Ovi Sarajistanski političari stalno imaju problem da ih neko ucjenjuje, odnosno narod, entiteti, kantoni... umjesto da lijepo puste Sarajevo da odlučuje o svemu, jok...

Zamisli ti to, vlast koja ne može sama da odlučuje već je ucjenjuje narod njene države... suludo...

SDP cak nisu ni pravi nacisti, nego su nacional"socijalisti".

Raspoložen sam podijeliti do 10-ak upozorenja i do 2 bana za one koji mi sjebu temu i okrenu na offtopic.

Raspoložen sam podijeliti do 10-ak upozorenja i do 2 bana za one koji mi sjebu temu i okrenu na offtopic.

Kako izabrati 13. člana?

Svu složenost bh. odnosa pokazuje i činjenica da bh. parlament ne može izabrati ni sve svoje predstavnike u odboru za stabilizaciju i pridruživanje koji pravi sa Evropskim parlamentom, ilustruje situaciju predsjednik briselskog odbora za odnose sa BiH, koji pojašnjava i svoje stavove o federalizaciji BiH, nužnosti izmjena Daytona, te govori o potezima koje SAD spremaju na Balkanu

DANI: Gospodine Picula, Vi ste kao hrvatski europarlamentarac predsjednik izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom. Možete li ukratko pojasniti koja je uloga Europarlamenta u procesu proširenja Europske unije?

PICULA: Europski parlament u procesu proširenja ima naglašenu političku ulogu. Kao što je Parlament, pored Europske komisije, jedan od dva zakonodavaca Europske unije, tako on ima i važnu nadzornu funkciju u tom procesu. Europarlament ne vodi operativnu politiku Europske unije prema zemljama koje su kandidatkinje ili žele steći status kandidata za članstvo u EU, ali on procjenjuje - preko svog Odbora za vanjsku politiku, ali i posebnih izaslanstava za svaku pojedinu državu - "prolazna vremena", tj. koliko se određene države pridržavaju dogovorenih sporazuma i kakav im je ukupan napredak ne samo u političkom, ekonomskom i socijalnom nego i u području zaštite ljudskih i manjinskih prava, te kako surađuju sa svojim susjedima i brinu o okolišu.

DANI: Kakvo je sada prolazno vrijeme Bosne i Hercegovine kada je riječ o ukupnom progresu u ovim područjima?

PICULA: Strukturnu, podrobnu ocjenu ćemo uskoro doznati nakon predstavljanja ovogodišnjeg Izvještaja o napretku. Ali volio bih već sada nešto generalno primijetiti. Kada danas govorimo o Bosni i Hercegovini doista dolazimo do vremenske točke kada će se naći na kušnji sve one lijepe najave, obećanja i svečane deklaracije, kako domaćih političara odgovornih za stanje u Bosni i Hercegovini, tako i europskih dužnosnika koji promoviraju tzv. novi pristup prema Bosni i Hercegovini.

DANI: Što podrazumijevate pod ovim "kušnja", o kojoj vrsti izazova i provjere je riječ?

PICULA: Kada to kažem, mislim prije svega na jednu indikativnu datumsku konstelaciju. Naime, u svega 15-ak dana studenog, dakle ovog mjeseca, imat ćemo tri događaja koji će reflektirati kapacitete Bosne i Hercegovine i međunarodne zajednice da zemlja doista iskorači iz stagnacije prema europskim integracijama. Prije svega, 21. studenog bit će točno 20 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma, jedne vrste "rešetke" na koju je bila položena infrastruktura za odnose unutar današnje BiH. Običavam reći da je Daytonski sporazum bio izvrstan dokument o prekidu rata, ali pokazao se tijekom vremena nedovoljno funkcionalnim dokumentom za izgradnju efikasne, kompleksne multinacionalne i demokratske države. Već slijedeći datum kao da to potkrepljuje jer svega tjedan dana prije obilježavanja okrugle godišnjice Daytonskog sporazuma, najavljen je referendum u srpskom entitetu o odnosu tužiteljstva i pravosudnih tijela države Bosne i Hercegovine prema Republici Srpskoj. Milorad Dodik otvoreno najavljuje kako taj referendum može poslužiti i drugim političkim ciljevima. Očito želi cjelovitiju redefiniciju budućih odnosa unutar Bosne i Hercegovine. Dodik predugo koketira sa idejom nekog referendumskog otcjepljenja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. To je, naravno, politički manevar sračunat da zadrži svoju poziciju kao i da ispita odlučnost međunarodne zajednice. I na kraju, za tjedan nakon 21. studenog, predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović je najavio da će u tom trenutku biti dovršene sve pripremne radnje za predaju vjerodostojne aplikacije Bosne i Hercegovine za stjecanje statusa države kandidata u pregovorima za članstvo u EU. U odnosu na datum potpisivanja Daytonskog sporazuma ova dva druga datuma u vremenskoj simetriji prema njemu kao da najrječitije izražavaju kontroverze današnje BiH.

DANI: Vaš komentar tajminga ova tri događaja? Koja je poruka?

PICULA: Riječ je o upitniku. Ja se iskreno nadam velikom, ali pozitivnom uskličniku nakon ove nedoumice. Koliko čujem i čitam, nitko još nije povezao ova tri događaja zbijena u tako kratak vremenski period. Uglavnom se svaki od njih doživljava pojedinačno.

DANI: Sporazum iz Daytona Vi nazivate dotrajalim, zalažete se za promjenu?

PICULA: Kakav god da je, Daytonski sporazum još uvijek predstavlja jamstvo cjelovitosti Bosne i Hercegovne. Međutim, ovakav sporazum ne može dugoročno poslužiti za održanje, a još manje napredak jedne tako složene državne zajednice. Daytonski sporazum će jednom morati biti preinačen. Naravno da bi ova preinaka trebala biti posljedica, što je poželjno, konsenzusa postignutog unutar Bosne i Hercegovine, a ne dogovora izvan BiH o odnosima u BiH.

DANI: Je li taj konsenzus unutar BiH moguć u današnjim okolnostima?

PICULA: Ovoga trenutka, nažalost, ne vidim raspoloženje među postojećim i relevantnim političkim snagama da se sjedne za stol i dogovori novi državni ustroj. Ali, vrijeme ne čeka nikoga. Ako Bosna i Hercegovina doista želi biti članica Europske unije, na pristupnom putu trebat će proći sve ono što su i druge zemlje prije nje prošle. Možda i više od toga jer su se kriteriji za pristupanje EU vremenom pooštrili. Ali nema sumnje da će BiH morati mijenjati i vlastiti Ustav kako bi i na taj način potvrdila ispregovarane promjene u mnogim pregovaračkim poglavljima. Zahvate u Ustav su radile i druge zemlje pred kraj pregovora kako bi se prilagodile pravnoj baštini Europske unije. Morat će i Bosna i Hercegovina. S druge strane, predstavnici Europske unije nastoje relaksirati unutarnje sukobe u zemlji objašnjavajući da neophodni administrativni zahvati ne smiju biti opterećeni dnevnopolitičkim odnosima. Primjer za to je, recimo, uspostavljanje mehanizma koordinacije za europske poslove, što je vrlo važan preduvjet da se najavljena aplikacija prihvati. Meritorni predstavnici Europske unije dobronamjerno ponavljaju da je tu riječ o tehničkom, a ne političkom procesu. Međutim, zaboravljaju da u Bosni i Hercegovini najčešće nema "suhih administrativnih preinaka" jer je sve natopljeno stranačkom politikom, uglavnom, pod egidom zaštite nacionalnih interesa. Prema tome, ako je u proteklih 20 godina jedino bilo moguće nametati ključne promjene izvana, čini se da će i dalje domaćoj politici u procesu prilagodbi Bosne i Hercegovine europskim standardima, trebati jedna vrsta vanjske asistencije.

DANI: Pod kojim okolnostima?

PICULA: To ovoga trenutka nije jasno vidljivo. Pomalo su malaksale gotovo sve institucije međunarodne zajednice koje su dizajnirane za provedbu mirovnog sporazuma i nadzor nad ključnim procesima obnove i funkcioniranja zemlje. Nove institucije, ponajprije one koje formira ili će formirati EU, nisu još u punom pogonu. Ta će tranzicija iz daytonske u briselsku fazu još potrajati.

DANI: Za koje rješenje se Vi zalažete?

PICULA: Kao voditelj izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom, ne želim sugerirati rješenja. To je zadatak ljudi koji su na posljednjim izborima dobili puni legitimitet od građana BiH. Ali sam uvjeren da bez unutarnjeg dogovora neće biti moguće ispoštovati obveze i rokove iz Deklaracije i Reformske agende preuzetih od svih relevantnih političkih snaga.

DANI: Kako izgledaju Vaši razgovori s dužnosnicima i predstavnicima Bosne i Hercegovine? Morate li ih uvjeravati, koji stupanj suradnje pokazuju?

PICULA: Imamo otvorenu i iskrenu komunikaciju. Ono što se meni čini važnijim nije kako ja razgovaram sa sugovornicima iz BiH, nego je puno zanimljivije i za budućnost zemlje važnije kako oni međusobno razgovaraju.

DANI: Pa kako Vam se čini njihova međusobna komunikacija?

PICULA: Bojim se da tu ima previše domaćih blokada koje se, nažalost, prenose i na poslove koje moramo zajednički dogovoriti u korist europske perspektive BiH. Ovoga trenutka mi se čini da bi mogli imati problema na sastanku zajedničkog Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC) u Sarajevu ovog tjedna. To bi morao biti značajan sastanak, ako ništa drugo riječ je o premijernom susretu predstavnika Europskog parlamenta i predstavnika parlamenta BiH na novoj razini nakon što je stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Na dnevnom redu imamo nekoliko točaka preko kojih u raspravama utvrđujemo stanje stvari u različitim područjima. Budući da se radi o prvom takvom sastanku, moramo usvojiti i pravilnik o radu. U osnovi je to standardizirani dokument koji se manje-više koristi za rad svih ostalih zajedničkih parlamentarnih odbora Europskog parlamenta i zemalja kandidatkinja ili aspirantica na članstvo u EU. Međutim, u slučaju Bosne i Hercegovine priča o poslovniku se zakomplicirala. Naprimjer, predstavnici BiH ne mogu izabrati svog 13. člana zajedničkog izaslanstva. Naime, izaslanstvo Europskog parlamenta u zajedničkim odborima ima u pravilu 13 članova. U Bosni i Hercegovini je lako izabrati 12 članova jer postoje tri konstitutivna naroda sa po četiri predstavnika. Međutim, izbor 13. člana izaziva problem. Spominjem tek jednu situaciju koja može opteretiti buduća nastojanja. Nisam siguran ni koliko ćemo se moći složiti oko usvajanja završnih preporuka jer u ovoj fazi postoji dijametralno različita percepcija trenutnog stanja u zemlji između parlamentaraca iz Sarajeva i Bruxellesa. Bez obzira na poteškoće, uvjeren sam da ćemo svi dati sve od sebe da potvrdimo europsku orijentaciju zemlje čiji građani zaslužuju ne samo europsku budućnost već daleko bolju sadašnjost. Izuzetno se radujem boravku u Sarajevu i susretima ne samo sa dužnosnicima nego i sa svojim kolegama i prijateljima.

DANI: U Rezoluciji Europskog parlamenta o izviješću o napretku BiH za 2013. kojom je Europarlament, kako se smatra, poslao poruku decentralizacije, ravnopravnosti, načela federalizma i legitimnog predstavljanja u institucijama kako bi se osigurao put BiH u EU, brojna reagiranja potaknulo je upravo načelo federalizma. Možete li pojasniti što načelo federalizma konkretno znači za Bosnu i Hercegovinu?

PICULA: S obzirom na to da sam ja predložio taj amandman, istaknuo bih da nije riječ samo o federalizmu, nego i o decentralizaciji kao i supsidijarnosti. Sva ta tri načela odražavaju potrebu za legitimnim predstavljanjem u svim, a pogotovo u složenim, multinacionalnim demokratskim društvima. Kada govorimo o BiH, u ove dvije decenije nije samo dejtonska baština pokazala svoju nedostatnost u mnogim slučajevima kada se država našla suočena sa teškoćama u funkcioniranju. Krize generira i tzv. vašingtonska baština jer se federalizam Federacije BiH već puno puta pokazao pukim papirnatim ustrojem.

DANI: Ali u BiH još postoje velike osjetljivosti s obzirom na nedavnu prošlost, slažete li se?

PICULA: Upravo zbog toga je to važno pitanje. Ako se želi efikasna složena politička zajednica treba li ignorirati federalizam, pogotovo u dijelu države koji se i naziva Federacijom?! Dilema je otvorena; ili treba dosljedno primijeniti tu vrstu načela organizacije i tako ojačati cijelu državu ili se zadovoljavati federalizmom kao praznom formom prepuštajući idućim generacijama da se nose sa rizicima nestabilnosti koje to može donijeti. Ne treba ni traumatičnu prošlost prečesto koristiti u ovakvim raspravama. Drugi svjetski rat je bio jedna od najvećih katastrofa koje su zadesile čovječanstvo. Ipak, svega dvanaest godina nakon njegovog završetka sukobljeni narodi su pokrenuli projekt današnje Europske unije. Od Daytona je prošlo punih dvadeset godina.

DANI: Zašto se ovdje fokusirate isključivo na Federaciju BiH, zašto je srpski entitet u BiH izuzet iz toga?

PICULA: Odgovarao sam na vaše pitanje o federalizmu. Puno više bih volio svjedočiti ozbiljnoj i cjelovitoj reformi Bosne i Hercegovine nakon koje bi bilo vrlo teško dovoditi u pitanje cjelovitost zemlje na način kako to pokušava provesti neodgovorna politika već spomenutim referendumom. Ali nije moguće govoriti o uspješnim reformama Bosne i Hercegovine samo na jednoj polovici teritorija. Ne treba stoga, naravno, očekivati neku idealnu Bosnu i Hercegovinu samo na razini Federacije. Ali, kao što sam već rekao, nije u krizi samo koncept Daytona. Do prije pet ili deset godina Dayton je bio tabu-tema. Sada je poprilično jasno i onima koji su do jučer uporno branili dejtonsku ortodoksiju da se stvari moraju mijenjati baš zbog interesa BiH. Međutim, u krizi je i improvizirani federalizam začet Washingtonskim sporazumom koji je prethodio Daytonu. Cijeli taj koncept treba biti prilagođen ovim novim vremenima, jer će, inače, teško biti naći put iz dejtonskog u briselsko razdoblje. To će vremenom biti jasnije i onima koji vjeruju da se samo zahvatima u socijalno i ekonomsko tkivo ovakve zemlje mogu automatski određivati i politički procesi. Nije to baš tako. Trebat će kad-tad staviti na stol i raspravu o političkim odnosima. Takvu vrstu razgovora treba pomno pripremiti vodeći računa o svim, a posebno o nedavnim lošim iskustvima.

DANI: Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, koji je prošlog tjedna boravio službeno u SAD-u, izjavio je da se i u Washingtonu vode razgovori o budućnosti Bosne i Hercegovine. Znate li nešto o tome?

PICULA: Bio sam u Sjedinjenim Državama prošle i ove godine. Dosta sam razgovarao sa američkim dužnosnicima o BiH i kako joj pomoći. Vjerujem da se u Washingtonu već neko vrijeme vode rasprave o ovom našem području s obzirom na neočekivanu dinamiku zbivanja. Mislim da je interes SAD-a stabilnost područja izloženog različitim političkim i socijalnim potresima od kojih je izbjeglička kriza samo posljednja u nizu. Nije zanemariv ni utjecaj izvaneuropskih faktora na zbivanja na zapadnom Balkanu, iako ne treba pretjerivati s procjenama. Riječ je ovdje o državama uglavnom nekonsolidirane demokracije, sa još uvijek slabim institucijama i nejakim ekonomijama. Nažalost, izbjeglička kriza napinje odnose u regiji. Napinje i, kako vidimo, odnose članica Europske unije i šengenske zone. Uvjeren sam da nije moguće izuzeti Bosnu i Hercegovinu iz cjeline nekog strateškog razmišljanja o tome kako sačuvati jugoistok Europe od stagnacije i okretanja lošim reprizama. Jer BiH ima potencijale da bude premosnica mnogih geopolitičkih nedoumica. U Ukrajini, gdje sam bio prije 10-ak dana, kriza stacionira, ali i dalje pritišće odnose EU i Rusije. Nove faze sukoba na Bliskom istoku i nestabilnost na sjeveru Afrike stalno održavaju izbjegličku krizu i njen sve veći politički utjecaj na EU. Balkan je u svemu tome, kao i toliko puta u prošlosti, neizbježan geopolitički medij. Takve (ne)prilike nije odgovorno, a ni moguće ignorirati. Zbog svega toga Bosna i Hercegovina neće ostati ispod radara svih onih koji mogu i žele utjecati na odnose u ovom području. Motivi su, kao i obično, različiti i ne uvijek dobronamjerni. Puno je, dakle, razloga za iskreno prihvaćanje europske ispružene ruke prema BiH.

Temu treba preimenovati u "Ulazak BiH u Arapsku Uniju", cisto radi prilagodavanja stvarnosti.

P.S Zanimljivo je da Ministry cita i prati skoro iskljucivo sarajevske soros medije(Dani, Oslobodenje it'd.), predstavljajuci uredivacku istih politiku kao nekakav opcenito prihvaceni pravac razmisljanja u glavnom gradu.

Prvi sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje

Evropska unija nikad bliža

Bh. delegacija koju predvodi predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić na sastanak u Bruxelles putuje s dokumentom Pozicija BiH, a ključne riječi za kredibilnu aplikaciju su: provođenje Reformske agende, adekvatno adresiranje prilagođavanja SSP-a u kontekstu članstva Hrvatske u EU, te usaglašeno rješenje u vezi s unaprijeđenim mehanizmom koordinacije procesa evropskih integracija

Evropska unija nam nikada nije bila bliža, čini se ovih dana iz optimizma kojim isijavaju bh. i evropski političari.

Tako bi trebalo biti i 11. decembra u Bruxellesu na prvom sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, na kojem će bh. delegaciju predvoditi predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić. Osim Zvizdića, sastanku će prisustvovati i član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, dvojica zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Mirko Šarović i Vjekoslav Bevanda, ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak, entitetski premijeri Željka Cvijanović i Fadil Novalić, direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović, a s druge strane stola će sjediti visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini i komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn.

Na sastanku će se, između ostalog, razgovarati o pretpristupnoj strategiji u svjetlu izvještaja Evropske komisije o BiH za 2015. godinu.

Aplikacija u februaru?

Predsjedavajući Zvizdić je prije desetak dana za Anadoliju izjavio da bi BiH kredibilnu aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji trebala podnijeti do februara sljedeće godine.

"Pred nama postoje određeni zadaci osobito o pregovaračkoj poziciji u smislu prilagođavanja sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Ali, ako kažemo da je to u narednih par mjeseci, a najdalje do februara iduće godine, onda je to vrlo relevantan i realan okvir i rok u okviru kojeg ćemo zadovoljiti tražene uvjete i podnijeti kredibilnu aplikaciju. Mislim da će prilikom podnošenja aplikacije, ako zadovoljimo uvjete koje je BiH dobila, brzo i pozitivno odgovoriti na takvu aplikaciju", kazao je Zvizdić.

Dani su u Direkciji za evropske integracije BiH zatražili odgovor na pitanje šta je kredibilna aplikacija.

"U skladu sa članom 49. Ugovora o Evropskoj uniji, zahtjev za članstvo može podnijeti svaka evropska država čije uređenje počiva na demokratskim principima. Tako ni BiH nema formalnih smetnji da učini isto. Međutim, razmatranje zahtjeva u opticaj uvodi pojam kredibilnosti, pa u slučaju BiH figurira termin kredibilna aplikacija", kažu u ovoj instituciji.

Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije konstatovao je, podsjećaju u Direkciji, "da se BiH vratila na kolosijek procesa integrisanja, s obzirom na to da je u posljednjih 12 mjeseci napravljen pomak u tom pravcu. U skladu sa nekoliko posljednjih zaključaka Vijeća EU, BiH treba da postigne vidljiv napredak u provođenju Reformske agende, adekvatno adresira prilagođavanje SSP-a u kontekstu članstva Republike Hrvatske u EU, te postigne usaglašeno rješenje u vezi s unaprijeđenim mehanizmom koordinacije procesa evropskih integracija. Time bi došla u poziciju da preda kredibilan zahtjev za članstvo u EU."

Nakon podnošenja zahtjeva za članstvo, Evropska komisija će Bosni i Hercegovini, pojašnjavaju iz DEI-ja, "proslijediti set od nekoliko stotina pitanja. Na temelju odgovora će izraditi mišljenje o zahtjevu, a na osnovu njega će Vijeće EU, te Evropsko vijeće u konačnici odlučivati o dodjeli kandidatskog statusa".

Bosna i Hercegovina, odnosno predsjedavajući Vijeća ministara BiH dr. Denis Zvizdić na sastanak u Bruxelles ide potpuno spreman i sa sobom nosi dokument koji se zove Pozicija Bosne i Hercegovine koji je Vijeće ministara BiH usvojilo na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova BiH i Direkcije za evropske integracije. Ministarstvo vanjskih poslova BiH je zaduženo da Poziciju BiH dostavi Sekretarijatu Vijeća Evropske unije posredstvom Misije BiH pri EU u Bruxellesu.

"Koordinacijski mehanizam već imamo i to ćemo svi zajedno potvrditi u Bruxellesu. Da tražimo još neke prilagodbe i promjene to je točno i kada ih usuglasimo, one će biti sastavni dio koordinacijskog mehanizma, ali do tada imamo ono o čemu smo se već usuglasili. Siguran sam da ćemo do kraja ovog mjeseca s dnevnog reda definitivno skinuti i pitanje prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU", izjavio je za Fenu predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović uoči odlaska u Bruxelles, gdje je 9. decembra učestvovao na konferenciji posvećenoj 20. godišnjici Dejtonskog sporazuma.

O pitanju podnošenja kredibilne aplikacije za članstvo BiH u EU, Čović je još optimističniji od Zvizdića: "Ostaje nam još dva-tri dana da na tome intenzivno radimo i siguran sam da će i ministar Mirko Šarović kroz nadležna povjerenstva aktivno raditi na tome s predstavnicima EU i da će o tome informirati na sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje u Bruxellesu. Ne vidim niti jedan razlog zašto mi do kraja ove godine ne bismo predali aplikaciju za članstvo u EU", ocijenio je Čović.

Prije dvije i po godine kroz projekat Plan Balkans: Europolitan provedeno je jednomjesečno online istraživanje o percepcijama, stavovima i iskustvima mladih zapadnog Balkana o Evropskoj uniji. Prema tom istraživanju koje je prenijelo Oslobođenje, ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju podržava 67 posto mladih, dok ih je 33 posto protiv. Oni koji žele da BiH postane članicom EU rekli su da bi se to moglo desiti 2020. ili 2050. godine. No, to je bilo prije dvije godine, kada se za BiH govorilo kako se kreće od nikakvog do ograničenog napretka. Sada, čini se, BiH grabi krupnim koracima ka Evropskoj uniji.

Istraživanje javnog mnijenja

Direkcija za evropske integracije BiH je u maju ove godine objavila istraživanje javnog mnijenja po kojem članstvo BiH u EU podržava 78 posto građana, odnosno toliko bi ih odgovorilo "da" na referendumsko pitanje Podržavate li ulazak BiH u EU? Glavni razlozi koji bi građane opredijelili da glasaju za članstvo BiH u EU su stvaranje većeg broja kvalitetnijih radnih mjesta i garancija trajnog mira i stabilnosti, saopšteno je iz DEIBiH.

Sa druge strane, oni koji bi glasali protiv, to bi učinili jer vjeruju da bi članstvo u EU stvorilo veće troškove života i povećalo poreze, te dovelo do gubitka kulturne raznolikosti. Ukoliko se potencijalno referendumsko opredjeljenje posmatra kao podrška procesu integrisanja, onda se bilježi pad za sedam posto u odnosu na istraživanje iz 2014.

Građani, prema rezultatima ovog istraživanja, od bh. vlasti traže provođenje reformi, bile one vezane za pridruživanje EU ili ne.

Vecina gradjana BiH podrzava ulazak u EU, no cak i to je nebitno jer u BiH nece biti referenduma o ulasku u EU (svaka zemlja ima vlastiti zakon o pridruzenju stranim organizacijama). BiH ce biti vjerojatno jedina zemlja koja nece imati referendum za EU, jer ne postoji drzavni zakon o referendumu.

Svi politicari su za, a to je jedino bitno.

Kada s EU strane dodje zeleno svjetlo, Dom naroda ce donijeti odluku o prikljucenju EU, Zastupnicki dom potvrditi odluku (ili obratno), Predsjednistvo svecano potpisati, i to je to. Tako ce izgledati prikljucenje BiH EU.

Ulazak bih u eU je tema za pdf Humor.

Ulazak bih u eU je tema za pdf Humor.