom Saboru kada se donosio Zakon o registru birača koji diskriminira hrvatske građane koji žive van Republike Hrvatske. Isti onaj na koji se prije par dana žale veleposlaniku Del Vechiu tražeći više biračkih mjesta u BiH. Dakle žale se na odredbe za koje su i oni sami digli ruke ili prešutno odobrili.

Zaboraviše iskoristiti prigodu te podsjetiti g. Milanovića kako pomoć hrvatske Vlade projektima Hrvata u BiH nije milostinja nego obveza i dužnost. Ako ne radi ratnih zasluga ljudi koji su se u Domovinskom ratu žrtvovali za hrvatsku državu, onda radi vanjskotrgovinske razmjene sa BiH, gdje baš Hrvati iz BiH čine jedinu pozitivnu konstantu u gospodarskom životu Hrvatske. Primjerice, samo slijedom mutno dobivenih udjela u vlasništvu u poduzećima, poput primjerice HT-a Mostar, Hrvatskoj se vrati i više nego ona „pomogne“ svoje sunarodnjake u BiH.

Prisutnost premijera RH u BiH se morala iskoristiti za diskusiju na ove, ali i druge teme koje se tiču odnosa BiH sa Hrvatskom. Zašto nitko Milanoviću nije spomenuo i izbjegava razgovor uopće na temu Gornjih Horizonata? Zašto se ne dogovori susret sa gospodarstvenicima, poput proizvođača mlijeka i drugih poljoprivrednika koji protestiraju iz BiH kako bi premijer čuo što bi moglo biti od obostranog interesa za BiH i Hrvatsku? Zašto se ne otvori tema zašto su sjedišta hrvatskih tvrtki u BiH većinom u Sarajevu? Zašto Hrvatska izbjegava diskusiju na temu otvaranja dodatnih graničnih prijelaza, osobito na području Čapljine gdje za ljetnih mjeseci po cijela sela bivaju prometno blokirana?

Gospodinu Milanoviću hvala na posjetu, gospodi hrvatskim političarima iz BiH, osobito ovim pobjednicima iz redova HNS-a ne bi loše bilo da se probude iz postizbornog sna. Ne možemo živjeti od izbora do izbora.

http://www.hrsbih.org/index.php/vijesti ... milanovicu

Milanovićeva poruka ‘Ostanite živjeti u BiH!’ je duboka i dugo će se pamtiti

SARAJEVO – Hrvatski veleposlanik u BiH je vrlo dojmljen toplinom i iskrenošću s kojom su Hrvati nedavno dočekali premijera Zorana Milanovića koji je obećao konkretnu i institucionalnu pomoć središnjoj Bosni, ali i Hercegovini.
Ivan Del Vechio naglašava da je BiH strateški važna za Hrvatsku, ali i žali što vlasti u BiH nisu iskoristile dobivenih 15 milijuna eura iz EU-a za uspostavu zdravstvene i sigurnosne procedure za izvoz mlijeka u EU.

Posjet premijera Zorana Milanovića središnjoj Bosni je izazvao ogromno zadovoljstvo Hrvata s toga područja. Kako Vi ocjenjujete posjet i što Vas se posebno dojmilo?

• Ovo je bio njegov šesti posjet Bosni i Hercegovini od kada je gospodin Milanović preuzeo dužnost predsjednika Vlade. Već sam taj podatak govori o njegovom osobnom odnosu prema bh. Hrvatima, ali i Bosni i Hercegovini. Interes i iskrena briga za njihovu poziciju uvijek su bili visoko na listi njegovih prioriteta. Taj odnos se zasniva na principijelnoj politici državnog vrha kao ključne pretpostavke o jednakopravnosti svih naroda i građana u BiH, pretpostavke njezine stabilnosti, prosperiteta i demokratskog razvoja. Tijekom ovog posjeta predsjednik Milanović želio se detaljnije upoznati sa situacijom u središnjoj Bosni: Varešu, Kreševu, Žepču, Vitezu, Novoj Biloj, Jajcu, itd. Sastao se i razgovarao s načelnicima općina, predstavnicima zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih i religijskih institucija te gospodarstvenicima i predstavnicima vlasti na svim razinama. Obišao je i detaljnije se upoznao s projektima koji se realiziraju uz financijsku potporu Vlade RH. Osobno me se dojmila toplina, iskrenost i neposrednost razgovora koje je vodio te količina informacija o BiH i poznavanje čak i nekih detalja iz povijesti BiH. Mislim da će se još dugo pamtiti njegova iskrena i glasna poruka: “Ostanite živjeti u BiH, a daljnja potpora Vlade RH neće biti upitna, jer je to važno i za Hrvatsku.”

Pretpostavljam da su predstavnici Hrvata, crkveni dužnosnici, a i obični ljudi ukazivali na materijalne poteškoće. Međutim, zasigurno nisu izostali niti politički problemi. Vi ste ih osobno odavno već prepoznali, na što su se posebno žalili premijeru Milanoviću?

• Možda ću Vas razočarati, ali tijekom ovog posjeta najmanje je govora bilo o politici, o formiranju vlasti te stranačkim kombinatorikama. Za premijera Milanovića to je proces koji se tiče same BiH. Njega se dojmila situacija u Varešu, gdje se živi loše i gdje se vratila samo polovica stanovništva, tema je bila kako pomoći Varešu izići iz te situacije. U Kreševu je, uz ono što je do sada napravljeno u školstvu i zdravstvu, potrebno osigurati muzejski prostor za veliki broj kulturnih i povijesnih vrlo vrijednih izložaka iz bogate povijesti BiH. U Žepču je posjetio osnovnu školu koja je u ruševnom stanju i treba je što prije sanirati, itd. Razgovaralo se i o teškoj gospodarskoj situaciji, visokoj nezaposlenosti ponegdje i o problemima vezanim uz ravnopravni status pri zapošljavanju, pravima branitelja, itd.

Hrvatska Vlada nastavlja pomagati ovdašnjim Hrvatima i ispunjavati ustavnu obvezu. To će i dalje raditi institucionalno. Što je premijer obećao, koji će se projekti podržavati i na kojim područjima?

• Neke prioritete sam već spomenuo. Tome treba dodati i bolnicu u Novoj Biloj, Srednju školu u Novom Travniku, Katolički školski centar ‘Petar Barbarić’ i Amatersko kazalište u Travniku, itd. Premijer Milanović je inzistirao da se odrede prioriteti i pripremi kompletna dokumentacija, ne samo kada je u pitanju središnja Bosna, nego i šire područje BiH. Hrvatska je za ovakvu vrstu projekata u proteklih desetak godina izdvojila više od 250 milijuna kuna.

Posebnu pozornost je izazvao tzv. drugi, mekši pristup EU-a spram BiH. I ovdje se u tom smislu odaje priznanje i prepoznaje vrlo korektna i konkretna inicijativa Hrvatske u Bruxellesu da se Europa snažnije posveti BiH: Inicijativa V. Britanije i Njemačke je u temeljima inicijativa Zagreba?

• Kada je prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić prije otprilike godinu dana pokrenula tzv. “tailor made approach” za BiH, bilo je jasno – da bi se taj projekt realizirao, mora postati EU projekt. To se sada i dogodilo. I to je najvažnije. Suština je ostala ista. Ukratko, potrebno je definirati gospodarske mjere koristeći Sporazum o rastu, osigurati vladavinu prava te kvalitetnu državnu administracija. Pripremu tog dokumenta sada je preuzelo Predsjedništvo BiH, a dokument moraju potpisati čelnici svih političkih stranaka. Važna je suradnja sa stručnjacima EU-a pri izradi i realizaciji tog dokumenta. U tome se očituje i suština hrvatske inicijative, aktivna uvjetovanost umjesto pasivnog promatranja i čekanja da domaći političari odrade zadaću, što do sada nije dalo rezultata. Ako se u taj proces uključi i civilno društvo te preko IPA fondova osiguraju sredstva za provođenje programa reformi, velika je šansa da se nakon određenih rezultata odmrzne i SSP, što je i konačni cilj koji će omogućiti kredibilnu aplikaciju BiH za članstvo u EU-u. Europska unija je pokazala interes, a na novoj je vlast u BiH pokazati volju za realizacijom tog plana.

Pratite li uspostavu vlasti u BiH: Hrvati su konačno izabrali sebi predstavnike. Bilo je sporenja oko formiranja parlamentarnih većina, pa je čak bilo spekulacija da HDZ BiH neće ulaziti u državnu vlast. Je li službeni Zagreb u tom pogledu nešto sugerirao Draganu Čoviću i smatrate li da najjača hrvatska stranka svakako treba ući u vlast na svim razinama?

• Principijelan je stav i predsjednika RH Josipovića, a i Vlade RH na čelu s predsjednikom Milanovićem, da se ne miješaju u unutarnje političke procese u BiH. Za nas je jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda i građana polazna osnova, preduvjet stabilne, prosperitetne i europske BiH. Hrvatska pozdravlja činjenicu da su na ovim parlamentarnim izborima izabrani legitimni predstavnici Hrvata, što se nije dogodilo u posljednja dva izborna ciklusa. Na gospodinu Čoviću i njegovom timu sada leži ogromna odgovornost s budućim koalicijskim partnerima na svim razinama vlasti osigurati tu jednakopravnost te da se nađu odgovori na teška pitanja koja se prije svega odnose na tešku socioekonomsku situaciju, koja pritišću sve građane ove zemlje. Hrvatska, kao i članice EU-a, želi da se što prije oformi vlast na svim razinama, da se definiraju reformski potezi i njihov redoslijedi te pokrenu procesi. U tom smislu, Hrvatska je i dalje spremna potpomoći te procese u njezinom punom kapacitetu.

BiH jedan od naših najvažnijih susjeda

Kakvi su odnosi između BiH i Hrvatske?

• Sustavno ponavljam da je BiH jedan od naših najvažnijih susjeda. Hrvati kao jedan od konstitutivnih naroda ujedno su dio ukupnog hrvatskog korpusa, dužina granice, važnost gospodarskih odnosa, Hrvatska je jedan od potpisnika Daytonskoga mirovnog sporazuma, itd. Sve je to razlog da ulažemo puno truda i posvećujemo puno pažnje kako bi ti odnosi bili što bolji. Dodatno smo naše vrlo dobre bilateralne odnose oplemenili i kroz implementaciju zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a, koja se odnosi na građenje dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje. Vrlo smo aktivni kroz naš Centar izvrsnosti u pružanju pomoći u procesu priprema za ulazak BiH u euroatlantske integracije. Usprkos nekim otvorenim pitanjima, smatram da su naši bilateralni odnosi vrlo dobri.

Zatvaranje tržišta BiH nije rješenje

Godinu i pol je EU na granici BiH. Jesu li se napokon uskladili i stabilizirali zakonski okviri i ukupno poslovno ozračje između dviju država. Svjedoci smo evo ovdje nezadovoljstva mljekara, što spočitavaju hrvatske kompanije ovdašnjim vlastima?

• Hrvatska je sada članica EU-a i to se ponekad zaboravlja u ovdašnjim strukturama vlasti. Kada se govori o uvozu i izvozu u Hrvatsku, to zvuči ujedno i uvoz i izvoz u EU, odnosno strogo definiranim standardima kojih se moraju pridržavati sve članice, kao i zemlje aspirantice za članstvo. To se odnosi i na problem izvoza mlijeka u EU. Usprkos velikim financijskim sredstvima koje je osigurao EU (oko 15 milijuna eura), vlasti u BiH nisu uspostavile osnovne zdravstvene i sigurnosne procedure koje bi omogućile izvoz mlijeka i ostalih bh. proizvoda u EU. Zatvaranje tržišta uvođenjem prelevmana na uvoz mlijeka u BiH svakako nije rješenje, a pogotovo ne dugoročno.

Čović s Josipovićem na tradicionalnom okupljanju “Prstena”: Povezati Hrvate s obje strane Save
Objavljeno 07.12. - 18:07

Čović i Josipović među 300 uglednih uzvanika na tradicionalnoj večeri udruge "Prsten"

Tradicionalna Večer članova i prijatelja Udruge Prsten održana 6. prosinca u hotelu Sheraton privukla je i ove godine više od 300 gostiju, visokih uzvanika iz svijeta politike, umjetnosti, gospodarstva i sporta. Uz bogatu gastronomsku ponudu na stolovima, pripremljen je raznolik spektar izvođača u popratnom kulturno-umjetničkom programu, te su svečano dodijeljeni ugovori o stipendijama novoizabranim stipendistima Zaklade Prsten. Program Večere moderirala je voditeljica Karmela Vukov Colić, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Poseban pozdrav upućen je predsjedniku Hrvatske Ivi Josipoviću, članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću, izaslaniku predsjednika Hrvatskog sabora, predsjedniku Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora Ivi Jelušiću, načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH generalu zbora Dragi Lovriću, predstojnici Državnog ureda za Hrvate izvan RH Dariji Krstičević, predsjedavajućem Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Boži Ljubiću, predsjedniku Vlade Županije Posavske Marijanu Oršoliću, Franji Topiću, predsjedniku HKD Napredak Sarajevo, gostima iz Udruge hrvatskih poduzetnika iz Beča na čelu s predsjednikom Mirkom Matkovićem, gostima iz Zajednice Hrvata BiH Šibensko-kninske županije na čelu s predsjednikom Goranom Babićem, te svim donatorima i prijateljima Udruge bosanskih Hrvata Prsten.

Domaćin predsjednik UBH Prsten Mijo Marić pohvalio je rad svih članova koji su prepoznali najefikasniji oblik djelovanja kroz klubove žena, mladih, znanstvenika, poduzetnika, stipendista, utemeljitelja te je pozvao sve nazočne da se uključe sukladno svojim afinitetima u rad Udruge.

Krstičević: Zadovoljso biti dio realiziranih ciljeva

Predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH Daria Krstičević je izjavila da je veliko zadovoljstvo biti dio realiziranih ciljeva Udruge koja se pokazala pouzdanim partnerom. “Ovo okupljanje pokazuje da se niste odrekli svojih korijena u BiH, a jedan od strateških ciljeva našeg ureda jest briga za Hrvate u BiH što pokazujemo financiranjem projekata i velikim brojem državnih posjeta od kojih je posljednji premijera Hrvatske Zorana Milanovića,istaknula je.

U ime predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke, skupu se obratio njegov izaslanik predsjednik Odbora za gospodarstvo Ivo Jelušić koji je nazočio svim prethodnim večerama, aktivno sudjelovao u radu Udruge, i sam je jedan od članova, te može posvjedočiti da je danas UBH Prsten jedna od najznačajnijih zavičajnih udruga.

Čović za povezivanje Hrvata s obje strane Save

Novoizabrani hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je da se Udruga Prsten zalaže za povezivanje Hrvata s obje strane Save, te da je u zadnjih godinu dana Hrvatski narodni sabor okupio najveći broj hrvatskih stranaka u BiH bez obzira na stranačku pripadnost te se zajednički bore za ravnopravan položaj Hrvata u BiH, jedinstvenu BiH i njezinu europsku budućnost.

Josipović: Hvala što ste me uveli u svijet Prstena

U svom govoru predsjednik Hrvatske Ivo Josipović zahvalio je svojim domaćinima i prijateljima što su ga uveli u svijet Udruge Prsten, koja se svojim ukupnim društvenim radom zalaže za zaštitu interesa Hrvata u BiH. Politika Vlade Hrvatske prema Hrvatima u BiH je plemenita politika, politika potpore suverenoj BiH, sutra europskoj BiH i potpora Hrvatima kao konstitutivnom narodu u BiH.

Tijekom večere upućena je zahvala svim donatorima koji su nesebično i od srca pomogli u prikupljanju sredstava za pomoć ljudima u poplavljenim područjima BiH, za Zakladu Prsten i druge humanitarne akcije Udruge.

Dodijela stipendija

Ponos i radost izazvala je svečana dodjela ugovora o stipendiranju desetoro mladih studenata kojima su puno uspjeha u obrazovanju i postizanju uspjeha poželjeli predsjednik Udruge Prsten Mijo Marić, zamjenik predsjednika Pavo Zubak, ravnatelj Zaklade Prsten prof. dr. sc. Vlado Guberac i predsjednik Upravnog odbora Zaklade Prsten Marko Pipunić.

Nakon uručenja ugovora u ime stipendista zahvalila je stipendistica Jelena Stipović, studentica V. godine novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

– Dobiti stipendiju Zaklade Prsten koja iznosi mjesečno 800,00 kuna je zaista velika stvar i ona je dokaz da se zaista vrijedi truditi, raditi, učiti, da ne trebamo odustajati nakon možda početnih neuspjeha te je također dokaz da se svaki trud na kraju isplati i nagradi. Svjesni smo da je netko odvojio svoje novce, novce svoje djece kako bi pomogao nama studentima i danas-sutra nadamo se da ćemo i mi biti u mogućnosti pomagati drugima. Ova će stipendija svima nama, a posebno našim roditeljima biti veliko olakšanje jer se oni svakodnevno odriču kako bi nam omogućili studiranje. Svojim stečenim znanjima i iskustvima pridonijet ćemo radu Udruge Prsten, a kada se zaposlimo i Zakladi Prsten.

Trinaestogodišnja violinistica Matea Oršolić, veliki glazbeni talent Bosanske Posavine oduševila je svojim nastupom okupljene goste. Nekoliko tradicionalnih kola otplesao je KUD Prsten iz Varaždina koji već treću godinu marljivo uvježbava svoje članove u varaždinskoj podružnici. Standardne i latinoameričke plesove prezentirali su najbolji i najiskusniji plesni parovi iz plesne škole Euroritam. Za prepun plesni podij pobrinuo se tamburaški orkestar Lira Osijek i gošća iznenađenja, povratnica iz Kanade Jelena Kuliš Džoja. Bila je to večer za pamćenje uoči 10. obljetnice Udruge. /HMS/

Potpisani ugovori za pomoć Hrvatima u BiH
Objavljeno 13.12. - 13:50
Foto: VLM

U prostorijama Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske potpisani ugovori o dodjeli sredstava za financiranje 29 obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih, kulturnih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, kao i za pomoć poplavom pogođenim područjima u BiH. Tom prigodom, Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, naglasila je da je strategija od osnivanja Ureda 2012. financiranje manjega broja, ali većih i strateški važnih projekata za održivi ostanak, opstanak i povratak Hrvata u BiH, prenosi Večerenji list.

“Također, vodimo računa da u svim područjima u kojima Hrvati žive podupiremo kulturne, znanstvene i zdravstvene projekte. Ono što je posebice važno i posebice prepoznato jeste da je danas kada idete po Bosni i Hercegovini vidljivo sve ono što je hrvatska Vlada do danas, ovo je treća godina, napravila. To je oko stotinu projekata, velikih, a riječ je o školama, bolnicama, cestama, infrastrukturi, studentskim domovima”, rekla je ona.

Marijan Cesarik, zamjenik ministra zdravlja, izrazio je uvjerenje da će svi financirani projekti iz područja zdravstva doprinijeti osiguranju kvalitetnijeg pristupa zdravstvenoj njezi i zaštiti, a time i opstanku i ostanku Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Ružica Beljo Lučić, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta, izrazila je zadovoljstvo i nadu da će i ova financijska potpora, kao i dosad, pridonijeti očuvanju identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini te da će ova potpora odnosno unapređenje obrazovnih i znanstvenih kapaciteta pridonijeti bržem razvoju cijele Bosne i Hercegovine.

Trebalo bi uvesti kao pravilo što se tiče novog predsjednika i premijera da prvi posjet izvan zemlje bude Mostar.

A onda negdje drugdje, po mogućnosti Berlin.