Čovjek ne voli konkurenciju hrvatskih firmi

Radončićev poučak

Gostujući u emisiji „60 minuta", na primjedbu Bože Ljubića kako Hrvatima drugi biraju člana Predsjedništva Fahrudin Radončić mu je odbrusio: - Ako ste ugroženi kao što govorite zašto se vi Hrvati, članovi Kreševske skupine, niste dogovorili i imali jednog kandidata? Doživjeli smo da nas i Radončić uči pameti ali sumnjam da će i to biti dovoljno.

Fahro sa možda i najsmislenijim komentarom u posljednjih par tjedana.

Cerić: Ne treba se bojati promjena, ne treba se plašiti novih ideja

Izbori su izvanredna prilika da građani BiH sudjeluju u kreiranju svoje bolje sadašnjosti i budućnosti

Oni kojima je stalo do našeg mišljenja, razumijeli su naše poruke i prema njima se mogu ravnati

Predsjednik FBiH Živko Budimir poručio članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću da je "izdajnik hrvatskog naroda"

"Pozivam Komšića da povuče svoju kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva i na taj način dopusti hrvatskom narodu da sam izabere svog predstavnika", izjavio je Budimir u Konjicu 2010.

Koliko je "vladajuća" Hrvatska stranka prava BiH vjerodostojna i dosljedna pokazuje primjer saopćenja ove stranke iz 2010. godine, u kojem Živko Budimir, novoizabrani predsjednik FBiH, a tadašnji kandidat za premijera HNK, poručuje Željku Komšiću da je "izdajnik hrvatskog naroda".

Samo godinu kasnije Budimir ima drugačiju priču što znači da je ili promijenio mišljenje, što dovoljno govori o njegovom karakteru, ili je zbog pozicije odlučio "zaboraviti" da je Komšić "samo Hrvat po rođenju, ali ne i po ostalom".

Zahvaljujući "Depu" koji je saopćenje izvukao iz naftalina, čitatelji portala "Dnevnog avaza" mogu sami prosuditi o čemu je riječ.

"Pozivam Željka Komšića da povuče svoju kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva i na taj način dopusti hrvatskom narodu da sam izabere svog predstavnika!"

Tim je riječima Živko Budimir, kandidat HSP-a BiH za premijera HNŽ uputio apel Komšiću na sinoć održanoj javnoj tribini HSP-a BiH u Konjicu. Ciljano upućujem poziv Komšiću upravo iz Konjica jer je ovaj grad primjer zatiranja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Hrvata je u Konjicu 1991. živjelo oko 11 i pol tisuća, danas ih je tek nešto više od tisuću.

Nisu ostvareni uvjeti za održivi povratak Hrvata. Oni će se moći ostvariti tek ustavnim promjenama, a da bi do tih promjena došlo, Hrvati moraju imati predstavnike koji će se znati i, prije svega, htjeti izboriti za hrvatske interese. Komšić je možda Hrvat po rođenju, ali njegovi postupci ga čine izdajnikom hrvatskog roda“, istaknuo je Budimir.Budimir je pozvao i Bošnjake da na predstojećim izborima glasuju za svog predstavnika, a da izbor hrvatskog člana Predsjedništva prepuste hrvatskom narodu.Na političkoj sceni hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini postoji čovjek koji je kroz povijest svog djelovanja dokazao kako je spreman uvijek zastupati interese hrvatskog naroda te nikada nije podlegao ucjenama, taj čovjek je kandidat Hrvatske koalicije HDZ 1990 – HSP BiH, gospodin Martin Raguž“, kazao je Budimir te dodao kako ne sumnja da će Raguž dobiti najviše glasova hrvatskog biračkog tijela.

Nazočnima se obratio i Albert Šunjić, ministar za pitanje branitelja u HNŽ-u. On je istaknuo kako je po dolasku na mjesto ministra 2007. godine zatekao potpuni kaos, ali da se uspio izboriti za kvalitetan rad Ministarstva koje je do danas učinilo velike stvari po pitanju zdravstvenog osiguranja i topličkog liječenja branitelja i stradalnika domovinskog rata, ali i po pitanju stambenog zbrinjavanja.;Problematika razvojačenih branitelja je uistinu velika i tu postoji još mnogo mjesta za rad. Branitelji su danas napušteni i ugroženi, a Hrvatska stranka prava, i ja osobno, nastavit ćemo se boriti za vraćanje dostojanstva ljudima koji su svoj život riskirali za hrvatski narod.

Domaćin tribine HSP-a Mile Mišo Andrić se zahvalio nazočnim mještanima na dolasku te ih je pozvao da obvezno iziđu na predstojeće izbore", kaže se u saopćenju Ureda za odnose s javnošću HSPBiH.

-Sada Bošnjaci moraju biti primjer u ekonomiji, u razvoju, u demokraciji te tome kako se demokratski gradi i čuva BiH. S druge strane, Dodik je kao babaroga. On nema moći, a mi to nećemo političkim sredstvima ni dozvoliti, da razbije BiH!

On je čovjek žestokih riječi na koje se s lakoćom hvataju pojedini bezidejni bošnjački političari kako ih narod ne bi pitao za ekonomske rezultate ili to čine da skrenu pažnju s teme koja ih u određenom trenutku boli. Dodika moramo poraziti svojom ekonomskom vizijom, radom, znanjem, međunarodnim vezama, boljim životom u FBiH i civiliziranijim javnim međusobnim odnosom, a ne prepiskama populističkog i kukavičkog tipa, kada se jedan političar, u želji da skrene pažnju s pogleda u bošnjačku mafiju i zla koja ona čini, počne dopisivati s predsjednikom RS.

Tako se dižu međunacionalne tenzije kao provjerena metoda za smirivanje nacionalnog puka. Ja se ne bojim Dodika! On je rešeto i klepetalo kojim neuspješni bošnjački političari plaše svoj narod. I strateški gledano, zbog dnevnih političkih interesa, dugoročno idu Dodiku naruku.

Sve ovo rekao sam i Dodiku u Banjoj Luci. To ne znači da i on meni nije jednako direktno kazao sve što ima. Mislim da je jedino ispravan put s njime se lično suočiti i muški razgovarati, a ne slati mu kukavička pisamca s polemičkim rečenicama iz fotelje u sigurnom Sarajevu-izjavio je Fahrudin Radončić u intervju za Avaz aludirajući, između ostalog, na pismo koje je bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović uputio Miloradu Dodiku prijeteći mu 100 posto "bosanskim patrotima".

Uz pomoć prijatelja – iz Srbije i Crne Gore

Ono o čemu privrednici u Srbiji samo mogu sanjati – da im državne kompanije svojim novcem osiguraju dodjelu milionskih kredita u državnim bankama za sumnjive poslovne projekte u partnerstvu s off-shore preduzećima – pošlo je za rukom Radončiću. Kako i zašto se to desilo, s kim je poslovao vlasnik Avaza Dani donose u dosad najoubuhvatnijem tekstu na temu Radončić, kao i ko su njegovi “poslovni” prijatelji iz regionalnog podzemlja

Crnogorski mediji naširoko su pisali o vezama najtraženijeg regionalnog kriminalca Darka Šarića sa Naserom Keljmendijem, čak je navodno viđan sa njim u BiH dok je za njim tragala policija. Prema izvještaju mreže istraživačkih novinarskih organizacija (11 organizacija) iz jugoistočne Evrope među onima s kojima je Šarić povezan su Safet Kalić, Stanko Subotić, Filip Vuković, Ljubiša Buha... sve sama eminentna imena regionalnog podzemlja i – politike. Podsjetimo, Šarić je prema podacima srbijanskih istražitelja, vođa moćne balkanske kriminalne organizacije koja je godinama švercovala kokain iz Južne Amerike preko zemalja Balkana i Italije ka zapadnoj Evropi.

Prema zvaničnim izvorima, legalni prihod Šarića od poslova u Srbiji godišnje je iznosio 85 miliona eura. Porijeklo tih prihoda su kompanije u Srbiji, a izvor poslovna registarska agencija Srbije i Nacionalna banka Srbije, no nelegalni prihod, prema optužnici napisanoj u Srbiji, bio je i znatno veći. “Šarić i njegova grupa ostvarili su preko milijardu eura prihoda godišnje od trafikinga i kokaina”, izjavio je u vrijeme podizanja optužnice Slobodan Homen, sekretar Ministarstva pravde Srbije.

Crnogorski “investitori” Među imovinom Darka Šarića spominjalo se i suvlasništvo u crnogorskom dnevnom listu Pobjeda (većinski vlasnik je bila država), koji je nedavno kupio Fahrudin Radončić. A među preduzećima čiji je vlasnik Safet Kalić spominjao se i Kristal čija je osnovna djelatnost bila proizvodnja ravnog stakla. Kako su pisali crnogorski mediji Kalić je to preduzeće preuzeo 2006. od Eurofonda koji kontroliše Veselin Barović (poslovni partner Fahrudina Radončića u Crnoj Gori) i firme i lica povezana sa njim. U Barovićevom vlasništvu Kristal je bio od 2002. godine. Dalje su pisali da je Kalića Pobjeda po preuzimanju Kristala, predstavila kao spasioca rožajske radničke klase. Zanimljivo je međutim da je jedino ulaganje Kalića u Kristal za koje se zna – oko 200.000 eura koje je dao za neisplaćene zarade u periodu od deset godina. Isplatio je radnike, ali kako su Kalićevi menadžeri objasnili, novi vlasnik nije namjeravao da pokrene proizvodnju stakla. Zbog čega su onda preuzeli Kristal? Poslovna tajna, pisala je Pobjeda, najavljujući ubrzo “novi proizvodni program”. Ništa od toga. Rožajski boss nije morao da brine o ostalim dugovanjima tog rožajskog preduzeća. Nešto prije nego ga je preuzeo, mali akcionari Eurofonda optužili su upravu zbog odluke da sve gubitke rožajskog Kristala prenese na barsko preduzeće Izbor u vlasništvu Eurofonda.

Prema podacima crnogorske Uprave za nekretnine Kristal posjeduje 11.451 kvadrata zemljišta i 5.455 kvadrata poslovnog prostora. Na tim je nekretninama upisan teret zbog kredita u CKB banci iz augusta 2006. godine. Kalić je, sudeći po tome, nakon preuzimanja Kristala imovinu preduzeća založio da bi dobio kredit. Gdje je uložio taj novac ne zna se.

Crnogorski Eurofond, s kojim je poslovao Kalić, blisko je povezan sa bh. Eurohausom čiji je suvlasnik bio i Avaz. Pišući o Radončićevim nelegalnim bosansko-crnogorskim projektima Dani su početkom 2010. objavili kako izgleda ta hobotnica: prema zvaničnoj web stranici Eurohausa njihov direktor je Zijad Blekić, a zamjenik mu je Edin Dizdar (obojica članovi NO-a Vranice). Prema podacima Komisije za vrijednosne papire Crne Gore među članovima Odbora direktora Fonda zajedničkog ulaganja Eurofonda je i Edin Dizdar!? Eurofond je u 2009. za kupovinu akcija potrošio 15,3 miliona eura, od čega je 11 miliona uložio u kupovinu akcija dvije firme sa sjedištem u Jajcu. Crnogorski mediji su također pisali da se u svim sumnjivim transakcijama Eurofonda najčešće pojavljuju Vesko Barović, Zijad Blekić i Boiša Šotra, koji su zvanično akcionari i čelnici Eurofonda i većine povezanih firmi koje se pojavljuju u ovim poslovima.

Najveća pojedinačna “investicija” Eurofonda 2009. bila je kupovina 44.500 akcija novoosnovane firme Elektro grupa DD iz Jajca, za 8,83 miliona eura, a za 2,1 milion kupovane su i akcije poljoprivredno-stočarske firme Zadrugar DD, također iz Jajca. Sredinom septembra prošle godine iz menadžmenta Eurofonda Vijestima je rečeno da su novac uložili u Elektroprivredu BiH što se ispostavilo kao najobičnija laž. Vijesti su objavile i da je Eurofond stekao ukupno 42,68 posto vlasništva Elektro grupe Jajce i 20 posto akcija Zadrugara te da do tih informacija nije lako doći ni na Sarajevskoj berzi, jer je vlasništvo Eurofonda u ovim kompanijama sakriveno iza kastodi računa Hypo Alpe Adria banke iz Mostara.

Blekić, Barović, Radončić... Elektro grupa iz Jajca pojavljuje se upravo 2009. kao investitor mini hidroelektrane Voljevac (MHV) na Vrbasu, a jedan od najvećih dioničara ove firme već tada je bio crnogorski Eurofond iza koga su stajali Veselin Barović, Boiša Šotra i Zijad Blekić, zatim Eurohaus Invest iz Sarajeva. Među najvećim dioničarima Eurohausa kad smo zadnji put provjeravali bio je Avaz. Predsjednik NO Eurohausa u to vrijeme je bio Adnan Terzić (mediji su objavili da je i on nedavno napustio SBB), tada bliski Radončićev suradnik u SBB-u, dok je njegova sestra Lejla Skopljak, tadašnja pomoćnica ministra prostornog uređenja Srednjobosanskog kantona, bila direktno involvirana u cijelu priču oko izgradnje MHV-a.

Izradnja MHV-a pokazala je tada s jedne strane korumpiranost bh. sistema, a s druge strane lobije koji svojim utjecajem (i parama), kršeći sve važeće zakone, pokušavaju iskoristiti prirodne resurse u BiH. U to vrijeme je gradnja mini hidroelektrana u BiH bila vrlo popularna jer se radilo o projektima koji donose veliku dobit. Vrijednost MHV procjenjivana je na 18 miliona maraka, a mjesečni prihodi trebali su biti oko 300.000 KM. No, radove je zaustavio građevinski inspektor Srednjobosanskog kantona Akif Agić tvrdeći da investitori nemaju potrebnu dokumentaciju. Nakon toga, krenula je prava medijska kampanja protiv Agića koju provode “novinari” glasila Saveza za bolju budućnost. (Agić se odnedavno pojavljuje kao kompetentan sugovornik Avaza u zajedničkim napadima na bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Bakira Izetbegovića, što jasno upućuje da su “ratne sjekire” zarad “viših interesa” zakopane. Bar zasad, jer Radončić je poznat po svojoj osvetoljubivosti.)

Radončić je u to vrijeme već bio započeo svoju kampanju i trku za Predsjedništvo obećavajući građanima borbu protiv kriminala i korupcije. Svakodnevno plasiranje priča o MHV korišteno je u tu svrhu, mada je istina bila daleko od informacija plasiranih u Avazu jer, osim što je ta MHV mijenjala prirodni tok Vrbasa, Radončić je bio zainteresirana strana u cijeloj priči. Naime, Agić osim što je zaustavio gradnju tvrdio je da se skriva dokumentacija o cijelom poslu. Uz prisustvo direktora Elektro grupe ovaj inspektor je napisao zapisnik u kojem navodi da nema nijednog ispravnog papira na osnovu kojeg bi oni mogli nastaviti započetu izgradnju iako prema Agićevim tvrdnjama u raspoloživoj dokumentaciji o gradnji nigdje nije bilo Elektro grupe već je urbanistička dozvola bila izdata firmi Ferbos. Nakon toga je zatvoreno gradilište. Objavljeno je i koji lobiji stoje iza svega – Blekić, Barović, Radončić...

Bh. istražitelji su, nakon što su u medijima učestale informacije o Zijadu Blekiću, kao novopečenom tajkunu, započeli provjeru njegovog poslovanja i uradili procjenu vrijednosti njegove imovine (i članova njegove porodice) koja je 31. 12. 2010. iznosila oko 10 miliona KM?! Još uvijek se ne zna kako je zarađena. Prema podacima iz te dokumentacije samo preko privatnog računa otvorenog kod jedne banke u Sarajevu od 1. 1. 2006. do polovine 2010. po raznim osnovama Zijad Blekić je “hajrovao” 3.069.302 KM. Dani su prošle godine objavili kako širokogrudi Blekić koristi dijelove svog “teško” stečenog novca za učvršćivanje svojih pozicija i održavanje vlastite mreže korumpiranih vladinih službenika: platio je dva specijalna charter leta za Tursku i shopping putovanja u Milano i Dubai.

Put putujem... Na spisku putnika koji su poletjeli sa aerodroma u Sarajevu na dvodnevni boravak u Ankari – Blekić je bio organizator, a povod svadba njegove kćerke – osim članova porodice bili su i poslovni partneri i prijatelji iz Crne Gore, Veselin Barović sa suprugom Slobodankom, Rajko Malović šef Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Crne Gore sa suprugom Milankom te Boiša Šotra, izvršni direktor i 45 posto akcionar društva za upravljanje Euroinvest i vlasnik udjela od 15 posto društva Eurohaus Invest d.o.o. iz Sarajeva. Sa njima su bili i poslovni partneri i prijatelji iz BiH, tadašnji zamjenik federalnog tužitelja Sead Temim, predsjednik Komisije za vrijednosne papire FBiH Hasan Ćelam, policijski službenik MUP-a Kantona Sarajevo Sejfo Šehović, novoizabrani član Parlamentarne skupštine BiH, član užeg rukovodstva SBB-a BiH i vlasnik pet posto udjela u Eurohaus Investu d.o.o, inače lični ljekar Fahrudina Radončića – Mirsad Đugum, direktor Fabrike duhana Sarajevo Edin Mulahasanović te “ugledni” prijatelj najpoznatijeg osuđenog učesnika organiziranog kriminala u BiH Muhameda Alija Gašija – Senad Šahinpašić Šaja. Zatim, Fadil Ćosibegović, jedan od osnivača brokersko dilerske kuće Eurohaus d.o.o. i akcionar društva za upravljanje Euroinvest sa 10 posto akcija, A-dileri proizvoda FDS-a braća Adnan i Aner Husić, Edin Dizdar, zamjenik direktora brokersko dilerske kuće Eurohaus, zastupnik i prokurist društva sa ograničenom odgovornošću Unioninvest izgradnja objekata, Kasim Mujan, generalni menadžer računovodstveno-konsultanske firme EmAm BCG, član Nadzornog odbora Eurohaus Invest i vlasnik 3,5 posto dionica u Modnoj konfekciji, Admil Selimović, poslovni partner (prodavac) zajedničke Miškovićeve i Radončičeve kompanije... A da im u Turskoj ne bi bilo dosadno, Blekić je za zabavni dio programa angažirao Halida Bešlića.

Jedan od najpoznatijih Blekićevih poslova u kojima je učestvovao Avaz sigurno je privatizacija Vranice, nekada jednog od najuspješnijih građevinskih preduzeća u SFRJ. Dani su pisali da je samo vrijednost nekretnina ove kompanije bila stotinjak miliona maraka, ali je zahvaljujući Agenciji za privatizaciju Federacije BiH Vranica prodata za pedesetak puta manje novca. Tako je po ovom tipičnom modelu bh. privatizacije, Vranica predata u ruke sposobnim berzanskim mešetarima na čelu sa suvlasnikom Sarajevske berze Zijadom Blekićem, te vlasnikomAvaza Fahrudinom Radončićem i njegovim crnogorskim poslovnim partnerima predvođenim Veselinom Barovićem, kumom i poslovnim ortakom crnogorskog premijera Mila Đukanovića.

Propast Vranice mnogi su povezivali s izgradnjom (nepotrebnog) tornja Fahrudina Radončića, nakon čega su radnici ove nekada ugledne bh. firme štrajkali tražeći svoje plaće, a u vrijeme kad su počeli raditi za Radončića tadašnji direktor Vranice tvrdio je da im je to posao decenije. No, po završetku posla mediji su objavili da su iz uprave preduzeća izjavili da je Vranica potrošila više novca na materijal za gradnju tornja, nego što su naplatili od Radončića.

Kad su radnici stupili u štrajk Blekić je kao član Nadzornog odbora tražio da Vranica ide u stečaj iako je njena imovina procijenjena na 100-ak miliona maraka. Stečaj nije uveden, ali vlasnici su započeli krčmiti Vranicu tako da je na prodaju ekspresno ponuđen objekt od 1.500 kvadratnih metara sa zemljištem od 1.800 kvadrata u Mostaru, zatim hotel Palas u sarajevskom naselju Pofalići, tri objekta veličine 2.624 kvadratna metra i zemljište površine 2.500 kvadrata, kao i montažni objekt i zemljište u sarajevskom naselju Mihrivode i 70.000 kvadratnih metara u sarajevskom naselju Stup. Sveukupna početna cijena ovih objekata je oko 9,3 miliona maraka. Upravna zgrada Vranice veličine 5.000 kvadratnih metara, u najužem dijelu Sarajeva prodata je pod sumnjivim okolnostima: zgrada je do temelja srušena...

Državne pare za državne lopove Nakon što je Vranica izgradila novi Radončićev poslovni toranj, njenim vlasnicima uposlenici firme postali su teret, a isplata zarađenih plaća – luksuz koji ne namjeravaju sebi priuštiti. Kada je glad učinila svoje, nakon višemjesečnog čekanja na plaće, radnici su počeli proteste pred zgradom Vlade Federacije BiH. No, tadašnji premijer Mustafa Mujezinović nije reagirao i radnici su odlučili da po svoj pošteno zarađeni novac idu tamo gdje se on i nalazi – pred Blekićevu brokersku kuću Eurohaus i Radončićev Avaz. No, u sprečavanju ove nakane angažirana je priručna hazna svih bošnjačkih, a odnedavno i crnogorskih tajkuna – prema sarajevskim medijima, novcem Fabrike duhana Sarajevo isplaćena je mizerna milostinja Vranicinim radnicima. Ali, da bi se izvor novca zamaskirao, novac je prvo uplaćen jednom tuzlanskom preduzeću umreženom s ovim mešetarima, koje je još istog dana pare prebacilo Vranici.

Prvo je Fahrudin Radončić (“Već sada sam nezaobilazan dio historije ovog grada i BiH” – iz njegovog intervjua) spas od svog poslovnog kraha pokušao pronaći u suradnji s Miloševićevim ministrom Miroslavom Miškovićem i finansijerom četničkih stranaka na početku agresije na BiH Vojinom Lazarevićem, a onda je uz pomoć Blekića, po “svoj” dio kolača u onome što je ostalo od Bosne (i Hercegovine) doveo i crnogorskog “investitora” Veska Barovića. Radončić je pred izbore “očistio” sve svoje poslove. No tragovi ostaju.

(U sljedećem broju: Radončićeve poslovne veze s Beogradom)

Radoncic je Srpski igrac kao i Tihic,pocetkom rata bila je koalicija koja se borila protiv zajednickog neprijatelja,koja je pomalo razbijana,Radoncic,Tihic,i ostali.Srbi su putem tih igraca,posvadzali Hrvate i muslimane,cak zblizili Hrvate do sebe,zagovarajuci njihova prava.Ovi navedeni doveli su do toga da srpska nije nikada bila cvrsca, a Bosna nikada blize raspadu.

Radoncic je Srpski igrac kao i Tihic,pocetkom rata bila je koalicija koja se borila protiv zajednickog neprijatelja,koja je pomalo razbijana,Radoncic,Tihic,i ostali.Srbi su putem tih igraca,posvadzali Hrvate i muslimane,cak zblizili Hrvate do sebe,zagovarajuci njihova prava.Ovi navedeni doveli su do toga da srpska nije nikada bila cvrsca, a Bosna nikada blize raspadu.

Problem Vlade FBiH je to što nije poštivana volja Hrvata

Za vrlo kratko vrijeme Savez za bolju budućnost (SBB) BiH postao je respektabilna politička snaga u zemlji. Najzaslužniji za to svakako je utemeljitelj ove stranke i za mnoge kontroverzni medijski magnat Fahrudin Radončić. Čovjek čija su moć i utjecaj bili nesporni i prije službenog ulaska u politiku za Večernjak govori o stanju u BiH, odnosima s Hrvatima, Dodikom, SDA i SDP-om, ali i rješavanju velikih bh. problema.

*Kako komentirate rezultate federalne vlasti u proteklih skoro godinu dana? Koliko je ostvareno od onoga što je obećano?

Mi kao aposlutni lideri oporbe možemo reći da nismo zadovoljni. Nema plana zapošljavanja, plana smanjivanja siromaštva, kao ni ideja kako da se pokrenu veliki razvojni radovi. Očito je da federalna Vlada plaća cijenu ekonomske i personalne nekompetencije.

Je li u pitanju samo ekonomska i personalna nekompetencija ili razloge za ovakvo stanje možemo tražiti u činjenici da je riječ o koaliciji stranaka različite ideološke, političke, pa i svake druge orijentacije?

Problem federalne Vlade je što nije poštivana izborna volja unutar hrvatskog naroda. To znači da je Vlada zbog tog defekta bila okrenuta političkim pitanjima, a ne ekonomskom razvoju. Drugi njen problem je što ona ni Parlamentu FBiH, a ni javnosti nije ponudila ozbiljan i komptentan ekonomsko-razvojni program. Oni, kao Platforma, očito imaju neke ideje, ali za sada je sve to vrlo neuspješno.

*Ako se realizira sporazum šest lidera o uspostavi vlasti na razini BiH, doći ćemo u situaciju da različite koalicije vladaju na državnoj i entitetskoj razini. Kako će država funkcionirati u takvoj situaciji?

U BiH je sve moguće, pa i takav recept različitih koalicija. Sada imate situaciju da su svi, osim SBB-a, na vlasti. To samo govori da su se koalicije pravile oko raspodjele fotelja, a ne na osnovi principa. Državna Vlada još nije profunkcionirala i mi ne znamo hoće li se ponovno pojaviti neki remetilački čimbenik prije nego što Vijeće ministara bude potvrđeno. Mi ne isključujemo socijalne nemire i pobunu kakva se dogodila u mnogim europskim zemljama. Vidite što se događa u Grčkoj, gdje je stopa nezaposlenosti 17 posto. U BiH je ta stopa više od 50 posto. U Europi je već palo šest koalicijskih vlada i taj val će se prije ili kasnije preliti u BiH.

*Ako ipak bude potvrđeno, što možemo očekivati od novog Vijeća ministara u iduće tri godine?

Dobra je stvar što možemo od njih očekivati da budu neka vrsta legitimacije državnog kontinuiteta BiH, da nas skinu sa stupaca svjetskog tiska kao države koja nije u stanju provesti izborne rezultate. Sve drugo, a to je ekonomski napredak, popravljanje međunacionalnih odnosa i drugi pozitivni procesi, nije realno očekivati.

*Ako dođe do socijalnih nemira većih razmjera, nama, prema logici stvari, prijeti kaos jer ne postoji mogućnost raspisivanja prijevremenih ili izvanrednih izbora. Što je rješenje u takvoj situaciji?

Građani svake države koji čuvaju i štite tu državu imaju pravo i da ju mijenjaju. Nitko nema pravo plašiti ih kaosom. BiH je, zahvaljujući dvadesetogodišnjoj vladavini SDA, prva u Europi po nezaposlenosti, korupciji, državnoj mafiji, kriminalu. Građanima to prekipi i iziđu na ulicu. Zašto bi se mi plašili što će biti nakon toga. Tada s vlasti trebaju otići oni koji su uništili dva desetljeća da ne bi uništili još četiri godine. Nama vrijeme nenadoknadivo curi. Ako su Gadafi i drugi totalitarni režimi morali otići s vlasti, zašto ne bi otišle s vlasti i neke stranke u BiH koje personificiraju jedan gadafizirani sustav vladanja koji je jedino opstao u BiH. Samo kod nas imate situaciju da jedna stranka vlada 20 godina svojim narodom na tako katastrofalan način. Mi se kao lideri oporbe uopće ne bojimo pobune naroda. Naprotiv, mi ju s radošću očekujemo. Ne vjerujemo da će to biti anarhija, već posljednje zvono da se nešto promijeni na bolje u BiH.

*Ima li SBB ambicije ući u vlast na bilo kojoj razini prije idućih izbora 2014. godine, i je li moguća situacija u kojoj bi došlo do rekompozicije vlasti koja bi uključivala i Vašu stranku?

Dopustite da Vas podsjetim da su nas na državnoj razini, odmah nakon priopćavanja izbornih rezultata, gospoda iz SNSD-a, SDS-a i dva HDZ-a molili da zajedno napravimo državnu vladu. Mi smo to kao ozbiljni ljudi odbili, jer nije plan SBB-a da u ovoj konstelaciji odnosa bude u vlasti. Mi smo građanima nudili ugovor s narodom na rok od dvije godine, tijekom kojih bi od BiH napravili najveće gradilište. Ne bismo mogli ispuniti takvo obećanje ako nismo lideri vlasti. Da ulazimo u vlast kao neka vrsta privjeska SDP-a, umjesto SDA, nije nam na kraj pameti. Čekat ćemo, kao legalisti, iduće izbore i po sadašnjem stanju mi smo favoriti tih izbora. Kao pobjednici izbora želimo biti ti koji će birati svog koalicijskog partnera, a ne obratno.

*Treba li prije tih izbora promijeniti izborna pravila? Dva HDZ-a se snažno zalažu za promjenu Izbornog zakona u smislu zaštite izborne volje konstitutivnih naroda. Hoće li SBB podržati takve prijedloge u parlamentarnoj proceduri?

SBB i ja osobno imali smo mnogo problema jer smo bili protiv toga da Bošnjaci u izbornom procesu majoriziraju Hrvate i da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Smatramo da hrvatskog člana Predsjedništva u ovakvim izbornim rješenjima treba birati hrvatski narod. Kada je u pitanju promjena Izbornog zakona, mi se i iz drugih razloga zalažemo za promjene. Bio sam žrtva brutalne izborne krađe. Kao kandidatu za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović i mafija iz SDA poništili su mi, odnosno ukrali svaki treći glas. Ispada da samo moji glasači nisu znali ispravno glasovati pa su dodavali znakove ili imena na glasačke listiće. Nama treba promjena Izbornog zakona da bi imali i nacionalno pravedne i izborno poštene rezultate.

*Je li realno očekivati neke ozbiljnije ustavne promjene u ovakvom političkom ambijentu kakav danas imamo?

Naš je koncept da se svi mi prvenstveno trebamo okrenuti ekonomiji, a da sve ustavne promjene, rasprave bilo kojeg tipa, nacionalne oligarhije koriste da skrenu pozornost svojih birača s bijede i siromaštva, da svoj narod ili entitet plaše drugim narodom ili entitetom. Ovoj zemlji treba jedna vrsta političkog mira iduće tri godine kako bi se posvetila ekonomskom kaosu koji vlada unutar BiH. Prema tome, mi nismo neki veliki zagovaratelji bilo kakvih ozbiljnih rasprava o promjeni Ustava. Stav SBB-a je vrlo jednostavan – BiH kao država treba se uređivati, sistematizirati sukladno ispunjavanju europskih uvjeta za priključenje EU. Dakle, da to bude jedan dugoročan proces, a ne neke spektakularne mirovne konferencije, sporazumi i slično.

*Jeste li zadovoljni onim što u BiH rade EU i SAD? Koliko je njihova uloga ovdje stabilizirajuća ili destabilizirajuća?

Njihova uloga je vrlo stabilizirajuća i mi moramo biti vrlo zahvalni i SAD-u i EU, jer su dali ogromna financijska sredstva za stabilizaciju situacije u BiH. Oni su uglavnom slali svoje najbolje kadrove kako bi nama pomogli. Druga je stvar što mi, a posebno bošnjačka politika, očekujemo da međunarodna zajednica rješava neke naše unutarnje nesporazume i probleme onako kako to nekoj od strana u BiH odgovara. Ključ stabilnosti BiH je dogovor tri naroda, gdje bi stranci bili samo pokretači tih procesa ili dobronamjerni promatrači, a ne arbitri. Prošlo je vrijeme spektakularnih naredbi OHR-a, kazni, suspenzija i slično.

*Vi ste u proteklom razdoblju ušli u otvorenu konfrontaciju s Bakirom Izetbegovićem i iznosite ozbiljne optužbe na račun njegove ratne i poratne uloge u BiH. Logično je pitanje zašto tek sada progovarate o tome? Zar niste na kriminal ili druge devijacije koje sada vezujete uz njegovo ime trebali ukazivati prije pet ili deset godina?

Ako ste vi nečiji sin, ako ste u političkom podrumu i ako ste potpuno zatajili svoje političko djelovanje, niste zbog više razloga predmetom kritike oporbe i javnosti. Onog trenutka kada službeno uđete u politiku i postanete nominalno šef države i nastavite s ponašanjem koje nije dobro za ovu državu, naravno da će se i mediji i oporba uključiti i reći da ova zemlja ima dvije mogućnosti. Prvu, da ju anakronične ratne strukture iranskim vezama vuku prema tome da njome upravljaju dvije feudalne obitelji i drugu, da se poštuje volja 99 posto Bošnjaka da ova zemlja ide putem europskih integracija, EU i prozapadne civilizacije. Taj sukob između nas u koncepcijskom smislu je mnogo ozbiljniji nego što izgleda. Član Predsjedništva BiH se mora truditi da se razriješe politička ubojstva koja su se dogodila za vrijeme vladavine njegove stranke. Netko je ubio doministra unutarnjih poslova Jozu Leutara ili direktora AID-a Nedžada Ugljena. Mi inzistiramo da se otkriju politička ubojstva i tenderske namještaljke. Inzistiramo da ako je netko bio ravnatelj Zavoda za izgradnju u Sarajevu i u bescjenje davao lokacije sumnjivim arapskim investitorima, da se o tome otvori transparentna rasprava. Ako će netko to smatrati našim retroaktivnim ili prekasnim sukobom, mi se oko toga nećemo previše uzbuđivati. Preko institucija i parlamentarnih inicijativa ćemo to razjasniti.

*Svojedobno ste žestoko kritizirali i SDP, a sada se stječe dojam da ste vrlo otvoreni za suradnju s tom strankom. Što se to dogodilo? Jeste li se promijenili Vi, SDP ili okolnosti?

Nismo se mi promijenili, promijenio se SDP. Kada je prije 10 ili 12 godina SDP preuzeo BiH mi smo očekivali da će se oni posvetiti ekonomiji, razvoju, europskim integracijama. Međutim, u te dvije godine vladanja SDP-a oni su se uglavnom koncentrirali na pravne kategorije, obračune s “Alžirskom grupom” i slično. Činjenica je da je SDP s osam godina oporbenog statusa i s ogromnim kadrovskim promjenama, etabliranjem cijele jedne generacije novih mladih političara, postao značajno drukčija stranka i makar manifestacijski, sa znatno drukčijim ciljevima. Vi vidite da je SDP danas u mnogim stvarima blizak SBB-u, a ne obratno. Mi smo predložili zakon da se otkriju porezni dužnici. SDP je prije nekoliko dana glasovao za takav zakon. U predizbornoj kampanji smo mi govorili da će trebati donijeti zakon o lustraciji. SDP danas predlaže takav zakon. Moje je uvjerenje da je SDP danas jedna moderna stranka koja za prioritet ima ekonomiju i europske integracije. U tom kontekstu mi ćemo kao oporba biti vrlo kritički raspoloženi i prema njima, ali zabuna nastaje kada mi govorimo o korupciji i o preko pola milijuna nezaposlenih. Ne možete to fakturirati SDP-u koji je manje od godinu dana na vlasti, a amnestirati SDA koja je u raznim koalicijama duže od 20 godina u vlasti. Tu se stvara prostor za neke priče po kojima SBB vidi samo ono što radi SDA, a ne i ono što radi SDP. Moramo im dati malo vremena da vidimo kakav će rezultat napraviti.

*Kakav je Vaš stav prema SNSD-u i Miloradu Dodiku? Jeste li spremni na suradnju s institucijama i političarima u Republici Srpskoj?

Bošnjački političari vode jednu vrstu populističkog rata s Dodikom, gdje oni kao brane BiH od Dodika, a zapravo plašenjem naroda Dodikom prikrivaju svoje kardinalne ekonomske pogreške i korupciju. S druge strane, imate Dodika kome taj rat sa Sarajevom odgovara iz više razloga, jer kroz taj rat etablira RS kao poseban entitet i drži Srbe mobilizirane da ga se ne pita za ekonomske rezultate. To je jedan, u mnogim elementima, dogovoren rat, gdje će Bošnjaci, zahvaljujući svojim licemjernim liderima, izvući deblji kraj. Što je više svađa na relaciji Sarajevo - Banja Luka, to je više argumenata da je BiH manje moguća. Haris Silajdžić je četiri godine bacao kamenje na Banja Luku, a nije imao hrabrosti niti jednom otići tamo. Dodik se poigrava sa Sulejmanom Tihićem, Bakira Izetbegovića i ne primjećuje, a njih dvojica kao ratuju s njim.

*Dobro, ali i SDP je vrlo oštar u napadima na Dodika. Čak se čini kako je trenutačno najveći sukob na relaciji Lagumdžija - Dodik?

Drug Mićo i drug Zlaja se stalno svađaju, a pokazat će se da su sve te svađe bile samo zbog podjele fotelja u Vijeću ministara. Te svađe će vjerojatno splasnuti kada Lagumdžija zasjedne u fotelju ministra vanjskih poslova. Neovisno od toga tko je od Bošnjaka u pitanju, mi moramo naći načina da zaustavimo Dodika, a ne da mu popuštamo. Njegov jezik je otrovan. Dodik negira genocid u Srebrenici, služi se nedopustivim provokacijama na račun Bošnjaka kao najvećih žrtava proteklog rata. S druge strane, vi s takvim Dodikom morate praviti BiH, jer je on legitimni predstavnik srpskog naroda.

*U bošnjačkom dijelu javnosti stvara se strah od navodnog hrvatsko-srpskog saveza, koji se najčešće personalizira kroz suradnju Dragana Čovića i Milorada Dodika. Vjerujete li u takvu zavjeru dva protiv jednog, i gdje vidite uzroke tog približavanja Srba i Hrvata u BiH?

Ja se uopće ne bojim da će se RS izdvojiti iz BiH. U nekoj srbijanskoj provinciji ni Dodik, ni Špirić ni bilo koji drugi političar iz RS-a ne bi bili to što jesu. Duboko vjerujem da njima bh. kišobran odgovara i da ga se neće odreći. U tom trokutu bošnjačko-srpsko-hrvatskih odnosa treba znati da su Bošnjaci i Hrvati, usprkos svim nesporazuma, bili povijesni saveznici, što najbolje potvrđuje referendum za neovisnost BiH. Kako je bošnjačka politika izgubila hrvatski čimbenik i prepustila ga Dodiku, strateško je pitanje. Vjerojatno razloge treba tražiti u majorizaciji, isključivanjem njihovih legitimnih predstavnika iz vlasti i nepotrebnim tenzijama. Bošnjaci moraju naći toleranciju, demokratski kapacitet da redefiniraju svoje odnose s Hrvatima, i to na način da poštivaju izbornu volju hrvatskog naroda. Time bi došli u situaciju da trčanja hrvatskih lidera ka Banja Luci i Dodiku bude znatno manje.

*Vaši politički protivnici tvrde da je SBB radikalna bošnjačka stranka kojoj vjetar u leđa daje Islamska zajednica i reis Mustafa Cerić. Kako odgovarate na takve tvrdnje?

Tamo gdje je utjecaj na izborima imala Islamska zajednica pobijedili su SDA i Bakir Izetbegović. On je jedini kandidat za člana Predsjedništva BiH kojeg je službeno primio reis Cerić. Mi sa svojim višenacionalnim klubovima zastupnika na svim razinama možemo biti sve samo ne radikalna stranka. Nismo mi petljali ni s mudžahedinima, ni s vehabijama, ni s Iranom. To je zamjena identiteta koju su nam pokušali poturiti Bakir Izetbegović i SDA.

*Kada ste osnivali stranku, mnogi su se pitali zašto Vam to treba jer ste i kao vlasnik Avaza imali ogroman utjecaj i moć. Jeste li se pokajali zbog ulaska u politiku?

Kada je u pitanju Avazov medijski status i naše investicije, već godinama ja tu nemam što raditi. Da nisam ušao u politiku bilo bi mi dosadno, jer bih smetao ljudima da rade svoj posao. Poanta je u tome da ako ste ni od čega napravili jednu od najuspješnijih kompanija u regiji, na mom mjestu smatrate da i od države možete napraviti jednu vrstu superuspješne kompanije. Zbog toga mogu reći da se niti jednog trenutka nisam pokajao zbog ulaska u politiku. SBB je svojim prisustvom dao puno toga kvalitetnog političkoj sceni u BiH.

Sve je to u pet deka. Mijenjaju plašteve za nastup po potrebi. Nije se kod Muslimana isprofilirala opcija, koja je stvarno za multietničku BiH, niti je ima na vidiku.

Ja bih rekao da su svi multietnicari.

Musliman, ne petljaj Hercegovce u ovu temu. Zelen si previše, nije ti ovo sarajevo-x da možeš paliti.