SARAJEVO - Članovi Predsjedništva Mladen Ivanić, Dragan Čović i Bakir Izetbegović danas su potpisali zajedničku izjavu o evropskoj opredjeljenosti i neophodnim reformama BiH na putu ka Evropskoj uniji.

Tekst izjave donosimo u cjelini:

Svjesni složenosti društveno - ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini;

Opredjeljeni da poštujemo Ustav Bosne i Hercegovine i Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine;

Privrženi principima, vrijednostima i ciljevima na kojima se zasniva Evropska unija;

Potvrđujući da je članstvo u Evropskoj uniji strateški cilj Bosne i Hercegovine.

Pozdravljajući obnovljeni pristup Evropske unije Bosni i Hercegovini, a u skladu sa zaključcima Savjeta za spoljne poslove Evropske unije od 15. decembra 2014. godine;

Mi, dolje potpisani, izjavljujemo da smo saglasni i neopozivo se obavezujemo:

1. Institucije vlasti u Bosni i Hercegovini će provesti sve reforme neophodne da bi se uspostavila institucionalna funkcionalnost i efikasnost na svim nivoima vlasti i omogućilo da se Bosna i Hercegovina pripremi za buduće članstvo u Evropskoj uniji kao suverena država, koja ispunjava uslove i obaveze za članstvo u Evropskoj uniji. Institucije na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini će, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, u svoje programe rada uključiti reforme neophodne za napredak Bosne i Hercegovine u procesu pridruživanja Evropskoj uniji iu svom djelovanju davati prioritet blagovremenoj sprovođenju tih reformi. U što kraćem roku biće uspostavljen, efikasan i efektivan mehanizam koordinacije institucija svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

2. Institucije na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini (institucije Bosne i Hercegovine, entiteta Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, Brčko Distrikta i deset kantona), u dogovoru sa Evropskom unijom i u skladu sa Kopenhaška kriterijumima i pravnom stečevinom Evropske unije, sačiniće i provesti, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, program mjerljivih inicijalnih reformskih mjera, uključujući:

a) ekonomske i socijalne mjere, u okviru Sporazuma za rast i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini, koje će imati za cilj da zaustave negativne ekonomske trendove, pokrenu proces rehabilitacije i modernizacije ekonomije, podstaknu održiv, efikasan, socijalno pravedan i ravnomeran ekonomski razvoj, otvaranje novih radnih mjesta, povećaju i pravilno usmjere socijalnu zaštitu, te stvore povoljno i pravedno socijalno ozračje. Konkretne mjere biće usmjerene na reformu fiskalne politike, politike indirektnog oporezivanja i spoljnotrgovinske politike, smanjenje poreskih opterećenja na rad, uklanjanje prepreka zapošljavanju, poboljšanje poslovne klime, bolju zaštitu ulagača, snažnije poštovanje vladavine prava, reformu javne uprave, povećanje transparentnosti propisa i procedura, smanjenje mogućnosti za korupciju, poboljšanje procesa usmjeravanja socijalne pomoći i uspostavljanje efektivnije, efikasnije i pravičnije politike socijalne zaštite. Konkretne mjere će biti sačinjene i sprovedene u dogovoru i saradnji sa ekonomsko - socijalnim partnerima, civilnim društvom, Evropskom unijom i međunarodnim finansijskim institucijama;

b) mjere za izgradnju funkcionalne tržišne ekonomije;

c) mjere za jačanje vladavine prava, posebno efikasnosti institucija pravne države u borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala i terorizma i osiguravanju pune pravne sigurnosti za svaku fizičku i pravnu osobu;

d) mjere za ubrzanje procesa pomirenja;

e) mjere za jačanje administrativne sposobnosti, unapređenje funkcionalnosti i povećanje efikasnosti institucija na svim nivoima vlasti za preuzimanje i sprovođenje akvisa Evropske unije i drugih obaveza za članstvo u Evropskoj uniji.

3. Institucije vlasti u Bosni i Hercegovini u kasnijoj fazi (nakon inicijalnih reformskih mera), ostvariće napredak u sprovođenju dodatnih reformi kako bi se unaprijedila funkcionalnost i povećala efikasnost svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, te posebnu pažnju usmjeriti na sprovođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine.

Ivanić: Usvajanjem izjave Predsjedništvo BiH je odabralo Evropsku uniju

Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine na upravo okončanoj konferenciji za novinare kazao je da je na današnjoj sjednici Predsjedništva BiH usvojena zajednička izjava o evropskoj opredjeljenosti i neophodnim reformama BiH na putu ka EU.

Ivanić je kazao da je usvajanjem ove izjave Predsjedništvo BIH odabralo Evropsku uniji.

"Izjava će biti upućena i političkim strankama te Parlamentu BiH", kazao je Ivanić koji je dodao da očekuje da će izjava biti prihvaćena u ovom mandatu Predsjedništva i da će BiH potpisati sporazum o stabilizaciji pridruživanja EU.

Veze s mozgom nema. EU to radi izgleda radi sebe, da se sami sebi svide kako su pametni.

Umjesto standardnog zaključka, izlaganje ću zaključiti ulomkom iz UN-ova istraživanja, Ureda u Sarajevu, koje je urađeno u listopadu 2013., a odnosi se na situaciju u BiH. Glasi: „Prisutna je kriza zajedničkog identiteta i svih razina društva što nikakve ustavne reforme ne mogu promijeniti, a velika većina osjeća da je njihov narod ugrožen …. potpuno je pogrešna percepcija međunarodne zajednice. Budućnost je nepredvidljiva“

Seciranje ove ili one osobe je deplasirano. Ono što je važno je da je BiH povjerena EU, i da u BiH više ne dolaze Ameri sa svojim prijedlozima i mirovnim planovima.

Dakako, Europa nije posebno naklonjena Hrvatima, ali se barem od njih može očekivati neki fer pristup prema sva tri naroda, dok je SAD uvijek nastupao navijački. Pri tome razni Petrići, Ashdownovi i Inzke nisu dobar primjer jer tu nikad nisu boravili kao izaslanici EU, nego kao izvršitelji naloga američke politike za Balkan, koja je sada nakon mnogih poraza spremna vrući krumpir prebaciti nekome drugome. Razlozi na stranu, pozitivno za Hrvate jer je u BiH konačno fer arbitar koji koliko-toliko razumije višenacionalne države.

FEDERICA MOGHERINI : POSJETA IZ EUROPE

EUROPSKA UNIJA : NIKADA BLIŽE, A NIKADA DALJE



Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost FEDERICA MOGHERINI napustila je Sarajevo puna optimizma. Barem je tako rekla javnosti. U govoru koji je održala izrazila je nadu da će lokalni lideri ovaj put ipak biti spremni raditi na tako potrebnim reformama. Javnost u BiH ne dijeli ovaj optimizam, uglavnom, u šta se Visoka predstavnica mogla uvjeriti, barem dijelom, tokom susreta, iza zatvorenih vrata, sa predstavnicima civilnog društva

Treći dolazak visoke predstavnice Federice Mogherini u vrlo kratkom vremenskom periodu znak je da je Brisel odlučio pružiti još jednu šansu liderima u Bosni i Hercegovini, i ponovo probuditi nadu građanima.

Govor pred Parlamentom (na sjednici kojoj ponovo nije prisustvovao dio poslanika iz Republike Srpske), Mogherini je počela zahvalom na dobrodošlici najprije građanima, pa tek onda zvaničnim predstavnicima. U cijelom govoru više puta je naglašavala odgovornost političara prema građanima, koji zahtijevaju promjene. “Vi imate odgovornost. I vi ćete snositi odgovornost. Vaši naredni koraci će zahtijevati političku jasnoću i stvarni, koordinirani napor vaših institucija na svim razinama. To je suštinski važno”, rekla je Visoka predstavnica napominjući političare da se moraju potruditi da se ono što obećavaju zaista i dogodi.

PODRŠKA MEDIJIMA

Njena napomena da se već dan nakon ove posjete mora početi raditi na reformama kao da se nije čula u sali Parlamenta. Obraćajući se medijima na kraju posjete, Mogherini je napomenula kako se reforme moraju provesti ne jer to traži Brisel “nego zato što ljudi u ovoj zemlji to traže zbog sebe”.

Niz sastanaka sa zvaničnicima u Sarajevu, Mogherini je – na vlastiti zahtijev – prekinula neformalnim susretom sa predstavnicima civilnog društva, uglavnom umjetnicima i novinarima. Iz ureda EU specijalnog predstavnika u Sarajevu ovaj susret - koji je bespotrebno održan iza zatvorenih vrata - najavili su kao priliku za Mogherini da čuje drugačije glasove. No, u prostorijama depoa muzeja Ars Aevi, gdje se susret održavao, bili su prisutni uglavnom ljudi koji su vrlo glasni u izražavanju svojih stavova, nerijetko i javno. Ovo ipak može biti viđeno kao simbolična gesta Visoke predstavnice da otvoreno izrazi podršku kulturnjacima i medijima, koji su pod naročitim pritiskom koji uglavnom dolazi od onih na vlasti.

Sastanku su, pored ostalih, prisustvovali Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinari. Boro Kontić, direktor Media centra, Aleksandar Trifunović, urednik portal Buka, te Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka. Rudić kaže da je dobila dojam kako je Mongherini “jako dobro informisana“ o svemu što se zbiva u medijima i kulturi. “Moja impresija je da su mediji i kultura odabrani kao oblasti u kojima postoje snažne pojedinačne inicijative za promjene, za borbu za evropske vrijednosti i pritisak na vlasti, kao i potencijali za snažnu javnu kritiku lokalnih vlasti i njihovih postupaka... Čini mi se da smo svi imali jedan cilj: pokazati kako smo preuzeli odgovornost za promjene u našim oblastima, da imamo kreativne potencijale, znanje i kapacitete, ali da se sami ne možemo izboriti sa neodgovornim i bahatim vlastima.”

Novinari su iskoristili priliku da ukažu na urušavanje kompletnog sistema zaštite slobode izražavanja u BiH, iznoseći podatke o sve jačim pritiscima i napadima na medije. “Fokusirala sam se na nekažnjivost napadača i nedostupnost pravde novinarima radi veoma lošeg rada pravosuđa. Pomenula sam onu užasnu brojku do 60 krivičnih djela prema novinarima od 2006. do 2014., od kojih je samo 15% pravno okončano”, kaže Rudić. “Na kraju sam naglasila kako ni dogovor koji je postigla sa političarima, niti bilo koja druga obaveza u procesu EU integracija, neće biti pretočeni u praksu ukoliko mediji i novinari ne budu mogli slobodno i sigurno raditi i informirati građane. A EU ima velike mogućnosti da natjera državu da preuzme odgovornost za zaštitu ljudskih prava, uključujući i pravo na slobodu izražavanja.”

OŠTRE KRITIKE IZ BANJE LUKE

Novinari iz Republike Srpske su izvijestili Visoku predstavnici o najnovijim dešavanjima vezanim za Zakon o javnom redu i miru, te posljedicama koje su već nastupile, a koje se ogledavaju u pojavi samocenzure. Oni su uputili oštre kritike na rad ureda EU u Sarajevu zbog njihovih “mlakih” reakcija u vezi sa slučajevima kršenja medijskih sloboda, te su zatražili njihov veći angažman.

Od predstavnika kulturnih radnika, na sastanku su bili i Danis Tanović, Haris Pašović, Tanja Miletić Oručević, Dino Mustafić, te predstavnici nedavno javnosti predstavljene inicijative Kultura 2020 i muzeja Ars Aevi. Zajedno su naglasili važnu integrirajuću ulogu kulture u BiH kao suprotnosti nacionalnim politikama, ali i neiskorištenost potencijala koji postoje u toj oblasti. Također su Visokoj predstavnici skrenuli pažnju na zastoj u realizaciji programa finansiranih iz EU fondova, a zbog nepostojanja dogovora na političkom nivou.

Koliko će ovaj sastanak uroditi plodom, kao i koliko će optimizam na kojem je insistirala Mogherini tokom posjeti opstati, ostaje da se vidi. No, teško se oteti utisku da se i dalje previše stvari u ovom procesu dešava iza zatvorenih vrata, što građanima ne daje osjećaj da jesu dio procesa, ili da je sve što se radi namjenjeno njima.

OTPRAVNIK POSLOVA EUSR-a RENZO DAVIDI

“Parlament koji zasjeda stalno i onaj koji se sastaje tri puta godišnje veoma se razlikuju”

Visoka predstavnica Mogherini otišla je iz Sarajeva, barem je tako rekla, sa optimizmom. Ipak, dok je govorila pred Parlamentom, jedan od komentara u dijelu gdje su bili novinari bio je da se čini kao da se jedni prave da nešto rade, a drugi da im vjeruju da oni zaista nešto rade. Na čemu EU bazira optimizam s obzirom na realnu političku situaciju?

Mislim da je ipak u pitanju nešto više od pukog pretvaranja. Sa novim pristupom koji je definisala EU pokušavamo približiti Bosnu Uniji. Mislim da će na osnovu preuzetih obaveza, Visoka predstavnica predložiti u martu stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Ako sve bude išlo dobro, kao što se nadam da hoće, to će se i desiti. Na stupanje Sporazuma čekamo od 2008. godine, ustvari od 2006. kada smo finalizirali pregovore. Ovo je prvi napredak. Svakako ne revolucionarno dostignuće.

Stupanje na snagu SSP-a, u određenom stepenu, stvara novu dinamiku. Moramo vidjeti kako će se stvari razvijati i biti obazrivi u svakom slučaju. Ako uspijemo definisati sveobuhvatan plana reformi, sa fokusom na socijalne i ekonomske reforme, uključujući oblast pravde, javne uprave itd, i ako vidimo kretanje naprijed, BiH će se moći prijaviti za članstvo i ta prijava će biti razmotrena. A do toga možemo doći u nekom trenutku u relativno bliskoj budućnosti…

Šta znači relativno bliska budućnost za Vas?

Mislim da postoji mogućnost, ako se vlasti ozbiljno uključe u proces, da krajem godine, ili početkom sljedeće, dođemo na tačku sa koje ćemo početi proces okretanja prema Europskoj komisiji koja donosi mišljenje o dodjeljivanju statusa zemlje kandidata. U procesu zemlja dobije upitnik sa velikim brojem pitanja na koja mora odgovoriti. To je obično proces koji je u drugim zemljama trajao od godinu do dvije, zavisno od kapaciteta administracije. I na kraju, kada je upitnik završen, Komisija priprema mišljenje na osnovu kojeg Vijeće odlučuje o statusu zemlje.

Da se vratim na Vaše pitanje. Moja impresija je da je jasno koje stvari mogu biti urađene a prvi korak je postignut u ponedjeljak, mali, ali jako bitan za početak. Meni je zanimljivo da je ovo prvi pravi napredak načinjen u sedam godina.

Pretpostavljam da će EU sa velikom pažnjom pratiti što se dešava u BiH. Na koji način i koje su moguće sankcije ako obaveze ne budu ispunjavane na vrijeme?

Ovaj put imamo više od monitoringa. Mislim da čak i u zaključcima Vijeća postoji jasna referenca na činjenicu da ćemo mi pomoći i, zajedno sa međunarodnim i finansijskim institucijama, definirati pravac reforme. Pokušavamo raditi na tome. Još čekamo na formiranje vlasti na državnom nivou i finalizaciju formiranja vlade Federacije, jer o reformama se mora diskutovati i one moraju biti definisane s onima koji su izvršioci. To je više od jednostavnog političkog procesa. Tako da ćemo imati aktivniju i dinamičniju ulogu od pukog monitoringa.

Pored toga, kada plan reformi bude napravljen, vidjet ćemo kakav stepen predanosti postoji. Kada je riječ o mehanizmima koje imamo, važnije pitanje od sankcija su podsticaji, a takvih je više. Prvi je svakako činjenica da se zemlja kreće ka EU. Postoje i drugi, kao činjenica da su neke od potrebnih reformi skupe za provođenje, ali se može predvidjeti da dio troškova bude pokriven kroz pomoć međunarodnih finansijskih institucija i EU-a. Postoje poticaji koji su na stolu, a kako bi došle do njih, vlasti moraju da se pomjere naprijed.

Moja impresija je da ova zemlja treba ući u aktivno stanje reformi, ne zato što to traži EU nego jer postoji potreba za promjenama i to se ne može izbjeći.

Interesantna je promjena pristupa EU sa dolaskom visoke predstavnice Mogherini koja svaki put kada dođe u BiH traži susret sa predstavnicima civilnog društva. Takvi susreti nisu bili uobičajeni sa visokim zvaničnicima iz Brisela. Da li to ukazuje da će i Vaš ured početi više sarađivati sa tim sektorom, i šta uopće možete biti urađeno kroz tu saradnju?

Neki od naših visokih zvaničnika pokušavaju biti više u kontaktu sa civilnim sektorom, i na tome smo se angažovali posljednju godinu. Sarađivali smo dosta radeći na Programa za rast i razvoj. To je dokument koji je proizašao iz procesa koji se sastojao od niza konsultacija s različitim akterima. To je bio proces kakav se do sada nije desio u BiH. Išli smo na stotine sastanaka, konsultovali se sa velikim brojem aktera, od ljudi koji su bili dio protesta i plenuma, do institucija, udruženja poslodavaca, sindikata… I to nije jedini pokušaj. Generalno, svaki put kada idemo u obilaske općina srećemo se sa predstavnicima civilnog društva. Mislim da se promjena već dešava u smislu naše interakcije sa civilnim društvom. Naravno, dio naše odgovornosti je da radimo sa institucijama koje ne možemo ignorisati. Ali, mislim da dajemo dosta pažnje i nastavit ćemo se obraćati civilnom društvu.

Predstavnici civilnog društva su ipak kritični prema radu Vašeg ureda tvrdeći da to nije dovoljno, i to su jasno rekli na sastanku u Sarajevu. Kako odgovarate na te kritike?

Bilo je i onih koji su pokazali poštovanje do određenog stepena. Mislim da pokušavamo doći do različitih nivoa i nismo uvijek na istoj liniji razmišljanja. Bitno je da uspostavimo dijalog i da nastavimo raditi na produbljivanju, sa nadom da ćemo doći do tačke gdje se složimo da se ne slažemo.

Dugo ste u Bosni. Mislite da ćete dočekati da uđemo u EU? Odnosno, može li se nazrijeti taj trenutak? Koliko još - 10, 20 godina?

Ne znam. Mislim da to zavisi od nekih faktora koje je teško predvidjeti. Bio sam uključen profesionalno u nekoliko procesa pristupanja na kojima sam radio na ekonomskim pitanjima. Vidio sam potpuno drugačije situacije. Neke zemlje su bili u procesu 10 godina, a ima onih koje su se kretale brzo, kao neke baltičke zemlje ili Slovenija, recimo. U velikom stepenu to zavisi od kapaciteta same zemlje da bude dio procesa pristupanja. Omiljen mi je primjer Estonija, gdje je parlament zasjedao gotovo bez prekida tri godine kako bi usvojili sve zakone vezane za provedbu Sporazuma. Parlament koji se sastaje tri puta godišnje i onaj koji zasjeda stalno veoma se razlikuju. Sve zavisi od predanosti i, u određenom stepenu, od pritiska građana na one koji odlučuju.

Brisel dao "zeleno svjetlo" Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju za BiH


Ministri vanjskih poslova 28 zemalja članica Evropske unije odobrili su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) za BiH na današnjoj sjednici u Briselu, potvrđeno je za Klix.ba u Uredu visoke predstavnice za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Evropske unije Federice Mogherini.


Prema njenim riječima, sada se od domaćih vlasti očekuje agenda reformi koja mora biti veoma konkretna.

"Od vlasti u BiH se u okviru ovih reformi traži da zahtijevaju konkretne stvari u smislu mehanizma za koordinaciju evropskih pitanja i drugih stvari. No, ovo je ipak dobra vijest za BiH", kazala je Kocijančić.

Prema njenim riječima, ovakav korak i politička odluka su veoma bitni za BiH jer znače konkretan napredak nakon zastoja koji je trajao sedam godina.

"Ovo je tek početak puta, ali BiH ima jasnu evropsku perspektivu i sada samo treba raditi na reformama, nastaviti konkretnim tempom i uz velike ambicije", istakla je Kocijančić.

Vijeće Europske unije preporučilo je u ponedjeljak da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom stupi na snagu nakon što je ta zemlja ispunila tražene uvjete

‘S obzirom na obveze koje je Bosna i Hercegovina preuzela i u skladu sa svojim zaključcima od 15. prosinca 2014. godine, Vijeće konstatira da su se stekli potrebni uvjeti i slaže se s tim da se zaključi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom’, kaže se u zaključcima ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a, koji su se okupili u Bruxellesu na redovitom mjesečnom sastanku.

Tim zaključcima prihvaćena je preporuka visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini da SSP s Bosnom i Hercegovinom stupi na snagu. Preporuka je uslijedila nakon što su se čelnici Bosne i Hercegovine pismeno obvezali na reforme.

Bosna i Hercegovina je s EU-om potpisala SSP još 16. lipnja 2008. godine, a njegova ratifikacija u svim zemljama članicama dovršena je u veljači 2011. Međutim, sporazum nije stupio na snagu jer se od BiH tražilo da provede još neke reforme, u prvom redu da provede presudu Sejdić-Finci, što bi i pripadnicima nacionalnih manjina omogućilo da se kandidiraju za članove predsjedništva i Doma naroda.

EU je u prosincu prošle godine prihvatila novi pristup prema BiH, kojim je promijenjen redoslijed poteza koje Bosna i Hercegovina treba učiniti da bi se pomaknula s mjesta i krenula putem europskih integracija. Novi pristup nije izbrisao obveze koje BiH treba ispuniti na svom putu prema EU-u, nego su neke od njih ostavljene za kasnije, a na prvo mjesto su stavljene socijalne i ekonomske reforme kako bi se popravila situacija u zemlji.

Vijeće u svojim zaključcima poziva vodstvo Bosne i Hercegovine da ispuni preuzete obveze, uključujući i prilagodbe koje se moraju unijeti jer se u međuvremenu EU proširila na Hrvatsku.

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić rekla je da bi SSP s Bosnom i Hercegovinom mogao stupiti na snagu tijekom ovoga proljeća. Na pitanje kosi li se novi pristup EU-a prema Bosni i Hercegovini s deklaracijom Hrvatskog narodnog sabora, koji je zatražio ustavne promjene s četiri federalne jedinice u BiH, Pusić je odgovorila da za to nema prostora u novom pristupu.

‘Za to nema prostora u novom pristupu. Novi pristup ide prema Bosni i Hercegovini kao europskoj zemlji, koju treba izvući iz ovog untarnjeg vječnog preispitivanja, kuhanja. Svatko tko želi dobro Bošnjacima, Hrvatima i Srbima u BiH zna da je europski put ono što toj zemlji može osigurati napredak. Tim putem će ići EU, tim putem će ići Bosna i Hercegovina’, rekla je Pusić.

Kakva je razlika od prije?

EUROPSKA UNIJA I BiH: SA RIJEČI NA DJELA

SVI NAŠI (NE)SPORAZUMI

Vijeće za vanjsku politiku Europske unije 16. marta je donijelo odluku o stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa BiH; iz Bruxellesa i ureda EU u BiH dolaze pažljivo formulisane, optimistične poruke

Sedam godina je Bosna i Hercegovina čekala da ovdašnji lideri učine neki pozitivan pomak koji bi uvjerio Europsku uniju da dozvoli stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Iz Bruxellesa je najavljeno kako bi Sporazum mogao na snagu stupiti već u aprilu. No, da bi podnijeli molbu za članstvo, potrebno je uraditi mnogo više od obećanja o reformama. Politolog Jasmin Mujanović, doktorant pri York univerzitetu u Torontu, upozorava kako nazvati ovaj trenutak napretkom može biti preoptimistično. «Ipak, jeste neka promjena nakon skoro deset godina potpune političke stagnacije. Ukoliko BiH želi načiniti stvarni pomak, prije ili kasnije i građani i međunarodna zajednica, koja još ima priličan uticaj na dešavanja u zemlji, moraju se suočiti sa neizbježnim istinama. U suprotnom, postojeći pomak može krenuti suprotnim pravcem i to će biti zauvijek izgubljen trenutak», tvrdi Mujanović.

EUROPSKA UNIJA JE SADA OZBILJNA

Vijeće EU je pozvalo bh. lidere da „u cijelosti ispunjavaju svoje obaveze», te da zajedno sa EU-om i civilnim društvom rade «na izradi inicijalnog programa reformi». Tanja Fajon, zastupnica u Europskom parlamentu, poručuje kako su potrebni konkretni rezultati. «Bilo je puno obećanja, a na kraju obaveze nisu ispunjene... Unija je vrlo ozbiljna sa novom europskom inicijativom i Sporazumom za rast i zapošljavanje. Ako neće biti nekih konkretnih reformi, obaveza sa strane političara, bojim se da će BiH opet izgubiti”, rekla je Fajon za agenciju Anadolija. Obazriv je i ambasador Velike Britanije u BiH Edward Ferguson koji smatra «pokušaje povratka na politička pitanja kojima je blokiran svaki napredak proteklih godina, a to nikome ne pomaže. Nema mjesta za dalje izgovore i dalje prepreke», upozorio je Ferguson.

Ekonomistkinja Svetlana Cenić vidi malo razloga za optimizam. Jer, kaže za Slobodnu Bosnu, optimizam nije tako realan: «Pozitivnim zamahom, valjda, smatraju to što svi klimaju glavom i, nećete verovati, može biti da ćemo imati i Savet ministara i Vladu FBiH, bez otvorenih intervencija atrofiranog OHR-a. No, hrabre sami sebe očigledno, pa misle da će se ovaj narod primiti na taj optimizam i dalje strpljivo čekajući i ne buneći se.” Dan nakon što se Vijeće EU oglasilo sa preporukom za stupanje na snagu SSP-a, lokalni političari pokazali su koliko su ozbiljni nastavljajući opstruirati rad Doma naroda. Takvo ponašanje natjeralo je inače malo aktivnog visokog predstavnika Valentina Inzka da se oglasi. «Očekujem od svih stranaka da poštuju institucije BiH. Stranke moraju osigurati neometan rad institucija, u ovom slučaju neometan rad Doma naroda, kao i donošenje odluka u Domu naroda… Dom naroda, koji je – naglašavam – dejtonska institucija, mora biti u mogućnosti ispuniti svoj mandat propisan Ustavom BiH u potpunosti”, poručio je Inzko.

SPORAZUM NA ŠTETU RADNIKA

Vijeće EU je napomenulo da ukoliko BiH želi biti zaista razmatrana za članstvo, „potrebno je ostvariti značajan napredak u provedbi programa reformi, uključujući i Sporazum za rast i zapošljavanje“. Sporazum, predstavljen u maju u Sarajevu, Ured EU specijalnog predstavnika u BiH opisuje kao „pragmatičan i nestranački program, čiji je cilj brz ekonomski rast i stvaranje novih radnih mjesta”. Tako navode kako Sporazum predlaže “smanjenje državnih odbitaka od bruto plaća, povećanje novih radnih mjesta pojednostavljenjem pravila za zapošljavanje, osiguravanje više investicija u bh. radna mjesta, te smanjenu i transparentniju birokratiju, kao i efikasniju, učinkovitiju i pravedniju politiku socijalne zaštite”.
No, ovaj sporazum, koji međunarodna zajednica gorljivo promovira, izaziva dosta negodovanja kod dijela javnosti. Među prvima, još prošlog ljeta, reagovali su sindikati u BiH upozoravajući da neka od predloženih rješenja ne idu u korist radnicima. Negodovanje sindikata iz oba entiteta i Distrikta Brčko, navelo je britanskog ambasadora da ih pozove na sastanak, što je prvi sastanak sindikata i međunarodnih zvaničnika od rata. No, ni nakon tih sastanaka Sindikati nisu promijenili stavove. Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske, poručila je da je Sporazum neprihvatljiv za radnike te da su postojeća rješenja «u interesu kapitala i urušavanja radničkih prava”. Sindikatima smeta dio koji se odnosi na donošenje novog zakona o radu koji bi se trebao fokusirati na tzv. fleksibilnim oblicima zapošljavanja koji, smatraju tvorci ovog dokumenta, olakšavaju poslodavca da formalno zaposle osobu na način koji odgovara prirodi posla, vrsti firme i ostalim parametrima poslovanja, što znači veću mogućnost za ugovore na određeno. To je praksa kakva već postoji u brojnim zemljama EU i zbog koje radnici nerijetko negoduju. Predsjednik Konfederacije sindikata BiH Ismet Bajramović rekao je kako rješenja predviđena u Sporazumu znače da “svi trebamo imati nesigurna radna mjesta i nesiguran život”, te da će se sindikalni pokret “suprotstaviti svim sredstvima ukidanju ugovora o radu na neodređeno vrijeme, ukidanju kolektivnih ugovora i otpuštanju onih koji već rade. S druge strane, spremni smo na otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje mladih". Mišić je pak poručila i da sindikati generalno podržavaju Sporazum u dijelu koji se tiče borbe protiv kriminala i korupcije, te stvaranja boljih uvjeta za poslovanje “ali je potpuno neprihvatljivo fleksibilizovati radno mjesto do te mjere da ono postaje potpuno nesigurno jer bi i novozaposleni uvijek bili predmet ucjene, a ne bi mogli da se kreditno zaduže da bi riješili stambeno pitanje i osnovali porodicu”.

LOKALNO RAZOČARENJE

Svetlana Cenić nalazi i druge mane Sporazumu kojeg smatra nedorečenim dokumentom. “Taj Sporazum zapravo nema sadržaja, osim identifikovanih šest grupa problema, istih gotovo kao u čuvenoj akciji Buldožer (inicijativa Paddy Ashdown za ekonomske reforme, op. a.), ili ono što čak i prosečni ekonomista može za jedno veče da napiše. Skoro sam taj komenatar izrekla pred nekim međunarodnim faktorima, na šta mi je jedna visoka zvaničnica rekla da domaći ekonomisti to nisu učinili. Ona se, inače, u ekonomiju razume kao ja u nanotehnologije. Zgrozila sam se, jer ne znam samo koliko sam ja samo i predloga, i osvrta, i analiza napisala, da ne pominjem ostale, uključujući i one projekte finansirane izvana. Dakle, taj sporazum tek treba da dobije sadržinu, a to bi, valjda, trebalo da radi glavni konsultant sa domaćima, šta god to značilo.”

Podsjećamo, Sporazum je predstavljen u maju, nakon masovnih protesta širom BiH. Usaglašen je tokom dvodnevnog savjetovanja kojem su prisustvovali strani i domaći stručnjaci, analitičari, zvaničnici, aktivisti. Među njima i Svetlana Cenić koja kaže da njenom glasu, kao ni većine Bosanaca prisutnih na sastanku, nije data prevelika pažnja. EUSR pak tvrdi kako su obavljene detaljne konsultacije “sa zainteresiranim stranama”, koje su nastavljene “kroz energičnu i detaljnu raspravu putem društvenih medija, kao i kroz direktne razgovore sa političkim strankama, poslovnim udruženjima, udruženjima poslodavaca, sindikatima, akademskim stručnjacima, te državnim i entitetskim agencijama… Stručnjaci iz susjednih zemalja podijelili su svoja iskustva sa učesnicima iz BiH.” Cijeli proces EUSR naziva jednim od “najopsežnijih i najenergičnijih” o ekonomskoj reformi ikada u Bosni. Cenić pak misli da to što rade nije dovoljno. “Na tom skupu najviše je bilo političkih govorancija, a organizovane su tri sesije od dva sata, istovremeno, o ekonomiji, socijali i korupciji. Bila sam na sesiji o ekonomiji i otišla jako razočarana, jer su se držali govori, a nigde diskusije. Mislim da sam jedino ja iznela neka rešenja, ostali su pričali o uspesima svoje institucije, banke, firme... Čujem da je isto bilo na drugim sesijama. Onda su, kao, napravljeni zaključci, a meni ti isti stranci kažu da je sadržaj već bio pripremljen“, kaže te dodaje da radu na Sporazumu nije prethodilo studiozno istraživanje. “Iskreno, logičnije bi mi bilo da su okupili nekolicinu domaćih stručnjaka, pripremili materijal i ušli u rad sa vlastima. Čak bi to moglo biti i regionalnog karaktera. Ili bar da su pročitali šta se kod nas sve predlagalo i pisalo, ali eto, idemo istim putem, s istim ljudima, na isti način i očekujemo spektakl od dobrih stvari. Malo previše za zdrav razum s iskustvom.”

KONSULTANTI ZA REFORME

Međunarodna zajednica je početkom godine raspisala i konkurs za dva konsultanta koji bi bili angaživani na “asistiranju BiH da poboljša ekonomske politike i njihovu provedbu”, stoji u oglasu. Konsultant bi radio pod supervizijom EUSR-a i imao specifične zadatke da “posreduje u provedbi početne faze ekonomskih reformi u BiH kroz uspostavu ekspertskih kapaciteta u zemlji, a koji bi nadgledali, izvještavali i savjetovali o napretku (po savjetima EUSR) BiH vlasti na svim relevantnim nivoima, javnost i glavne donatore”. Oba konsultanta moraju imati završen fakultet, po mogućnosti i magistarski. Cenić pojašnjava kako su u decembru konsultantske kuće sa spiska EU dobile poziv za dva konsultanta. “Od njih dvojice, onaj glavni ima zadatak da u 150 radnih dana bude tehnička pomoć u ovim reformama, šta li su već. Kako se izbor vrši na osnovu ‘prilagođenih’ biografija, što obično nema veze sa stvarnim sposobnostima, kao i finansijskom delu ponude, onda je, meni bar, već sada jasno da će završiti kao i sve ostalo što su nam rešavali po istom modelu: od pravosuđa do nekih ekonomskih reformi“, kaže. Iz samog oglasa zaista nije jasna uloga ovih konsultanata. “Valjda će konsultant na zadate tonove da ispiše izveštaj koji se odnosi na poreze na rad, prepreke, poslovnu klimu, preduzetništvo, korupciju i soijalnu zaštitu. Sve će to, onda, biti usvojeno i živećemo bogati i srećni bliže EU. Koliko vidim, odnosno bojim se toga, da ono što Zapad napušta, nama će servirati”, skeptična je Cenić.

Bio dobar ili loš, Sporazum jeste jedan od uslov za dalji napredak prema EU. Međunarodna zajednica i analitičari upozoravaju da će reforme koje slijede biti bolne, dugotrajne i teške. Domaći političari se ne izjašnjavaju previše o konkretnim koracima koje namjeravaju napraviti. Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i EU podržali su Sporazum, ali i stupanje na snagu SSP-a, te obećali da imaju spremne planove za pružanje podrške u provođenju tih mjera, kao i finansijsku pomoć za ublažavanje bilo kakvih kratkoročnih poteškoća. Konkretni koraci za reforme još su u fazi usaglašavanja. Međunarodna zajednica je sada angažovana na promoviranju i prikupljanju podrške za Sporazum, te su predstavnici ambasada i ureda EUSR-a u stalnom kontaktu sa građanima kojima pričaju o značaju ovog dokumenta. Oni koji su bili na ovim susretima ne vjeruju da je neko saslušao i uvažio što su rekli. Međunarodna zajednica sada javno i glasno poziva civilno društvo da se uključi, te ostaje da vidimo koliko je taj sektor spreman boriti se za svoj koncept i dati smjernice budućim reformama. Naravno, međunarodna zajednica ih ovaj put mora slušati.

ŠTA JE NAMA SSP?

Godine koje su nam pojeli političari

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju omogućava zemlji veću saradnju sa EU. BiH je sporazum potpisala još 2008. godine, ratifikacija je završena 2011., ali do sada nije mogao stupiti na snagu jer se od BiH tražilo provođenje dodatnih reformi. U prvom redu riječ je bilo o provođenju presude Sejdić-Finci. Novi pristup, koji su predložile Velika Britanija i Njemačka, stavio je u drugi plan ovaj zahtijev, koji podrazumijeva promjenu Ustava, ali ga nije uklonio. Prioritet je dat socijalnim i ekonomskim reformama, ili kako međunarodna zajednica pojednostavljuje - “radna mjesta, više radnih mjesta”.

Glasnogovornik EUSR-a Andy McGuffie pojasnio je za ovdašnje medije kako SSP ustvari predstavlja “pravila za sveobuhvatno partnerstvo o slobodi trgovanja između BiH i EU. Sloboda razmjene robe EU i BiH, koje će se stvoriti Sporazumom, značit će da će bh. kompanije imati pristup unutrašnjem tržištu EU koje ima blizu 500 miliona potrošača, te će moći pružati usluge širom EU i natjecati se za javne ugovore”.

JASMIN MUJANOVIĆ, POLITOLOG

Europska unija znači kraj korupciji

Jasmin Mujanović napominje kako je do sada, a i sada, dominantan pristup EU u BiH bio pacifiziranje te su zbog toga često prihvatali obećanja od lokalnih lidera. “Vrijeme je da shvatimo da će skoro svi zahtijevi EU koji se tiču ekonomskih, socijalnih i drugih reformi rezultirati skidanjem sa vlasti i, vjerovatno, zatvorom za ljude koji treba da provedu reforme, kao što se desilo u Hrvatskoj. Mora biti jasno iz prošlosti da tek rijetki, ako ijedan, domaći političar ima volju da se ‘preda’ na taj način”, piše Mujanović naglašavajući kako je apsurdno od lidera koji su godinama na vlasti očekivati volju za bilo kakve promjene.

Ulazak tkz.bih u Evropsku Uniju.
Tema za chat.

Po cookies se vidi da su u Americi. Bosnjacka dijaspora asimilirana u mnogo brojnije Afganistance, siromasne Arape i Pakistance.

No, azijacenje bosnjacke dijaspore iskreno nije tema za koju marim, a pogotovo nije ontopic ove teme. Tema je BiH koja pripada europskom kontinentu i EU.