Nevjerovatna mi je količina licemjerja u toj EU, nama na Balkanu su godinama prodavali muda za bubrege kako je Beli Šengen nešto izuzetno važno i teško za dobiti i velika nagrada, a onda su ga dali Moldaviji bez ikakvih problema jer su Ruje navalile.

I nas ako puste u tu EU, pustiće nas da ne padnemo šaka Rusima, inače bi mogli pocrkat.

Stoka.

[

I to vam je to momci - nakon dvadeset godina zajebancije i opstrukcija, uskoro ćemo početi da gledamo neki drugi film, u kojem Sarajevo ne moli da se ispunjavaju uslovi, već se Sarajevo moli da ispuni uslove.

Hrvatsku su jedva primili posle 10 godina natezanja, pa se sad pokajali...

Riječ licemjerje praktički ne postoji u engleskom jeziku - zapitaj se zašto.
Ta riječ se pak iznimno često koristi kod Balkanskih naroda koji svugdje vide neke teorije zavjera.
(Odnosno postoji izraz two-faced ili hipokrizija, ali se rijetko u govoru koristi.)

Ne znam zašto vi Srbi toliko sve gledate emocionalno.

Nije ni "bratstvo" ni "poštenje" princip na kojem počiva EU, i općenito uređeno društvo na Zapadu.
Principi su civiliziranost, kompromis i poštovanje dogovorenog. EU je interesni klub a ne humanitarna organizacija, pa ti hoćeš nećeš. Da bi ušao moraš nešto dati, odnosno na nekim stvarima i platiti.

Kada se to prihvati, da te ne primaju u EU zato što vas "vole" ili zato da se grle s vama i uhvate se u kolo, nego zato što postoji interes (računica) da te prime, a da ti ulaziš u EU ne zato što voliš Nijemce ili Engleze nego zato što misliš da također imaš interes, onda nema nikakve ljutnje.

EU može tražiti razne stvari koje se Srbiji ne sviđaju (recimo ovo oko Rusije), pa čak i POJEDINAČNE stvari koje štete Srbiji.

Međutim poanta je da je cijeli paket pozitivan za Srbiju (odnosno bilo koju drugu potencijalnu članicu), i naravno pozitivan je za EU.

U paketu dolaze i pozitivni i negativni elementi, pa ti uzmi ili ostavi.
Odbacivati jedan ukupno pozitivan veliki paket, samo zato što u njemu postoje negativni elementi, je jednostavno razmišljanje srcem umjesto mozgom.

EU ne trpi posljedice zbog primitka Hrvatske, naprotiv prošireno je područje na koje mogu jako utjecati u svim segmentima, a poradi bolje europske budućnosti. Ako misliš da se EU kaje zbog gospodarske krize u HR, opet griješiš, HR nije članica monetarne unije, njena kriza ne utiče na euro tečaj i sl.

Sansu da uspe je moguce imala velika Juga, da se 1991. reformisala u nekakvu konfederaciju... 90-te su bile vreme velikog ekonomskog razvoja u zapadnom svetu...pa cak i u prvoj polovini 2000-ih... tad smo mogli kao relativno velika drzava od 23 miliona ljudi da uz znacajne reforme tamo uspemo...ovako mali, sa mnogim problemima, malim trzistima, jezivom korupcijom... ko je uopste zainteresovan za to... ubacili su svoje banke, privatizovali ono sto ih zanima... i to je otprilike to...
..

Nisam iznenađen. Vidio sam na vijestima par isječaka. Kako je rekla jedna eurozastupnica "Arogancija vam ovdje ne prolazi" .

O čemu se radi ?

EUROPSKA UNIJA I BiH : MOŽDA JEDNOM BUDE BOLJE

UBRZANJE PUTA KA EUROPSKOJ UNIJI ILI SAMO JOŠ JEDNO BUĐENJE LAŽNE NADE?

Inicijativa koju su predložili ministri vanjskih poslova Njemačke i Velike Britanije prije više od mjesec dana, 15. decembra je pretočena u niz zaključaka koje su usvojile sve njihove kolege iz zemalja članica Europske unije. Na našim političarima je da, u konsultacijama sa međunarodnom zajednicom, sastave dokument kojim će se obavezati na pokretanje reformi u pravcu u kojem to želi Brisel. Nije jasno na koji način će EU kazniti političare ako ne urade ono na što se obavežu, a još manje kako će ono što slijedi uticati direktno na živote građana koje, kao i u proteklih 20 godina, i dalje niko ništa ne pita
Zaključke Vijeća za vanjske poslove Europske unije od 15. decembra, komesar za susjedstvo i proširenje Johannes Hahn opisuje kao dokaz da je EU “ozbiljna kada je Bosna i Hercegovina u pitanju”. Hahn je rekao i da je Briselu cilj “odblokirati europski put” i “ubaciti proces integracija u brzinu”. "Sada je lopta u posjedu političkih i institucionalnih lidera BiH. Oni se trebaju obavezati i angažirati u ovom procesu i ostvariti vidljive rezultate. Naravno, EU je spremna pomoći BiH da razvije inicijalnu agendu reformi, uključujući posebno reforme sadržane u programu Rast i zapošljavanje, kao i uspostavu mehanizma koordinacije EU", kazao je Hahn nakon usvajanja zaključaka.

No, nisu svi tako optimistični. Dugogodišnji dopisnik srbijanske agencije Tanjug iz Brisela Dejan Anastasijević smatra da inicijativa počiva na dva stuba “altruizmu bosanskih političara i naivnosti briselskih diplomata". Njegove sumnje dijele i drugi analitičari koji se plaše da nema garancije da će se bilo šta promijeniti ni ovaj put. Kurt Bassuener, analitičar Vijeća za demokratizaciju politike (DPC), kaže kako bi inicijativa mogla biti ambicioznija, te postavlja niz pitanja koja se odnose uglavnom na postojanje garancija da će dogovoreno biti i provedeno u djelo.

ŠTA BI BILO KAD BI BILO

Nešto više od mjesec dana nakon što su britanski i njemački ministri vanjskih poslova pokrenuli inicijativu za novi pristup prema BiH, Vijeće vanjskih poslova EU – koje čine ministri vanjskih poslova svih zemalja članica – usaglasilo su zaključke iz kojih domaći političari treba da naprave plan, te da se obavežu na njegovo provođenje. Suština je u onom što su predstavnici Europske komisije promovirali u Sarajevu još početkom juna, a to je Program za rast i zapošljavanje u kojem se fokus stavlja na kreiranje novih poslova i okruženja koje će unaprijediti poslovanje.

U obraćanju članovima Vijeća za vanjske poslove, Frederica Mogherini, visoka predstavnica za vanjsku politiku EU, napomenula je kako se tokom posjete Sarajevu početkom decembra srela sa liderima političkih institucija “da provjerimo da li je njihov stepen uključenosti i predanosti dovoljan znak za nas da bi se željeli uključiti u proces koji bi BiH približio EU. Posjeta je bila jako pozitivna, sreli smo se sa Predsjedništvom, sa 12 lidera parlamentarnih političkih partija, sreli smo se sa predstavnicima civilnog društva i zaključili smo da se može desiti novi početak za EU i BiH, i moramo iskoristiti sve što je moguće iz ovog trenutka”. Ako ovdašnji lideri pokažu i na djelu da su spremni za promjene, već u narednih nekoliko mjeseci bi na Brisel mogao odobriti stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

“Vijeće poziva visoku predstavnicu Mogherini i komesara Hahna da nastave svoj angažman sa BiH liderima, a kako bi osigurali što prije njihovu neopozivu pismenu izjavu kojom bi se obavezali na reforme u okviru procesa za pristupanje EU”, stoji pored ostalog u zaključcima iz Brisela. U Direkciji za europske integracije BiH pojašnjavaju kako je Vijeće EU ovom inicijativom pozvalo vlasti BiH da “u konsultaciji sa EU-om utvrde početnu reformsku agendu u skladu s kriterijima za članstvo u EU uključujući, među ostalim, Sporazum za rast i zapošljavanje i mehanizam koordinacije u procesu integracije u EU. U zaključcima je navedeno kako će za razmatranje zahtjeva BiH za članstvo biti neophodan konkretan napredak u realizaciji ove reformske agende, a da će, prilikom traženja mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, Vijeće zatražiti da EK obrati posebnu pažnju na provedbu presude u slučaju Sejdić/Finci. “

Domaći lideri su spremno dočekali ove zaključke, javno obećavajući da će potpisati zajednički dokument. I dalje nije jasno na koji način će EU, ili bi ko drugi, natjerati političare na provođenje onog na što se obavežu. ”Koliko ja sada shvatam, EU je spremna privremeno zaboraviti Sejdić-Finci pitanje i uplatiti nekih 800 miliona evra pomoći pod uslovom da se se politički lideri pismeno obavežu da će raditi na reformama i da Parlament (ili parlamenti) donesu rezoluciju(e) u tom smislu”, kaže Anastasijević. “Jedino što ja u tom pristupu vidim kao novo je što EU očigledno diže ruke od BiH ‘institucija’ i obraća se direktno stranačkim liderima kao istinskim nosiocima moći. Paradoks je u tome što se od lidera očekuje da kroz reforme osnaže iste te šuplje institucije, a na sopstvenu štetu. Ne treba biti vidovnjak da se predvidi ishod.”

U zaključcima Vijeća stoji i kako “pozdravljaju sprovođenja Programa za rast i zapošljavanje, kako bi se pažnja usmjerila na reforme i pitanja od direktnog značaja za građane, u svijetlu raširenih građanskih protesta početkom 2014. godine.” Također je naglašeno da plan za dalje djelovanje treba biti sačinjen u konsultacijama sa civilnim društvom. Damir Arsenijević, jedan od učesnika plenuma i protesta u Tuzli ovog proljeća, tvrdi da je inicijativa, kao i Program, sačinjeni na osnovu zahtjeva građana za socijalnu pravdu tokom protesta. Ili je to barem ono što kažu EU zvaničnici. No, skeptičan je da donosi stvarne promjene. On kaže kako ni EU ni lokalni političari nisu naučili ništa iz februarskih protesta. “Poziv za transparentnost, odgovornost i javnost rada se potpuno zanemaruje u ovoj novoj inicijativi. Time i EU i bh. političari pokazuju da ih nije briga za narod. EU ponovo izmišlja ‘vodstvo’, nekolicinu političara koji će da donose odluke o životima svih nas. Ovo vodstvo će dovršiti podjelu BiH po etničkom principu, a pod krinkom stabilnosti; prihvatiće izmjene zakona koje nameću Svjetska banka i MMF, što će nas dalje osiromašiti i baciti u dužničko ropstvo. EU će dalje lagati kako uključuje civilno društvo, a imaće svoje NGO-plaćenike, koji će ispuniti svoje projektne zadatke informisanja javnosti.”
Valery Perry, koja više od decenije radi u BiH i sada je u Vijeću sa Bassuenerom, kaže da zabrinjava frekvencija sa kojom se EU referira na proteste kada govore o Programu. “Definitivno postoji interes u povezivanju sa protestima, plenumima i generalno socijalnim nezadovoljstvom. Ipak, čak i površan pregled onog što Program jeste otkriva da tu nema ništa novo i da su mnoge reforme koje su potrebne već pokušane bez uspjeha zbog širih političko-oligarhijskih razloga koje svi znamo.”

ODRŽAVANJE NEODRŽIVOG

Kritičan je i Bassuener koji vidi “tenziju” između navedenih EU ciljeva i njihove “centralne politike održavanje stabilnosti”. “Plašim se da je najmanji zajednički imenitelj među zemljama članicama spriječiti društvene nemire - po svaku cijenu. Ovo vodi ka strategiji zastoja. Napredak obavezno uključuje i neke elemente nestabilnosti”. Baussuener napominje kako međunarodna zajednica ima legalnu i moralnu obavezu da spriječi “da nestabilnost metastazira u veliko međuetničko nasilje”. “Taj faktor nedostaje i time se ometa napredak i pomaže onima koji su osnaženi postojanjem status quo – političkim elitama u BiH. Kredibilnija međunarodna prijetnja bi omogućila zagovaranje za promjene koje dolazi odozdo, a što EU navodno traži”, kaže Bassuener.

Njegova organizacija je u novembru, neposredno nakon objavljivanja inicijative ministara vanjskih poslova Velike Britanije i Njemačke, izašla u javnost sa preporukama šta bi mogli biti sljedeći koraci. Kurt ne vidi da su te preporuke uzete u obzir. Njihovo težište je na zagovaraju odlučnijeg uslovljavanja. Nakon usvajanja zaključaka u Briselu, postavljaju niz pitanja: kako će ono što izađe iz Predsjedništva biti cijenjeno u smislu da li je dovoljno specifično i da li uključuje sve?; šta će se desiti ako EU ne nađe da usaglašeni dokument zadovoljava osnovne principe?; koga će obavezivati to što piše - samo partije na vlasti na državnom novou ili sve partije na vlasti na svim nivoima?; kako će napredak prema ili privrženost ovim obavezama biti ocijenjena?; i koliko često će se ocjenjivati?; šta će biti posljedice neprovođenja onog na što se obavezalo?

MALO NAIVNOSTI I DOZA REALNOSTI

Johannes Hahn je rekao da se nada kako će pozitivni pomaci biti vidljivi već u februaru kada EU očekuje da svi lideri u BiH stave potpis na usaglašeni dokument. Ako to učine, na snagu će stupiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, čime bi BiH dobila status zemlje kandidata. Nevenka Savić, direktorica Direkcije za europske integracije, kaže kako inicijativa predstavlja “poticaj za intenziviranje aktivnosti u BiH u procesu pristupanja EU, posebno za postizanje rezultata vidljivih i važnih za život građana u BiH”. Inicijativa obuhvaća tri ključne oblasti, a to su vladavina prava, ekonomsko upravljanje i reforma javne uprave. Ukoliko se postigne cilj da SSP stupi na snagu, smatra Savić, BiH će imati i direktnu ekonomsku i političku korist. “Jača se pozicija BiH u regiji i svijetu, daju pozitivni signali investitorima, osigurava bolje poštivanje principa pravde, slobode, sigurnosti, i sl. Indirektne očekivane koristi od stupanja na snagu SSP su povećanje investicija, zapošljavanje, rast bruto domaćeg proizvoda, porast izvoza, budući da je EU ne samo najveći trgovinski partner već i najveći investitor u BiH”.

Perry kaže kako je jako interesantno, “ali ne iznenađujuće” da civilno društvo u BiH podržava novi proces i da nema kritika niti analiza. “Da li je to zbog toga što oni istinski vjeruju da ovaj novi pristup jeste najbolje što može? Ili je to jer su tako zarobljeni u EU I EU vezane fondove? Ili to jednostvano reflektira nedostatak političkog strateškog razmišljanja?”, kaže ona dodajući da takav stav civilnog sektora ustvari samo daje prolaz za sve što dolazi iz EU-a.

Dejan Anastasijević nema velika očekivanja kada je u pitanju još jedna inicijativa prema BiH. “Čini mi se da, uprkos optimističkim frazama koje smo čuli i u Briselu, nisu baš ubeđeni da će uspeti. Hahn je prošle nedelje na jednoj tribini ovde rekao da mnogi misle da je BiH beznadežan slučaj, ali da ga je njegovo političko iskustvo naučilo da ‘ponekad treba biti malo naivan’".” Damir Arsenijević pak poziva na javne rasprave u cijeloj BiH, na kojima bi se govorilo o inicijativi i šta ona znači, te da se da prilika građanima da se izjasne šta žele. “Poruka iz februara je bila jasna: gladni smo na tri jezika. Ta glad nije prestala.”

Istovremeno, brojni analitičari upozoravaju da je ovo posljednja šansa za BiH. No, čini se da je nova inicijativa samo ukazala na niz pitanja koja stoje otvorena, ali i dalje nema ni nagovještaja odgovora na njih.

DIREKCIJA ZA EUROPSKE INTEGRACIJE

KORAK PO KORAK DO EU

Dobri poznavaoci prilika u EU kažu da je mogućnost da bi BiH uskoro mogla postati članicom EU skoro pa ne postoji. No, ukoliko dobijemo status pridruženog člana, odnosno potencijalnog kandidata, to bi otvorilo neke mogućnosti za zemlju koje sada ne postoje. Iz Direkcije upućuju na neke od prednosti koje nosi stupanje na snagu SSP za BiH i njene građane:

-Prema SSP-u, pridruživanje će se provoditi postepeno i biće u potpunosti ostvareno u prelaznom periodu od najviše šest godina u toku kojih BiH mora predutezti konkretne pravne, upravne, institucionalne i privredne reforme u skladu sa općim načelima SSP-a.

-Stupanjem na snagu SSP-a uspostavlja se formalni politički dijalog između BiH i EU-a putem kojem se prati napredak.

-Stupanjem na snagu SSP-a, BiH ima obavezu da u roku od dvije godine sklopi ugovore o regionalnoj saradnji sa drugim zemljama potpisnicama SSP-a.

-Jedan od glavnih ciljeva SSP-a je uspostava područja slobodne trgovine između BiH i EU-a.

-Društvima iz BiH, bilo da su osnovana u EU ili ne, od stupanja na snagu SSP-a bit će omogućen pristup procedurama za dodjelu ugovora u EU, u skladu sa pravilima nabavki u EU, uz tretman ne manje povoljan od tretmana koje se dodjeljuje preduzećima iz EU.

-Od dana stupanja na snagu SSP-a, BiH će odobriti potpunom i ekspeditivnom primjenom svojih postojećih propisa i procedura kupovinu nekretnina u BiH državljanima država članica.

-Stupanjem na snagu SSP-a BiH će uskladiti svoje zakonodavstvo vezano za zaštitu ličnih podataka s pravom EU-a i drugim evropskim i međunarodnim zakonodavstvom o privatnosti. BiH će uspostaviti nezavisna nadzorna tijela s dovoljnim finansijskim i ljudskim potencijalima s ciljem efikasnog praćenja i garantiranja provođenja nacionalnog zakonodavstva o zaštiti ličnih podataka.

-Jača se pozicija BiH u regionu i svijetu, daju pozitivni signali investitorima, obezbjeđuju bolje poštivanje principa pravde, slobode, sigurnosti i sl. Indirektne koristi od stupanja na snagu SSP-a su povećanje investicija, zapošljavanje, rast bruto domaćeg proizvoda, porast izvoza, budući da je EU ne samo najveći trgovinski partner već i najveći investitor u BiH.

Uspoređivati Tursku i BiH je van zdrave pameti, a što se tiče najnovijeg razvoja događaja prije će u EU ući Crna Gora i Albanija i tu vlak staje.
Uostalom Njemačka ne blokira Tursku zato što su muslimani, nego zato što ne želi konkurenta u industrijskoj proizvodnji unutar EU. BiH ne će i da uđe u EU biti konkurent nekome a kamoli Njemačkoj.

O čemu se radi ?

Crna Gora otvorila još četiri pregovaračka poglavlja




Crna Gora je u utorak u Briselu otvorila pregovore u nova četiri pregovaračka poglavlja i dosegnula brojku od 16 do sada ukupno otvorenih poglavlja, od kojih su dva zatvorena.

Na međuvladinoj konferenciji o pristupanju na ministarskom nivou u Briselu Crna Gora otvorila je pregovore u poglavljima Statistika, Zaštita potrošača i zdravlja, Carinska unija i Finansijske i budžetske odredbe.

Iz SB (Did not read, lol), ako nekome nije mrsko, neka pročita i da sažetak.

Crna Gora će se naći u situaciji u kojoj je RH bila - UK, Danska i Švedska će nastojati spriječiti njeno pristupanje EU prije Srbije iako će znatno ranije ispuniti sve preduvjete.

http://en.wikipedia.org/wiki/Accession_ ... pean_Union