5.4. Autostereotipi i heterostereotipi Hrvata
Pripadnici hrvatskog naroda sebe vide u veoma lijepom svjetlu. Sebe
opisuju kao: čiste (70,3%), ponosne (64,2%), kulturne (60,8%), vrijedne
(59,5%), pametne (56,5%), ljubazne (56%), osjećajne (56%), hrabre
(53,4%), poštene (52,2%) i iskrene (51,7%). Vidimo da među prvih deset
najizraženijih osobina nema nijedne za koju možemo reći da u lošem
svjetlu prikazuje Hrvate. Oni sebe vide isključivo kao dobre “momke” u
Bosni i Hercegovini.

Istovremeno, Bošnjake se opisuje kao: čiste (44,4%), neiskrene (35,8%),
svadljive (33,6%), ne vole druge narode (31%), kulturne (28,4%), ljubazne
(28%), lijene (27,4%), pametne (24,6%), osjećajne (22,4%) i ponosne (22%).
Kao što vidimo, pripadnici hrvatskog naroda Bošnjake opisuju kao narod
kojem ne treba vjerovati iako imaju mnogo pozitivnih osobina.

Osobine kojima Hrvati opisuju Srbe su: svadljivi (43,7%), ne vole druge
narode (43,4%), neiskreni (42,7%), čisti (38,4%), nepošteni (34,1%), hladni
(22,8%), ponosni (21%), hrabri (19,8%), iskreni (18,1%) i neljubazni (17,2%).
Opšti utisak je da Hrvati na Srbe gledaju kao na nekoga kome nikada ne
smiješ vjerovati, ali koga krase neke pozitivne osobine.

Kao što možemo da vidimo u grafikonu 4, stereotipi o sebi i drugim narodima
u Bosni i Hercegovini kod Hrvata su u najvećoj mjeri kreirani na osnovu
ratnih dešavanja (53,2%). Takođe vidimo da se o drugim narodima često
zaključuje posredno kroz razgovor s prijateljima i poznanicima (28,9%)
te praćenjem medija iz svog entiteta (24,6%). Nešto više od jedne trećine
Hrvata o drugim narodima zaključuje na osnovu direktnog kontakta s njima
(37,9%). Interesantno je vidjeti da mali broj Hrvata svoje impresije o drugim
narodima donosi na osnovu ponašanja svojih ali i drugih političara.

5.5. Autostereotipi i heterostereotipi Bošnjaka
Pripadnici bošnjačkog naroda sebe opažaju prije svega kao: čiste (73,3%),
ponosne (58,1%), osjećajne (53,8%), hrabre (52,1%), miroljubive (48,1%),
vole druge narode (48,1), poštene (47,2%), vrijedne (47,2%), ljubazne
(44,2%) i iskrene (44,2%). Možemo da vidimo da su Bošnjaci, slično
kao i Hrvati, potpuno nekritični prema svom narodu. Među prvih deset
najizraženijih osobina preovladavaju samo pozitivne osobine.

Osobine koje Bošnjaci najčešće vežu za Hrvate su: kulturni (41,6%),
neiskreni (31,4%), nepošteni (28,7%), pametni (26,7%), ljubazni (26,3%),
ponosni (26,1%), čisti (24,1%), svadljivi (23,5%), vrijedni (22,4%), ne vole
druge narode (21,9%). Možemo reći da Bošnjaci imaju ambivalentnu sliku
o pripadnicima hrvatskog naroda. S jedne strane, Hrvati se opažaju kao
civilizovan narod koji krase kultura, pamet, ljubaznost i slično, a s druge
njima je teško vjerovati jer su neiskreni, nepošteni, svadljivi i ne vole druge
narode.

U očima Bošnjaka Srbi su prije svega: svadljivi (43,7%), ne vole druge narode
(43,4%), neiskreni (42,7%), nepošteni (42,3%), kukavice (30,6%), neljubazni
(20,2%), osjećajni (19,4%), nekulturni (17,9%), hladni (17%), lijeni (16,4%).
Kao što vidimo iz rezultata istraživanja, Bošnjaci o Srbima nemaju visoko
mišljenje.

O ponašanju pojedinih naroda najveći broj pripadnika bošnjačkog naroda
(64,9%) donosi zaključke na osnovu njihovog ponašanja u toku rata. Manje
od jedne trećine ispitanika (29,2%) svoju sliku o drugim narodima donosi
na osnovu direktnog kontakta s pripadnicima tog naroda, dok svaki četvrti
ispitanik (24,9%) sliku o drugima kreira kroz razgovor s prijateljima i
poznanicima. Svoje viđenje Srba, Hrvata i Roma 22,9% Bošnjaka formira
preko medija iz Federacije BiH.

5.6. Autostereotipi i heterostereotipi Srba
Srbi sebe opažaju kao: ponosne (53%), hrabre (48,9%), čiste (47,2%), iskrene
(43,8%), vole druge narode (40,4%), osjećajne (38,8%), vrijedne (36,4%),
poštene (35,3%), miroljubive (33,9%), ljubazne (30,7%). Srbi o sebi “gaje”
sliku jednog viteškog naroda, koji je dobar i pomalo naivan.

Srbi Bošnjake vide kao nekoga ko ne voli druge narode (32,8%), neiskrene
(31,8%), svadljive (27,3%), nepoštene (24,7%), nekulturne (24,3%), slugerane
(23,8%), kukavice (22,8%), glupe (21,3%), neljubazne (17,8%), čiste (17,5%).
U očima Srba Bošnjaci su narod kojem ne možeš nikada vjerovati i kojeg ne
krase neke pozitivne osobine.

Srbi opažaju Hrvate kao: hladne (37,3%), kulturne (34,9%), čiste (32,9%), ne
vole druge narode (31,6%), nepoštene (23,7%) neiskrene (23,6%), kukavice
(21,7%), svadljive (20%), vrijedne (17,5%), ljubazne (17,4%). Stiče se utisak
da Srbi imaju oprečno mišljenje o Hrvatima. S jedne strane Hrvati se opažaju
kao civilizovan narod, ali kojem se ne može nikada vjerovati.

I Srbi, kao i druga dva naroda, sliku o drugim narodima stvaraju na
osnovu njihovog ponašanja tokom proteklog rata (41,6%). Svaki peti
ispitanik o osobinama drugih naroda najčešće zaključuje kroz razgovor sa
svojim prijateljima i poznanicima (21,4%) i u svakodnevnom kontaktu s
pripadnicima tih naroda (20,4%). Interesantno je da je Srbima važnije šta
govore i rade političari koji dolaze iz reda drugih naroda nego sopstveni
političari.

Kada pogledamo rezultate dobijene od građana hrvatske nacionalnosti,
vidimo da se etnička distanca prema Srbima donekle smanjila u odnosu na
2002. godinu, dok prema Romima varira u zavisnosti od ponuđenog odnosa,
tj. stepena bliskosti. Izgleda da su politička dešavanja u Bosni i Hercegovini
uticala na smanjenje jaza između Srba i Hrvata. Moramo imati u vidu da
najveći broj Srba i njihovih političkih lidera ima razumijevanja za političke
zahtjeve koji dolaze od Hrvata i njihovih političara (entitet ili poseban TV
kanal na hrvatskom jeziku u okviru javnog servisa). Takođe u proteklom
periodu nije bilo značajnijih konfl ikata između Srba i Hrvata u Bosni i
Hercegovini, što je svakako uticalo na smanjenje etničke distance između
njih. Interesantno je da Hrvati podjednako odbacuju Bošnjake i Srbe.

Rezultati dobijeni među Bošnjacima pokazuju da oni najviše prihvataju
Hrvate, a potom Srbe. Važno je naglasiti da je etnička distanca Bošnjaka
prema drugim narodima povećana u odnosu na 2002. godinu. Teško je reći
zbog čega je to tako, ali možemo pretpostaviti da je politička nestabilnost
umnogome uticala na povećanje distance.

Pripadnici srpskog naroda najviše prihvataju ponuđene odnose s Hrvatima,
a potom s Bošnjacima. Etnička distanca Srba prema pripadnicima druga
dva naroda je povećana u odnosu na 2002. godinu. Uzrok tome je svakako
politička radikalizacija u proteklih tri-četiri godine, priča o ustavnim
promjenama i strah Srba za opstanak Republike Srpske.

Iako su malobrojni i ne zauzimaju važne položaje u državi, niti su učestvovali
u ratu, Rome se kao narod najviše odbacuje. Stereotipi i predrasude koje
ih prate su još uvijek toliko jaki da potiru i ratno neprijateljstvo između
Hrvata, Bošnjaka i Srba. S druge strane, Hrvati su najpoželjniji narod i za
Bošnjake i za Srbe.

Kada opisuju druge narode, tu je slika nešto drugačija. Rome se opisuje
kao narod koji nema ni jednu pozitivnu osobinu i stiče se utisak da su oni
nepotrebni teret za društvo u kojem žive. Prema Hrvatima i Srbi i Bošnjaci
imaju oprečan odnos. I jedni i drugi Hrvate vide kao civilizovan narod, ali
kojem se ne smije vjerovati jer su podmukli i zli. Stiče se utisak da su Hrvati
poželjne komšije, ali da im nikada ne smijete okrenuti leđa. S druge strane,
Bošnjaci se opažaju kao neiskreni i svadljivi, a Srbi posebno ističu da su
podanici. Hrvati i Bošnjaci za Srbe misle da ne vole druge narode, da su
svadljivi i neiskreni.

Interesantno je da zaključke o pojedinim narodima građani Bosne i
Hercegovine najčešće donose na osnovu iskustava u proteklom ratu. To je
najviše izraženo kod Bošnjaka, a potom kod Hrvata i Srba. Kontakt s drugim
narodima je na drugom mjestu kao izvor informacija o drugim narodima,
dok je treći kanal po važnosti razgovor s prijateljima i komšijama. Ovo nam
pokazuje da je uticaj rata na kreiranje stavova građana o drugima veoma
veliki i to se nikako ne smije zanemarivati. Takođe vidimo da u prosjeku
oko 25% građana stavove o drugima kreira u neposrednom kontaktu,
što je prilično mali procenat. Izgleda da je međuetnička komunikacija
među građanima ove države veoma slaba. Ostaje otvoreno pitanje da li bi
povećanje međusobne komunikacije između Srba, Hrvata i Bošnjaka imalo
za posljedicu i smanjenje etničke distance i stereotipa ako imamo u vidu
političku napetost i nestabilnost koja trenutno vlada u Bosni i Hercegovini.

Na kraju, možemo reći da je etnička distanca građana Bosne i Hercegovine
povećana u odnosu na 2002. godinu, što bi trebalo da zabrine sve one koji
vode Bosnu i Hercegovinu i brinu o njoj. Stereotipi o etničkim grupama
pokazuju da ne vjerujemo jedni drugima. Teza “da smo spremni da živimo
jedni pored drugih, a ne jedni s drugima” je još jedanput potvrđena i ovim
istraživanjem. Ko je za to kriv ili zaslužan ostavljamo vama da prosudite.

Očekivana zanimljivost (s obzirom na veličinu populacije i stupanj stambene izmiješanosti s drugim narodima) je da sud o drugim narodima čak 37,9% Hrvata donosi na temelju izravnog kontakta, naspram 29,2% Bošnjaka i samo 20,4% Srba.

i da, cudi me pomalo i to da srbi bosnjake ne smatraju cistim iako je islam vjera koja higijenske propise uzdize do u besmislenost..npr. nakon orgazma se moras kupati, dobro, ali i oprati kosu npr..itd..opet, ne cudi me jer samo 20% srba svoje misljenje gradi na osnovu licnog kontakta.

A i to su predrasude, na kraju se dodje do one trash price sa Farme gde Ekrem tvrdi da je cistiji jer pere dupe, a ostali se zamazu papirom...a frajer izadje iz klonje i ladno ne opere ruke

Imas aljkavih i higijenicara svugde tu i tamo, najveci broj populacije je negde u sredini, mit je da su muslimani cistiji od ostalih...

moze biti, samo sto su rezultati na kraju slicni, i cak na kraju bosnjaci i srbi imaju pozitivnije misljenje o hrvatima (iako sud ne donose na osnovu izravnih kontakta, tj. u nesto manjoj mjeri) nego hrvati o bosnjacima i srbima.

ja licno npr. nemam stav ni o srbima ni o hrvatima ni o bosnjacima vec iskljucivo o pojedincima ili ideologijama izniklih iz redova spomenutih naroda.
npr. ne cudi me da srbi o bosnjacima misle da su "podanicki" jer i srpska nacionalna svijest, njihovo samoshvatanje kao kolektiv, bazira na onome sto bi danas nazvali "kosovksim mitom" a isti se sastoji uglavnom od price o "srbima koji su bili jaki, pa uprkos svim 500-godisnjim torturama nisu presli na islam" i "srbima, slabim i prevrtljivim koji su konvertirali"..ovo je u biti jako fasistoidna misao, slicna onoj o arijevskoj rasi, rasi u kojoj su ostali samo oni jaki..izabrani..takoreci.

Il nuovo atteggiamento è magistralmente riassunto nel discorso che Mussolini tenne davanti al consiglio nazionale del Partito fascista il 25 ottobre 1938, nel quale illustrò i "tre cazzotti nello stomaco" che voleva dare alla borghesia italiana. Il primo era l'abolizione del "lei", servile e straniero, e l'adozione del "voi", virile e nazionale. Il secondo "cazzotto" era l'introduzione del passo romano, il terzo era la politica razziale. Citiamo dal suo discorso: «Noi non siamo camiti, non siamo semiti, non siamo mongoli. E, allora, se non siamo nessuna di queste razze, siamo evidentemente ariani, e siamo venuti dalle Alpi, dal nord. [...] Si coniuga ora con provvedimenti eugenici, volti al miglioramento razziale del popolo italiano».

i da, cudi me pomalo i to da srbi bosnjake ne smatraju cistim iako je islam vjera koja higijenske propise uzdize do u besmislenost..npr. nakon orgazma se moras kupati, dobro, ali i oprati kosu npr..itd..opet, ne cudi me jer samo 20% srba svoje misljenje gradi na osnovu licnog kontakta.

http://www.sissa.it/ilas/jekyll/n03/dossier_scienza_guerra/scienza_6.htm

Misao o arijevskoj rasi nije fašistoidna, jer ovaj citat pokazuje da je Mussolini vrlo kasno (tek u listopadu 1938.) i to oklijevajući došao do zaključka da ako Talijani nisu pripadnici hamitske, semitske ili mongolske rase, da su očigledno arijci. No, u drugim fašističkim dokumentima se govori o "talijanskoj rasi", a ne arijskoj rasi.

Ideja o arijskoj rasi je izdanak europske antropologije 19. stoljeća. Max Müller je još 1861. koristio taj izraz. Više od pola stoljeća prije nastanka fašizma.



Meni je otkriće do koje mjere se Bošnjaci autopercepiraju čistima. Čak u većoj mjeri od Hrvata. Dakle, objašnjenje je u islamskim propisima o obrednoj čistoći?

Meni je otkriće do koje mjere se Bošnjaci autopercepiraju čistima. Čak u većoj mjeri od Hrvata. Dakle, objašnjenje je u islamskim propisima o obrednoj čistoći?

naravno, sustinski si potpuno u pravu, ali govorili smo o stereotipima, stereotipi i jesu mitovi u neku ruku, a odredjene religije imaju "svoje" osobine koje su uglavnom poznate i onima koji ne pripadaju istoj..tako da sam mislio da srbi bosnjake smatraju cistim na osnovu strogih propisa u islamu kad se radi o higijeni.

sjecam se dobro jednog starca, srbina, koji je kao penzioner sjedio okolo zgrade po citav dan..i tako mi je jednog dana poceo nesto vaziti o vjerama, ovo ono..i na kraju rece (sta god to da znacilo): vi muslimani (ja nisam ni znao da sam musliman u to doba) imate najcistiju vjeru a mi srbi najzdraviju!

nekako mi to ostalo u glavi, mozda bas zbog toga sto to kao klinac nisam bio u stanju skontati..pito svog djeda i on mi rece slijedece: pop i hodza su ista govna samo drugo pakovanje..i jos me vise zbunio.

Ima stereotipa, ali izdvajanje pojmova cist i ljubazan mi je totalan kretenizam, ponudili su nekoliko uglavnom neodgovarajucih reci koje moras zaokruziti, i na osnovu toga su izveli zakljucke.

Srbi cesto zezaju Muslimane da smrde na loj, ovi njih da jedu svinju, prljavu zivotinju koja je u islamu zabranjena za degustaciju.

Kolko sam ja primetio iz licnog iskustva, ljudima u Bosni lako pukne film, tanak im je fitilj, cim se udje u neku prepirku, brzo eksplodira... Srbijanci su paljevina, ali ne tolika, tok npr ljudi sa severa Hrvatske i Vojvodjani su malo vise flegma... al moguce da je i to predrasuda, pogotovo ako se to bukvalno shvati i primeni na svakog coveka.

Imas predrasude da su Crnogorci i Dalmosi lenji, da su Hrvati ustogljeni i dosadni, da su Zagorci alkosi, Vojvodjani usporeni i debeljuskasti lenjivci, Srbijanci gedzovani sa uvek jednom nogom u opanku, beogradjani uobrazeni bez pokrica, Albanci primitivni, Rumuni cigani...

I u svakoj predrasudi imas bar mrvu istine

bosnjaci o srbima uglavnom misle (govorim o stereotipima ne o misljenju svih bosnjaka, logicno) da su prljavi jer se "ne peru"..vise ces puta i u raspravama cuti kako bosnjak srbina nazove "neopranim" itd..nema dakle mnogo veze sa svinjama jer svinje jedu i hrvati.

Moj doprinos temi:

Bosnjaci misle da su Hrvati pederi, za Srbe misle da sve do jednoga imaju brabonjavu guzicu,a Hrvati i Srbo misle da svi Bosnjaci pere guzicu iskljucivo iz flashe Kiseljaka i da nikad nisu vidjeli bide...

slusaj sta ti kaze schopenhauer ;-)

bosnjaci o srbima uglavnom misle (govorim o stereotipima ne o misljenju svih bosnjaka, logicno) da su prljavi jer se "ne peru"..vise ces puta i u raspravama cuti kako bosnjak srbina nazove "neopranim" itd..nema dakle mnogo veze sa svinjama jer svinje jedu i hrvati.

http://www.sissa.it/ilas/jekyll/n03/dossier_scienza_guerra/scienza_6.htm

Misao o arijevskoj rasi nije fašistoidna, jer ovaj citat pokazuje da je Mussolini vrlo kasno (tek u listopadu 1938.) i to oklijevajući došao do zaključka da ako Talijani nisu pripadnici hamitske, semitske ili mongolske rase, da su očigledno arijci. No, u drugim fašističkim dokumentima se govori o "talijanskoj rasi", a ne arijskoj rasi.

Ideja o arijskoj rasi je izdanak europske antropologije 19. stoljeća. Max Müller je još 1861. koristio taj izraz. Više od pola stoljeća prije nastanka fašizma.



Meni je otkriće do koje mjere se Bošnjaci autopercepiraju čistima. Čak u većoj mjeri od Hrvata. Dakle, objašnjenje je u islamskim propisima o obrednoj čistoći?

Pa i Srbeki o muslimancima misle da smrde, uglavnom se spominje loj. Spominju se i kuće koje zaudaraju na ili loj ili biljnu mrs, teški opojni i nimalo prijatan miris kao asocijacija na muslimanske kuće.
A ni oni džamijski saffovi sa tipovima u čarapama ne djeluje i ne izgleda nimalo obećavajuće.
Mislim ono 500 ljudi u čarapcima na jednom mjestu, zbijeni jedan uz drugog, pri klanjanju skoro da nosevima jedan drugom džaraju po njima, fuj

Stereotip ili istina, ko bi ga znao

e fakat stari!

sto jes, jes..za hrvate jos to da su dosadni kao i sve hrvatsko, kultura, tv, sve..ratni dnevnik tarika sarajlica, gorazde..tip u vojnoj policiji pa ima struje, pise nesto u smislu: dan taj i taj smo gledali HRT, neka muzicka emisija, bilo je dosadno ko i sve hrvatsko. (ali ovdje se ocigledno misli na "prave hrvate", tj. na ono sto dolazi iz hrvatske..ko i ovo da su pederi jer ovi "nasi hrvati", bosanski, pricaju ko i mi i imaju slican mentalitet)

Pa nije samo da se Srbi ne peru, tako bi trebali onda za sve hriscane...

Sta moze da razlikuje ljude pod ovim istim nebom nego religija, a i ona je ispisana iz iste knjige, psiholozi to zovu "narcizam malih razlika", niko ne moze da se mrzi kao bliski ljudi, sta ti mozes pronaci nesto odvratno kod Paragvajca da bi ga prezirao... ali kod komse imas pun kufer sitnica da ga posle ogovaras i pljujes.

Da smo svi iste religije, ziveli bi u istoj drzavi i tesko bi se tukli medjusobno, ko god nas je tako podelio, jebao nam je majku u perspektivi... zato i ove prozivke ko se pere a ko ne, koga boli uvo, bolje da mislimo cije su misli prljave, dupe vec nekako legne u gace

A ima tu i druga stvar, uvek stoji prozivka da ste napustili veru pradjedovsku, tu vam je zivac najtanji, sa tim se nece stati dokle god se ne pomirite sa time

Pa i Srbeki o muslimancima misle da smrde, uglavnom se spominje loj. Spominju se i kuće koje zaudaraju na ili loj ili biljnu mrs, teški opojni i nimalo prijatan miris kao asocijacija na muslimanske kuće.
A ni oni džamijski saffovi sa tipovima u čarapama ne djeluje i ne izgleda nimalo obećavajuće.
Mislim ono 500 ljudi u čarapcima na jednom mjestu, zbijeni jedan uz drugog, pri klanjanju skoro da nosevima jedan drugom džaraju po njima, fuj

Stereotip ili istina, ko bi ga znao

e fakat stari!

sto jes, jes..za hrvate jos to da su dosadni kao i sve hrvatsko, kultura, tv, sve..ratni dnevnik tarika sarajlica, gorazde..tip u vojnoj policiji pa ima struje, pise nesto u smislu: dan taj i taj smo gledali HRT, neka muzicka emisija, bilo je dosadno ko i sve hrvatsko. (ali ovdje se ocigledno misli na "prave hrvate", tj. na ono sto dolazi iz hrvatske..ko i ovo da su pederi jer ovi "nasi hrvati", bosanski, pricaju ko i mi i imaju slican mentalitet)

Misao o arijskoj rasi dolazi također, velikim dijelom, iz teozofije. Te teorije su onda modificirane i iskorištene za jačanje rasizma i nacionalizma, što nema veze s prvotnom idejom.