Naravno da nisi ali to te nije spriječilo da uzmeš našu putovnicu je li ;). Takvih kao ti koji paktiraju sa našim protivnicima ovdje u RH ima na prste jedne ruke i nitko ih ne pita za mišljenje. Ali zato ovdje imaš prilike :)

Kad ćemo do Drine Dane ?

http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sara ... s-nepoznat


Kako ne zna se? Pa nestalo srpcadi...

Sabah hajrula, gospodine Karovlah.

post597219.html#p597219

Kad Germani odrede, da utvrdimo stoljećima staru granicu istoka i zapada. Ili ćete vi možda da je mijenjate zajedno sa vojvodama Nikolićem i Vojom. Hehe

Steta. Reko ja cu biti prvi s mustulukom.

Njemce ne zanima tvoj debilizam.

Ok prestanimo sa ovom jalovom diskusijom. Mislio sam da će biti konstruktivnije, no skrenulo je u zabavne vode. Stoga se dobrovoljno isključujem i pozdravljam sve dobronamjerne

Gospodin Milorad: Gospodin Bakir je beznačajna politička figura


Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas u Trebinju da je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović beznačajna politička figura, koji čak nije prvi ni u svojoj partiji.


Na pitanje Srne da prokomentariše Izetbegovićevu jučerašnju izjavu da je Republika Srpska "bazirana na kostima i genocidu počinjenom u Srebrenici", i da nikada neće biti izvan teritorije BiH, predsjednik Republike Srpske je rekao da Izetbegoviću može samo da poruči da se bavi svojim poslom i da provodi islamsku deklaraciju svog oca na način kako je i planirao da uradi.

"Republika Srpska je stabilna u svom institucionalnom kapacitetetu i ona nije Izetbegovićeva. Republika Srpska pripada nama i volja njenih građana je gdje će da žive. Nikakvo svojatanje Republike Srpske neće pomoći Izetbegoviću da bude zadovoljniji. Oni su davno izgubili Republiku Srpsku i ničim ne upravljaju s njom", istakao je Dodik.

Dodik je naglasio da "Republika Srpska sebe ne doživljava ništa više od onoga što je Dejton propisao".

Komentarišući Izetbegovićevu izjavu da je spreman da sam ode u Beograd i "u lice sa /predsjednikom Srbije/ Tomislavom Nikolićem raspravi neke stvari", među kojima i tu da "Republika Srpska nije država" i da "neistine koje je Nikolić u više navrata iznosio neće donijeti ništa dobro nikome, pa ni Srbima i Srbiji", predsjednik Dodik je rekao da to što Izetbegović uzima za pravo da komentariše predsjednika jedne suverene države kakva je Srbija govori o njegovoj ubijeđenosti da ima pravo na sve.

Dodik je istakao da je Izetbegović samo jedan od tri člana Predsjedništva i da BiH ne može da "progovori sve dok nema stav sva tri člana".

"Izetbegović to masovno krši i uz to nama poručuje kako treba da budemo smireni, jer, navodno, on nama želi dobro. NJega ne treba ozbiljno shvatati, niti prihvatati to što govori, jer to radi iz očaja i svoje istorijske predubijeđenosti da im sve pripada i da je važno da on postoji", istakao je predsjednik Dodik.

Govoreći o jučerašnjim razgovorima evropskog komesara za proširenje Štefana Filea sa predstavnicima vodećih političkih stranaka u BiH o provođenju odluke "Sejdić-Finci", Dodik je rekao da je u Federaciji BiH blokada koja ne dozvoljava bilo kakvo kretanje naprijed po tom pitanju.

"Mi smo jasno izašli sa prijedlogom za Republiku Srpsku koji podrazumijeva način promjene Ustava za Srpsku", podsjetio je Dodik, dodavši da se Srpska ne bavi pitanjima Federacije.

Istakavši da angažman evropskog komesara doživljava pozitivno, predsjednik Srpske je ponovio da je sav problem u Federaciji koja ne dozvoljava bilo kakvo napredovanje na tom planu, što je još jedan od razloga zašto Srpska ima permanentne gubitke.

Dodik je rekao da je odavno prestao da prati situaciju u Federaciji u kojoj su nekada neriješeni odnosi između hrvatskih i bošnjačkih političkih partija, a nekada između bošnjačkih.

"Ali, to je njihov problem i oni moraju i da ga riješe", zaključio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.



http://www.24sata.info/vijesti/politika ... igura.html

Dežulović: Ustaša Mile i Nezavisna država Srpska

Zvao me nekidan u dva iza ponoći Kožo da ispriča vic. Ima on taj običaj, zovne u gluho doba noći iz kafane da ispriča vic.

Elem, na satu povijesti digla učiteljica malog Ivicu. "Ivice", veli, "reci nam tko su bili partizani?" "Antifašistička narodnooslobodilačka vojska u Drugom svjetskom ratu", odgovorio Ivica kao iz bestrzajnog topa. "Vrlo dobro", pohvalila ga učiteljica, "a znaš li tko su bili četnici?" "Znam", namjestio Ivica samouvjereni smiješak, "pripadnici poražene jugoslavenske kraljevske vojske, domaći izdajnici i suradnici okupatora." "Bravo", lijepo se obradovala učiteljica, "a ustaše?" "To je lako: djed, djedov brat, stric Grgo...", spremno će Ivica, "...i oba ujaka."

Tako je otprilike nekidan na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom izgledalo saslušanje svjedoka obrane Milorada Dodika.

"Mile", pitao je Karadžićev odvjetnik, "reci nam tko su bili pripadnici Armije BiH?" "Borci za islamsku Bosnu i Hercegovinu, vjerski fanatici i mudžahedini iz arapskih zemalja", odgovorio Mile kao iz bestrzajnog topa. "Vrlo dobro", pohvalio ga advokat, "a znaš li tko su bili ustaše?" "Znam", namjestio Mile samouvjereni smiješak, "borci za Nezavisnu Državu Hrvatsku, klerofašisti, ubojice i strani plaćenici." "Bravo", lijepo se obradovao odvjetnik, "a četnici?" "To je lako: Ratko, Radovan, Momčilo, Nikola...", spremno će Mile, "...i ja."

Bilo je, ne kažem, takvih slučajeva, upisivali su se ljudi u ustaše i četnike pred sam kraj rata, pa je od tih vremena za budalu s lošim tajmingom ostala uzrečica, "upisao se u četnike četrdeset pete". Štoviše, bilo ih je što su se u poražene vojske upisivali i u sudačkoj nadoknadi rata, sve tražeći po Bleiburgu ćatu s ustaškim iskaznicama, a bilo je opet i nekih što su još četrdeset šeste ili sedme po balkanskim gudurama tražili ustaške i četničke štabove da se prijave i tamane partizane. Nije to, jebiga, bilo kao danas, nije bilo televizije i interneta, vijest da su Rusi ušli u Berlin putovala je Europom danima, do nekih zabitih balkanskih vukojebina bogami i mjesecima, pa se znalo dogoditi da neki ustaški ili četnički entuzijast još mjesecima nakon završetka rata traži braću da im se pridruži u svetoj borbi protiv komunističke aveti.

Bilo je, rekoh, takvih slučajeva: nije mi poznato, iako nije isključeno, da je neka gorštačka budala tako i cijelih deset ili dvadeset godina nakon rata lutala planinama tražeći vezu za upis u suradnike okupatora i domaće izdajnike, ali nema u arhivima zabilježenog slučaja da bi se dvadesetak godina nakon rata u poraženu vojsku upisao – pobjednik. Nije partizanima, hvala Bogu, nedostajalo budala i duduka, samo što takvi nisu valjda preživjeli obuku iz bacanja ručnih bombi.




A Mile Duduk, što je završetak rata dočekao u pobjedničkoj vojsci - proslavivši se kao žestoka opozicija Radovanu Karadžiću i njegovu SDS-u - sada, eto, otišao u četnike.

"Sad shvatam da nisam bio u pravu kad sam se zalagao za prihvaćanje svih onih mirovnih sporazuma koje je Karadžić redom odbijao, jer danas ne bismo imali ovakav stepen zaštite svojih prava", skrušeno, petnaest godina nakon što je srušio Karadžićev SDS, priznaje Mile, izašavši pred haški sud da izljubi Radovana Karadžića i "zahvali mu na naporima da se Srpska formira i održi", pa da mu na izravno pitanje pred sudom odgovori kako "nikad, ni na jednom sastanku, ni na jednoj sjednici Skupštine nije čuo da bi se vodstvo Republike Srpske zalagalo za nasilje nad drugim narodima i manjinama".

Mladi socijaldemokratski antifašist Mile u Haagu se tako upisao u četnike dvadesetak godina nakon završetka rata, otprilike kao da je 1986. otišao u zagrebački zatvor zamoliti Andriju Artukovića da ga upiše u ustaše. Teško, uostalom, da bi i Artuković i neprežaljeni mu Poglavnik mogli zamisliti boljeg svjedoka obrane.

Zaštićeni svjedok Mile će, naime, pred Haškim sudom - kao i u bezbrojnim prilikama dosad - osporiti raširenu i popularnu tezu o Republici Srpskoj kao "genocidnoj tvorevini nastaloj na zločinu", ponovit će Mile kako to "nije istina, jer je Srpska formirana u oktobru 1991, a ozvaničena 9. januara 1992", te kako su i "Srebrenici, uostalom, prethodili zločini nad Srbima u Bratuncu". Mada, ako ćemo pravo, ni Srebrenica nije zločin genocida, već više valjda "napor da se održi Republika Srpska".



"Nije istina da je Nezavisna država Hrvatska nastala na zločinu", rekao bi tako mlad ustaša Mile Duduk zahvaljujući Paveliću i Artukoviću na "naporima da se NDH formira i održi", samo da je stari Andrija živ pa da ga zove za svjedoka obrane. "NDH je formirana 10. aprila 1941. godine, dakle, prije Jasenovca i drugih zločina", objasnio bi svjedok obrane Milorad Dodik, dodajući kako su "uspostavi NDH prethodili brojni zločini srpske vojske nad Hrvatima u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji".

Otišao tako Mile prijaviti se u četnike, dvadeset godina tražio po vrletima i gudurama štab da se upiše u četničke dobrovoljce, pa završio u ustašama. Ne bi nekad takvi duduci preživjeli ni obuku iz bacanja ručnih bombi, ali Mile za vrijeme obuke bio u Skupštini NDH. Pardon, NDS.

Nije, naravno – u pravu je krilnik Duduk - Republika Srpska nastala na zločinu, ali nije, jebiga, ni Nezavisna država Hrvatska, barem ne ako se ne računaju zločini njihovih njemačkih i srpskih sponzora, koji su im prethodili i koji su ih omogućili. Obje su tvorevine, međutim, isključivo na zločinu opstale, i jedina je razlika među njima što međunarodna zajednica 1945. nije za Jugoslaviju imala ni Daytonski sporazum ni Haški tribunal, pa da kakav partizanski oficir Mile, dvadeset godina kasnije dobro uhljebljeni predsjednik Nezavisne Socijalističke Republike Hrvatske, u Haagu zahvali Poglavniku na naporima da se održi NDH.

I, jasno, na onim silnim sanducima opljačkanog zlata.

Jeblo mater, dal je to neprijateljska propaganda ili su ove naše vladike podivljale fakat?
Ja za ovog Grigorija slabo dobru riječ čujem od ljudi, za Vasilija da ne pominjem, ovaj naš Nikolaj dabrobosanski je valjda starija garda pa nema repova...

Ima li kakvo novije istraživanje javnosti u RS-u kako stoji SDS i SNSD, a kako Dodik i Bosić?

A može biti i jedno i drugo.

Ako ništa, od Grigorija makar nešto pametno:



Konačno da čujem od dela crkve nešto što ima stvarne veze sa problemima naroda.

Inače, dal je moj utisak, da su poslanice patrijarha Pavla, Božićne i Vaskršnje, bile puno aktuelnije i puno više se doticale onoga što muči narod od Irinejevih.

Nije samo tvoj utisak. Oni se ljudi sada bave sobom i svojim zemaljskim problemima.

Reći ćeš možda da pljujem, ali stvarno sam se razočarao što ništa nije urađeno kad se skupljao novac za lečenje one devojčice nedavno.

Ne znam, čini mi se da mogu toliko da urade... pa da time malo i vrate narod veri, tradiciji, crkvi na kraju krajeva, ali ništa ne rade.

Grigorije je legenda, jedini čovjek koji može dovesti SPC u novi doba
Šteta što se Srbi boje unijaštva k'o Vrag tamjana...

Gdje je Joe Enter ? Protestira li ispred crkve u Bijeljini.

Jes' pa da nas uvedu u latinsku jeres. Pu, pu daleko bilo.

Nisam baš siguran da je vladika Grigorije ekumenista.

Siguran sam da je Patrijarh Irinej ekumenista.

A o unijaštvu možemo da razgovaramo tek prošle godine.

Bože me oprosti, ali izgleda da bi za početak mnogi od njih morali da se vrate veri, tradiciji i Crkvi.

Totalno su se o sebi zabavili, ja sam ubeđen da tu ima i uplitanja sa strane (CIA snajka, CIA), jer su Crkva i vojska institucije sa najvećim povjerenjem u Srba, ali povjerenjem koje se neprestano kruni. Ali ne može njih CIA da natjera da se maltene isključe iz svijeta i društva, i primjer sa malom Tijanom je jako indikativan. Jebote, Firma na severu istakne jedan jedini transparent, sa imenom i žiro-računom, a Crkva se o tome ne oglasi.

Udaljili su se od naroda i njegovih problema. Eto recimo ta bolesna djeca, pa oni bi konstantno trebali da imaju neki fond da se time bavi.

Jbg, Vladika Vasilije pravio Versaj, a ima i još primera...

Crkvu čine ljudi, ima ih dobrih, ima ih i ne baš dobrih.....

Нарвно, причамо о томе какви тренутно доминирају у врху клера.