NIJE MANTRA: Ili će Hrvati biti ravnopravni u FBiH, ili federalne i državne vlasti neće biti
Objavljeno 02.12. - 12:41


Kada je sutkinja Ustavnog suda BiH, bivša dužnosnica SDA Seada Palavrić, 29.rujna, na kraju stručne rasprave pred ustavnim sudcima, u kojoj su gotovo svi sudionici podržali pravnu argumentaciju zahtijeva dr Bože Ljubića da se proglase neustavnim odredbe Izbornog zakona o izboru delegata u federalni Dom naroda upitala apelanta je li svijestan kakve će posljedice nastupiti ukoliko Sud prihvati njegov zahtijev i Ljubiću i u njegov zahtijev upućenoj javnosti bilo je jasno kako će glasovati sutkinja Palavrić.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Ono, čega se, međutim, javnost, posebice hrvatska, pribojavala je kako će u ovom slučaju postupiti troje stranih sudaca Ustavnog suda. Hoće li uvažiti neoborive pravne argumente koji potvrđuju kako nametnute odredbe Izbornog zakona onemogućavaju jedan konstitutivni narod da bude legitimno predstavljen u drugom nacionalno koncipiranom parlamentarnom domu, što je u suprotnosti s ustavnom klauzulom o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda ili će se pokazati kako su, o čemu se dugo špekulira, oni samo istrument bošnjačke unitarističke politike?

Bojazan kako su strani suci sarajevske sluge bila je temeljena na odluci Ustavnog suda o referendumu u RS, kada su dvoje bošnjačkih sudaca i troje stranaca preglasali dvoje hrvatskih i srpskih kolega i referendum u tom entitetu proglasili neustavnm. No, da se takvo što ne treba uzimati zdravo za gotovo upućivala je odluka Ustavnog suda o poništavanja diskriminirajućih izbornih pravila za Mostar za koju su glasovali i stranci.

Na sreću strani sudci, za razliku od bošnjačkih, presudili su jučer u korist Ljubićevog zahtijeva temeljem pravnih argumenata, a ne temeljem posljedica takve odluke. Iako često s razlogom kritizirani zbog početkom stoljeća, nametanja odluka kojima su slabljeni elementa konstitutivnosti Hrvata, a jačanja mehanizama njihove majorizacije, stranci su ovaj put bili na strani prava i pravde, nasuprot sili i nasilju koju su njihovi prethodnici- visoki predstavnici- nametali. Apsurd je da su upravo strani sudci, čiji odlazak iz Ustavnog suda BiH traže i Hrvati, kako bi se zemlja konačno oslobodila strane uprave, pa i u sudskoj vlast, spasili autoritet te institucije i povratili povjerenje i Hrvata u Ustavni sud BiH i (pravnu) državu BiH.

No, što sada? Pred Bosnom i Hercegovinom su tri presude: Ona Ustavnog suda o poništavanju izbornih pravila za Mostar, suda u Strazbourgu u predmetu Sejdić- Finci i treća, jučerašnja, kojom Ustavni sud proglašava neustavnim odedbe izbornog zakona o izboru delegata u Dom naroda Parlamenta F BiH. Zbog neprovođenja prve grad Mostar već godinama nema legalnu vlast; Gradsko vijeće ne postoji, a Gradom upravlja gradska uprava na čelu s gradonačelnkom, koja nikom ne odgovara i nema komu podnijeti ostavku.

Zbog druge presude Bosna i Hercegovina neće moći dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji.

No, eventualno neprovođenje ove treće, jučerašnje, mogla bi imati daleko teže posljedice, od oglušivanja o prve dvije.
.
Jučerašnja odluka Ustavnog suda, koja je prešućena u većini sarajevskih medija, čime ona neće prestati biti pravnom činjenicom, pradstavlja povijesnu preketnicu u hrvatsko-bošnjačkim odnosima, jer je nastojanja bošnjačkih političkih elita da, u prvom koraku, ovladaju Federacijom BiH, a u drugom cijelom Bosnom i Hercegovinom pretvorila u utopiju.

Političko Sarajevo sada ima samo dvije mogućnost; prihvatiti i u Parlamentu podržati nova zamjenska pravila u Izbornom zakonu koja će onemogućiti da Bošnjaci biraju trećinu hrvatskih delegata u Dom naroda i preko te trećine nameću svoju vlast u Federaciji ili odbaciti institucionalnu ravnopravnost malobrojnijeg naroda uz opravdanje kako bi to značilo “podijelu draževe”, “treći entitet” i koješta.

Prihvaćanjem prve opcije Federacija BiH dijelom bi se vratila na pozicije Washingtonskog sporazuma kojim je definirana kaoo enitet ravnopravnih Hrvata i Bošnjaka. S tim da će ovaj put, po svemu sudeći, i Srbima morati biti osigurana ravnopravnost na način da će i oni moći birati svoje delegate u srpski klub Doma naroda, umjesto da im većinu, kao do sada, biraju Bošnjaci.

Odbijanjem da to prihvate značit će suočavanje s činjenicim da se vlast u Federaciji BiH nakon izbora 2018. neće moći formirati, jer su odredbe o načinu izbora delegata proglašene neustavnim. I ne samo to. Budući da se iz Doma naroda Parlamenta F BiH biraju i delegati u Dom naroda BiH, ni vlast na razini države neće biti moguće uspostaviti. Dakle, ne samo Federacija, već i država BiH, koju su Bošnjaci digli na pijedestal svetinje i za koju su, kako tvrde, spremni ponovo ginuti sada je dovedena u pitanje.

Od riješavanja “hrvatskog pitanja” za koje Bošnjaci tvrde da ne postoji sada ovisi sudbina države BiH: ILi će Hrvati biti ravnopravni u Federaciji, ili federalne i državne vlasti neće biti. I to nije mantra, već odluka Ustavnog suda BiH, ma koliko sarajevski mediji šutjeli o tome. Tko ne vjeruje neka odluku pročita i, pokuša, drugačije zaključiti./HMS/

Basaš tj. protežeš argument do apsurda. Ni ustav BiH nije verificiran od strane naroda niti od predstavnika dvaju od tri naroda. Pa je opet tu. U BiH je više-manje sve oktroirano. Drugačije ne može ni biti.

1. Novi izborni zakon ne može se usvojiti bez HDZ-a?

2. Vlast nije moguće formirati ni u FBiH ni u BiH bez novog izbornog zakona?

Dovoljna je trecina strane podrske i mozemo u BiH sve po svom ceifu izmijeniti i namjestiti.

Tako to rade u Bošnjakistanu. Mediji im prešute presudu koja na vidjelo iznosi teške povrede prava hrvatskog naroda na izborima sve od 2002. godine, a onda FTV koji je o tome izvjestio tek nekoliko desetina sekundi, u goste zove lika koji je nestao s političke scene i sve učinio da bude dio programa gdje se radilo na unitarizaciji BiH i pogoršavanju međunacionalnih odnosa.

Nezamislivo je da će bilo koja muslimanska stranka dozvoliti Hrvatima da suštinski povrate ono što im je ukradeno između 2000. i 2002. pa ćemo se naći u vrlo zanimljivoj situaciji.

Uz minimalnu promjenu izbornog zakona (brisanje recenice "najmanje po 1 iz svakog naroda, iz svakog kantona"), te uz primjenu rezultata popisa 2013. umjesto 1991, dobijamo ovakve promjene kod broja hrvatskih delegate iz pojedinih kantona:

Prije Poslije
1... USK... 0

2... HBZ... 2

3... SBZ... 3

1... KS... 1

2.. ZDK... 2

1... TK... 1

1... PZ... 1

hrvata 0, komšićevaca 0




2 hrvata, 0 komšićevaca

3 hrvata, 0 komšićevaca



4 Hrvata, 0 komšićevaca



3 hrvata, 0 komšićevaca



0 hrvata, 1 komšićevac


0 hrvata , o komšićevaca

0 hrvata, 2 komšićevca


0 hrvata, 1 komšićevac



1 hrvat, 0 komšićevaca




suma sumarum

13 hrvata, 4 komšićevaca

Oba iz ZDK u trenutnom sazivu su iz HDZ-a, nema nijedan komsicevac iz ZDK. Ipak Hrvati iz Zepca, Usore i Vareša imaju par delegata u skupštini ZDK. Komsicevci mogu maksimalno do jednog, i to ako imaju bar nekoliko Hrvata u supstini ZDK.

Pet, 02.12.2016. 11:45
Ljubić: Odluka Ustavnog suda o Domu naroda FBiH imat će dalekosežne posljedice


MOSTAR, 2. decembra (FENA) - Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Božo Ljubić izjavio je kako će jučerašnja presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o pojedinim odredbama Izbornog zakona imati dalekosežne posljedice za budućnost države.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine razmatrao je na sjednici u četvrtak zahtjev Bože Ljubića, koji je podnio u vrijeme dok je obnašao dužnost predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, o ocjeni ustavnosti odredbi Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda Federacije BiH.

- Ustavni sud još nije objavio cjelokupno obrazloženje presude, no iz onoga što je objavljeno već sada je jasno da su zakonska rješenja prema kojima se vrši popunjavanje Doma naroda Federacije BiH u suprotnosti s Ustavom BiH, odnosno s načelom konstitutivnosti tri naroda - izjavio je za Fenu Ljubić.

Dodao je kako to u praksi znači da više neće svaka županija birati barem jednog predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda u Dom naroda Federacije BiH.

Ustavni sud naložio je Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da najkasnije u roku od šest mjeseci od objave odluke uskladi sporne odredbe Izbornog zakona BiH, a Ljubić kaže kako su sada na potezu legitimni predstavnici tri konstitutivna naroda i građana u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.

- Znamo da su se vlasti oglušile na provedbu Ustavnog suda kada su u pitanju izborna pravila za Mostar. Ovdje se sada radi o državi, i tom analogijom, ako se odluka Ustavnog suda ne provede, u pitanje će doći provedba izbora na federalnoj i državnoj razini - istaknuo je Ljubić.

On smatra kako odluka Ustavnog suda BiH predstavlja odličnu priliku da se konačno pristupi izmjenama Izbornog zakona BiH kako bi se "harmonizirali odnosi tri naroda u institucionalnoj sferi i smanjile političke tenzije".

kako se biraju delegati zapravo?

Govedarica: BiH je potrebna zakon koji treba definirati poziciju Ustavnog suda

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Vukota Govedarica izjavio je da je Bosni i Hercegovini potreban zakon koji treba definirati poziciju Ustavnog suda BiH, što znači da su prema tom zakonu apsolutno nepotrebne strane sudije u tom sudu.

Govoreći o inicijativi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da do usvajanja zakona o Ustavnom sudu BiH srpski predstavnici u institucijama BiH ne učestvuju u odlučivanju, Govedarica je rekao da je stav SDS-a jedinstven s ostalim srpskim političkim partijama.

On je rekao novinarima u Istočnom Sarajevu da bi SDS, koji je već ranije zajedno sa SNSD-om i ostalim partijama srpskog prefiksa već jednom predlagao takav zakonski akt, podržao zakon koji definira neuralgičnu poziciju kada je riječ o stranim sudijama, odnosno njihov odlazak iz Ustavnog suda BiH.

Govedarica je rekao da je, nakon odluke Ustavnog suda BiH o poništavanju referenduma u RS-u. na ovaj bh. entitet, kako je naveo, ostao "bez krsne slave i svog dana" koji je definiran Zakonom o praznicima.

On smatra da je jučerašnjom odlukom Ustavni sud u prvi plan istakao dva problema - da još nema konačne odluke o rezultatima referenduma od 25. septembra koja shodno zakonu nije objavljena u "Službenom glasniku" te da postoji odluka Suda koji je tu konačnu odluku poništio.

"Obistinjuje se sve što je SDS govorio u proteklom vremenskom periodu. Prvi problem jeste da je evidentno da je referendum bio predmet manipulacije naroda, očigledno protkan populističkom politikom koja je bila potrebna za lokalne izbore", rekao je Govedarica.

Lider SDS-a je istakao da Ustavni sud BiH dodatno pravi problem kojem se praktično može dati ime "ne zna se ko pije, a ko plaća", te da RS zajedno s Federacijom BiH ulazi u krizu koja ne vodi ničemu.

"Ovdje postoje režiseri cijelog slučaja i evidentno je da je jedan u Banjoj Luci, a drugi u Sarajevu. Ostavlja se pitanje nepoznanice da li je međunarodna zajednica dijelom režiser ovog cijelog slučaja", rekao je Govedarica.

On smatra da se "u konkretnom slučaju narodu ne može reći da je pobijedio jer je Dan RS-a praktično izgubljen, nije zakonski definiran, što je pogodan teren da se prave krize".

Predsjednik SDS-a je, na pitanje kada bi se mogao sastati s Dodikom, rekao da "očekuje izvinjenje građanima RS-a za famozne "crne knjige" i obračun s lokalnim zajednicama u kojima nije pobijedio SNSD, čime bi se otvorio put za neku vrstu komunikacije".

Ustavni sud BiH poništio je jučer rezultate referenduma u RS-u održanog 25. septembra zato što je proveden na osnovu Odluke o raspisivanju republičkog referenduma od 15. jula za koju je Ustavni sud utvrdio da nije u saglasnosti s Ustavom BiH, te suprotno nalogu Ustavnog suda iz Odluke o privremenoj mjeri od 17. septembra.