Danas na ATV BL bio gost Zekerijah Smajić, "ekspert za jevropske integracije", fino čovjek pričao... u suštini, oni nam razvijaju NVO sektor a narod nema ljeba da jede :)

Da, pomoć EU se svodi na promidžbu prava životinja i pedera dok ljudi gladuju.

Apropo teme, BiH bi mogla, da nije već tamo, jedino ući u pizdu materinu.

Jebiga, ljudi moraju nauciti placati redovito porez i bar poksuati izabrati nekorumpirane politicare. Nije bas za sve crni kapitalizam kriv.

EUROPSKA KOMISIJA Picula: Budućnost će brzo pokazati tko su tzv. veto skupine koje se protive promjenama u BiH

Šef Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom Tonino Picula, kazao je u srijedu u Strasbourgu, tijekom rasprave o obustavi izvanrednih trgovinskih mjera za BiH, kako je ta država od EU u proračunskom razdoblju 2007-2013. primila 660 milijuna eura financijske pomoći, dok je Hrvatska izgubila 220 milijuna eura samo u prvih šest mjeseci članstva u EU, zbog odbijanja BiH da prilagodi svoj Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

Riječ je o standardnoj praksi prilagodbe trgovinskih sporazuma temeljenoj na principu očuvanja tradicionalne trgovine, rekao je Picula i podsjetio da je Hrvatska kao bivša članica CEFTA-e 2004. također morala prilagoditi svoj SSP nakon ulaska Slovenije i Mađarske u EU. “Sve ostale članice CEFTA-e već su prilagodile svoj SSP hrvatskom pristupanju EU”, naglasio je.

Istaknuo je kako je to odlična prilika da nove vlasti u BiH dokažu svoju predanost europskom putu jer su predložene mjere Komisije politička poruka kako euro-integracijski put nosi određena prava ali i obveze koje su lideri BiH neopozivo preuzeli u veljači.

Picula je i u amandmanima koji su ušli u finalno izvješće o napretku BiH pozvao tu državu na suradnju s Europskom komisijom oko prilagodbe SSP-a. Taj je amandman usvojen i u prošlogodišnjem izvješću, nakon čega je Komisija predložila suspenziju trgovinskih povlastica za BiH od sljedeće godine ukoliko SSP ne prilagodi pristupanju Hrvatske.

U raspravi o Izvješću o napretku BiH za 2014., koja se također vodila u Europskom parlamentu, Picula je pozdravio početak primjene SSP-a s BiH koji vidi kao “dvostruki stres-test kako za novi pristup EU tako i za spremnost BiH da ga iskoristi, a formiranje koordinacijskog tijela za europske poslove samo je prvi takav oštriji zavoj”.

Ocijenio je kako BiH ne može napredovati sve dok se ignoriraju konkretni problemi konstitutivnih naroda ili drugih zajednica u toj državi. “To je kao da dajemo podršku nastavku fingiranja reformi u zemlji koja je, na žalost, postala sinonim za dugogodišnje unutarnje političke blokade i gospodarsko-socijalnu stagnaciju”, rekao je.

U Izvješće o napretku BiH ušlo je sedam amandmana koje je predložio Picula. Među njima je amandman kojim se nove lidere u BiH poziva da slijede načela federalizma i subsidijarnosti. Usvojen je i amandman kojim se podupire europski put BiH, gdje Picula ističe da zemlja neće biti uspješan kandidat za članstvo u EU sve dok se ne ostvare odgovarajući institucionalni uvjeti, što po njegovom mišljenju uključuje nadogradnju Daytonskog sporazuma i osiguranje ustavne jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda.

Hrvatski eurozastupnik posebno se založio za treći kanal na hrvatskom jeziku, naglasivši da je puna sloboda medija neophodna za zdravu demokraciju.

“Nadam se kako se postupno sužava prostor dosadašnjem dogovornom manipuliranju stanjem u državi. Budućnost će vrlo brzo pokazati tko su tzv. veto skupine koje se suprotstavljaju neizbježnim i dubokim promjenama u BiH”, zaključio je Picula u svom govoru.

U četvrtak se u Strasbourgu glasuje o obustavi izvanrednih trgovinskih mjera u pogledu BiH te se očekuje usvajanje Rezolucije o napretku BiH.

Nakon što je jučer i sluzbeno stiglo priopcenje FVO misije iz Dublina da je BiH na dobrom putu da ispuni sve uvjete i preporuke za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, danas je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kazao kako bi BiH mogla do kraja godine početi izvoziti mlijeko u zemlje EU.

Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar i Friedrich-Ebert-Stiftung u Bosni i Hercegovini organiziraju cjelodnevnu konferenciju

IDENTITET I KARAKTER BOSNE I HERCEGOVINE KAO EUROPSKE DRŽAVE

- pluralna demokratska zajednica naroda i građana – stvarno stanje, normativni okvir i komparativna perspektiva -

Konferencija će se održati u četvrtak, 14. svibnja 2015. godine, u hotelu Mostar, s početkom u 10 sati, a podijeljena je u četiri sesije:

1. “Koncept konstitutivnih naroda kao nasljeđe povijesti BiH i specifična pomirba etnosa i demosa”

Moderator: Milan Sitarski, IDPI
Uvodničari: Radomir Nešković, Kasim Trnka, Darko Brkan


2. “Princip legitimnog političkog predstavljanja u demokratskim pluralističkim državama – gdje je BiH na mapi svijeta”

Moderator: Milan Sitarski, IDPI
Uvodničari: Ivan Vukoja, Suad Arnautović, Ugo Vlaisavljević, Mile Lasić


3. “Nacionalni i multinacionalni federalizam kao modeli za demokratski ustavni i teritorijalni ustroj pluralističkih država – gdje je BiH na mapi svijeta”

Moderator: Josip Blažević, IDPI
Uvodničari: Dejan Vanjek, Damir Kapidžić, Vlade Simović, Milan Sitarski


4. Rasprava uvodničara i sudionika

Moderator: Josip Blažević, IDPI



Na konferenciji će sudjelovati i studenti s kolegija “Interkulturalno razumijevanje” s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i s Pravnog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić”.

Nemate vi vremena moj @Nebula.Vreme vam ubrzano curi.
Srba je sve manje.Hrvata je sve manje.Ali i Muslimana je sve manje.Rusija je resila da se pokrene.Preti Parizu i Berlinu a gleda Rumuniju i Bugarsku i eto ih kod Srbije.
Naivan si ako mislis da ce taď biti dovoljno da neko iz Sarajeva kaze:Pa dobro slazemo se sa podelom BiH.
Kako Rusija bude blize jacace raznorazni apetiti.Pojavljivati se kojekakvi novi Seselji Arkani i raznorazne Legije.I tako dalje..
To koketiranje sa Hrvatima ti moze proci u Hrvatskoj ali u Hercegovini ne.
A i kada Rusi izbiju na granicu sa Srbijom slaba vajda ce biti i od Hrvatske.
Naravno sve ovo se nece dogoditi jel tako?
Kazi mi od kraja rata do danas evo 20 godina vi radite samo na tome kako da sto vise ocrnite nas Srbe.Trujete nas sa onim izmisljenim genocidom.
Jel stvarno mislite da ce biti dovoljno reci puj pike ne vazi?
I da naravno.Upravu si.SAD sigurno nece potegnuti rakete na RU znog nekih malih zemalja tipa Rumunija Bugarska ili-BiH.
Ono sto kopka u ovom scenariju Hrvate.Cime ce se Srbi zadovoljiti?
Kosovo i Metohija.
Pola BiH.
Makedonija.
Crna Gora.
Autonomija za Srbe u Hrvatskoj.
Tu i na tome ce se stati jer to je realnost.

Dzoni svaka čast za postove elegantno i kulturno spuštanje ovoga unitarista, sve ti u postovima stoji kako jeste.

Ovome Nebuli se iz postova na svakoj drugoj riječi viri mržnja prema Hrvatima i još izigrava nekog normalnog umjerenog Bošnjaka kojemu je jedini stalo do gradžanske Varte.

Tko će vas ubaciti u EU?
Možete samo sanjati, svojim islamističkim papcima nikada nećete prismrditi EU kao ni braća vam Turci.

Uopće ne. Današnja BiH je mijenjala svoje granice, kroz Bosanski vilajet, pa je potpuno nestala u Kraljevini Jugoslaviji (stvaranje banovina) i nije postojala opet do 1943./45. Povezanost preko nekog povijesnog teritorija ti ne stoji, npr. u Dinarskim krajevima više veze imaju sa susjednom Dalmacijom nego sa Sarajevom.



Jesi. Na osnovi toga izveo si zaključak da Srbi i Hrvati podržavaju određeno uređeje BiH. S brojnim glasačima sam razgovarao, prvi motiv kod SDS-a bio je "samo da maknemo Dodika", kod Raguža je meta bio Dragan Čović. Ovo priča o njihovom viđenju budućnosti BiH igrala je neku sporednu ulogu kod glasača. Dakle na osnovi izbornih rezultata nisi mogao utvrditi kakvo stanje birači tih stranaka očekivaju u BiH. To je bio moj argument.



Nisu mogli bez zaduživanja? Povećaj penzije, povećaj plaće, razne socijalne privilegije i izmišljotine, naravno da to ne možeš bez zaduživanja. Pa kada su prihvatili euro, Grci su ižinjavali što se kaže, nema kakve privilegije nisu sređivali. A taj dug išao je na vjerodostojnost Eura, i to su plaćali Nijemci i drugi.

STUPIO NA SNAGU SSP: Prvi dan “novog života” za Bosnu i Hercegovinu

SARAJEVO – Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, potpisan još 16. lipnja 2008. godine u Luksemburgu između Europske unije i Bosne i Hercegovine, danas napokon stupa na snagu.

Zasigurno jedan od najznačajnijih dana u poslijeratnoj BiH, a sve je omogućeno usvajanjem njemačko-britanske inicijative kao novog pristupa Unije prema našoj zemlji. Kada su se napokon i naši vlastodršci pisano krajem veljače kroz Parlament BiH obvezali provoditi reforme, Vijeće EU-a sastavljeno od ministara vanjskih poslova u ožujku je to pozdravilo, a 21. travnja usvojilo je odluku o zaključivanju SSP-a s BiH 1. lipnja. Ipak, ne trebamo se zavaravati i živjeti u lažnoj nadi jer najteži dio posla tek dolazi – bh. političari nakon gotovo 20 godina izostanka bilo kakvih reformi moraju početi raditi na uspostavljanju europskih standarda u zemlji, inače se niti pedlja nećemo približiti europskoj obitelji.

Prvi korak na dugom putu

Inače, potpisivanjem SSP-a BiH je stupila u prvi ugovorni odnos s EU-om, što samo po sebi govori da smo tek na početku dugog i mukotrpnog puta. Sam sporazum se sastoji od deset točaka – opći principi; politički dijalog; regionalna suradnja; slobodno kretanje robe; kretanje radnika, poslovno nastanjivanje, pružanje usluga, kretanje kapitala; usklađivanje prava, provođenje prava i pravila konkurencije; pravda, sloboda i sigurnost; politike suradnje; financijska suradnja; institucionalne, opće i završne odredbe.

Nakon stupanja na snagu SSP-a, sljedeći korak je podnošenje zahtjeva za članstvo u EU-u i stjecanje statusa kandidata, što u najboljem slučaju možemo očekivati do kraja ovog mandata državne vlasti. Što nam sve stoji na putu prvenstveno da postanemo normalna zemlja, a zatim i članica Unije, ne treba posebno podcrtavati – parohijalna i u najboljem slučaju podanička politička kultura, u BiH je na sceni “javašluk jaranska koncosijacija” ili “demokratura”, poluprotekorat, nitko ne zna niti definirati politički sustav u kojem se nalazi postdaytonska BiH, kriminal i korupcija su jedini poslovi koji cvjetaju u BiH, skup i nefunkcionalan model vlasti, itd. E, od danas bi isti ljudi koji posljednjih 15 – 20 godina vode ovu zemlju trebali reći “dosta” te najprije krenuti u reforme, ponajprije socioekonomske.

Jer novi pristup Unije ne znači kako će Unija zažmiriti na jedno ili oba oka pred zahtjevima koje moramo ispuniti, nego samo drukčiji redoslijed prioriteta. Dakle, vrlo brzo će se na stolu opet naći pitanje ustavnih reformi, uloge OHR-a, presuda “Sejdić – Finci” i ostale teme oko kojih godinama nismo ostvarili nikakav napredak.

Strategija privođenja

A kada i dođemo, odnosno ako dođemo do toga da pregovaramo o članstvu, od nas se kao i od svake druge potencijalne članice očekuje prihvaćanje acquis communautairea, odnosno pravne stečevine EU-a. Acquis podrazumijeva kako primarne izvore europskog prava (sve osnivačke i ugovore o izmjenama, pristupne ugovore novih članica i ugovore EU-a s trećim zemljama), tako i sekundarne izvore (cjelokupno zakonodavstvo i politike EU-a), dok je treći izvor europskog ili komunitarnog prava praksa Europskog suda (radi se o 12.000 različitih dokumenata EU-a, više od 120.000 stranica teksta).

Prema tome, za konačnu kvalifikaciju za članstvo u EU-u mora biti ispregovarano 33, odnosno 35 poglavlja – sloboda kretanja roba; sloboda kretanja radnika; pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga; sloboda kretanja kapitala; javne nabave; pravo trgovačkih društava; pravo intelektualnog vlasništva; tržišno natjecanje; financijske usluge; informacijsko društvo i mediji; poljoprivreda i ruralni razvitak; sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika; ribarstvo; prometna politika; energetika; porezi; ekonomska i monetarna politika, statistika; socijalna politika i zapošljavanje; poduzetništvo i industrijska politika; transeuropske mreže; regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata; pravosuđe i temeljna prava; pravda, sloboda i sigurnost; znanost i istraživanje; obrazovanje i kultura; okoliš; zaštita potrošača i zdravlja; carinska unija; vanjski odnosi; vanjska, sigurnosna i obrambena politika; financijski nadzor; financijske i proračunske odredbe; institucije; ostala pitanja.

Nemojmo ispustiti iz vida kako je Europsko vijeće u Kopenhagenu u lipnju 1993. kao odgovor na aspiracije država istočne i središnje Europe za članstvo u Uniji postavilo političke, pravne i ekonomske kriterije koji se moraju ispuniti kako bi država postala članica. Kao dodatni kriterij u prosincu 1995. godine u Madridu Vijeće se osvrnuo na potrebu “da se stvore uvjeti za postupnu, skladnu integraciju zemalja u pristupanju, osobito razvojem tržišne ekonomije, prilagođavanjem administrativnih struktura i stvaranjem stabilnog ekonomskog i monetarnog okruženja”.

Drugim riječima, nužno je da svaka država kandidat ima razvijen administrativni kapacitet za provođenje svih usvojenih mjera. Prema tome, i površnom poznavatelju prilika u BiH samo letimičnim pogledom na ono što se od nas očekuje jasno je da, najblaže rečeno, nismo u dobroj startnoj poziciji. Jedna Hrvatska, koja je kudikamo sređenija zemlja od naše, pregovarala je od 3. listopada 2005. pa sve do 10. lipnja 2011. kada je José Manuel Barosso u ime Europske komisije predložio zatvaranje pristupnih pregovora s Hrvatskom.

To znači punih osam godina od podnošenja zahtjeva za članstvo te gotovo šest godina pregovaranja. Prema tome, ostaje nam samo nada kako će se nositelji vlasti napokon prestati ponašati poput pijanih milijunaša te početi raditi u interesu onih koji su ih i birali kako bi barem neke buduće generacije odrastale, školovale se i radile u nekoj boljoj, tolerantnijoj, razvijenijoj i europskoj BiH. Ovakvi kakvi smo danas nikada nećemo biti dio Unije, to mora svima biti kristalno jasno.

Ako si mislio da se ukine zajednica drzava BIH odnosno entitetsko uredjenje i da Republika Srpska postane jedan od kantona ili federalnih jedinica unutar federacije BIh to je za Srbe neprihvatljivo

Vasa drzava ili ti entitet je vec federalna samo je potrebno urediti i reformisati..

ako bas zelite federaciju moglo bi ovako mada liicno smatram da je bolje rijesenje treci entitet

1.prvo bi trebalo vratiti federaciji BIH izvorno ime hrvatsko muslimanska federacija
2.ujediniti sve kantone sa hrvaskom vecinom u jedan a isto tako i muslimanske
3.dva mjesovita kantona isto ukinuti i podjeliti tako sto ce naseljena mjesta i opstine sa hrvatskom vecinom pripasti hrvatskoj federalnoj jedinici a muslimanska muslimanskoj
4.predstavnici za nivo zajednice drzava BIH bi se birali iz svake federalne jedinice....naprimer clana predsednistva zajednice drzava BIH iz reda hrvatskog naroda birala bi hrvatska federalna jedinica itd