|
|
Stranica: 7/11.
|
[ 271 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
Ateist
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 25 vel 2016, 19:31 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06 Postovi: 2843
|
ŽELJKO ŠIMIĆ - JESEN STIŽE, IZBORI SE BLIŽE
Sjela vila nasred Sarajeva podvi ruke, veselo zapjeva teško mužu kad ga žena vara i državi sa sto gospodara. Teško Anti sa Savom i Mehom troje djece s jednom je maćehom teško Bosni dok joj je Petrića i Hrvatskoj dok joj je Mesića. Zatim strunu na guslam' priteže i zapjeva, Vrhbosnom odliježe Sarajevo nasred Bosne ravne sjećam ti se prošlosti nedavne. Bio si gradom svih naroda tu bi i zimska olimpijada vrelo Bosne, tvoja Baš-čaršija bihu ponos cijele Bosne prije. Sarajevo, što od tebe biše dušmani te k'o jaje razbiše sad si, Bosno, bez ikakva plana ti si zemlja sva okupirana. Strana sila na tebi se uči kako narod treba da se muči Bosnom cijelom sad zvecka oružje mir prividni drže vojske tuđe. Svakog dana spremaju ti dramu Bosnu mlate k'o kumovu slamu zauzeše nekakvu taktiku srpskom rodu daše republiku. Muslimanim' jezik i naciju a Hrvatim' dadoše robiju a u vlasti u Federaciji slabo mjesta hrvatskoj naciji. Tri Hasana, četiri Jovana na jednoga dolaze Antuna kad tu Ante želi diskutirat' bolje mu je uz tamburu svirat'. Zavladaše neke alijanse pa ti i to slabo travu pase Srbin hoće zemljom carevati Musliman bi htio begovati Hrvat mora obojicu slušati. Tri su stranke sve nacionalne u narodu svome popularne svaka misli da je Bogom data ne smije imat' sestre niti brata jer svi znaju ako vlast izgube nitko više ne vidi im zube. Županije, kanton do kantona k'o da nas je trista milijuna više tamo ima službenika nego cijela Bosna djelatnika. Amerika, znaš da nije mala 'vako radeć' davno bi propala pola ljudi u Bosni ne znade tko je ministar, tko predsjednik vlade. Hrvat stalno o Zagrebu sniva Beogradu Srbin namigiva Bošnjak šuti i džamije pravi Muhameda i Europu slavi naciju mu i jezik priznaše Muslimani Bošnjaci postaše. Sve to sluša vila s Čvrsnice pa upita svoje drugarice drugarice ti iz Sarajeva ti nam Bosnu pomalo opjeva. Veliš u njoj je dramatično stanje hoće l' u njoj nastati mijenjanje kako živi tu radnička klasa za koga će na jesen da glasa? Političke kako stoje stvari kako žive tu političari hoćete li postavljati nove ili starim dodijelit' glasove? Što ti kaže u Vrhbosni nena ima l' Bosna puno biznismena je li narod u Bosni pati kako tamo žive nam Hrvati? Piju li s Muslimanim' kahvu i idu li u Srba na slavu hoće li se brzo sjediniti međusobno udavat', ženiti? Tad Sarajka progovori vila poslušaj me, moja sestro mila ne ću ti reć' ni više ni manje nego samo kakvo je pravo stanje. Srbin svaki ima svoja prava Daytonom mu priznata država Bošnjak veli što ću tražit' više naciju mi i jezik priznaše. Jedino se Hrvat bori za se otpao je k'o trinaesto prase sva'k' to vidi jer je to istina nacionalna da smo manjina. Svijet ih cijeli proglasi za krivce njima pune u Haagu tamnice u državi bezakonje vlada tko god može malo je potkrada. Porezi se taje redovito korupcija zavlada i mito sve nam vođe izgledaju krasni kad ga vidiš brkovi mu masni. Što je bilo njihovo i naše sve to za male novce prodaše biznismeni svi u mutnom love brodovi im u svim morim' plove više vrijedi mlad ispečen jarac neg' profesor ili policajac. Političar za mandata svoga najgori je, brate, za drugoga o narodu nitko se ne stara sva'k' te, sestro, prezire i vara. Što se tiče ove sada vlasti mislim, sestro, da ne će propasti da se pitam, drugarice mila zauvijek bi ove ostavila. Valjda su se dosad namirili što su htjeli to su ostvarili ako nove budeš postavljati taj će svaki da se obogati. Ne budu li imali što krasti do jednog će uteći s vlasti moja sestro, ja sam i to čula sva država iznutra je trula kad crv bukvu izgrize iznutra može pasti danas ili sutra. Izbori se, sestro, sad primiču svaka stranka ima svoju priču svaka program na papiru nosi osim vatre papir sve podnosi. Što se tiče mješovita braka drugi put će biti ova stavka. Nego sestro iz Hercegovine kakvo je stanje tvoje pokrajine u vas tamo sve ista nacija ostaje li isto kao prije pripremate li se za izbore je li i vas neke brige more? Nove stranke što obećavaju što vam stari reć' novo imaju nesta Franje, Šuška i Bobana koja će sad pobijediti strana? Lako vama kad ste svi Hrvati ne može vas nitko nadglasati.
Tada poče s Čvrsnice seka poče opet priču ispočetka slušaj, sestro, moje jadovanje predočit ću ti u nas stanje. Sam HDZ nije u nas više već stranaka ima kao kiše svaka od njih bori se k'o crvi da na jesen oni budu prvi. Veseli su, uvijek dobre volje lažu, mažu, da ne mogu bolje mene nitko slagati ne more k'o stranačke vođe pred izbore. Lažu mladež, starce i dicu dok ne sjednu na pravu stolicu evo kakvu promidžbu nam šire kad iz džepa izvade papire. Hrvatice drage i Hrvati kada zemljom budemo vladati zemlja će dat' godišnje tri roda iz kamena poteći će voda. Vinogradi bit će navrh Vrana ovce će se čuvat' bez čobana kadgod treba kiša će padati zataji li mi ćemo ju dati. Nek' nemamo vode niti brane gradit ćemo hidroelektrane gradit ćemo mi nove tvornice zaposliti puno vaše dice. Standard ćemo dići na visinu izgraditi svu Hercegovinu kad ne bude one stare vlasti mirovine puno će porasti. I stotine drugih obećanja to zdrav čovjek ne može da sanja netko od njih da ga mase vide triput k misi istog dana ide. Narod kaže ovoga vjernika treba staviti za predsjednika a dok nije osnovao stranku fratru psov'o i oca i majku. Nije znao gdje se misa sluša jer u crkvu nikad nije uša rade pos'o svakoga zanata samo da se dočepat' mandata. U biznisu ništa neobično il' je isto il' k'o u vas slično mislim da ih nitko ne progoni kakva ova vlast takvi su i oni. Ako nešto kroz prste im vide nek' se oni za to ispovide izuzet' se može pojedince vraćaju se doma izbjeglice. Pa se tuže s krvnicim' njihovim da im mnogi propaše planovi ne možeš prodat' odore ni hrane humanitarne nesta džabane. A i ovi što vladaju sada sad će malo izići iz larda negdje rupu pokrpit' na putu metnut' traku bijelu ili žutu. U redovima dijeliti plaće mirovine pričekat ćeš kraće u njihove urede navrati štogod tražiš to će obećati. Od naroda sada se ne kriju veseli su i silom se smiju naravi su dobre prije svega pozdravlja te prije neg' ti njega. Moje oko politiku prati u mjestima gdje žive Hrvati zato ću vam reći riječ, dvije za hrvatske naše županije. Na izbore, djeco, iziđite i za stranku najbolju glasujte vi ćete glas onoj stranci dati koja će budućnost bolju obećati. Moje nije ispred ove mase da ti kažem za kog' glasat' zna se u programe stranki ne vjerujte znate sami da oni tamo mute. Kada momče curi se udvara obećava da puno ima para obećava šećera i meda a para nema ni za slamku leda. Kada budeš na izbore ići i kutiji kada budeš prići stisni oči, nekog zaokruži građanskoj se dužnosti oduži. Svejedno je tko će bit' na vlasti ako ne zna naučit će krasti izdrži li do kraja mandata svaka mućka bit će mu poznata. Evo popit ću čašicu loze pa kazati glasačke prognoze prognoze su kod velike mase HDZ će pobijediti, zna se. Drugi vele sad su jeb'li mačka pobijedit će stranka seljačka čujem i to pobijedit će naši na vlast stižu pošteni pravaši. Netko veli meni je užitak doć' će stranka Radom za boljitak neki vele nisu posli čisti glavu dižu opet komunisti. Sestro mila, ti krilata vilo ja ti ne znam što bi bolje bilo mećat' nove il' ostavit' stare velike se tu potroše pare. Tko god dođe ne će lako biti zub pokvaren teško je liječiti a državu oboljelu 'vako teško liječi i Marko i Janko. Ali negdje i ovako zbore nek' se mijenja taman bilo gore tkogod dođe ovo treba znati seljaku je i dalje kopati tajkunima državu varati. Uraru je popravljat' satove policiji hvatati lopove svećenik će misu govoriti na munari hodža kuisati. Tkogod dođe reci najbolji je tako vrijeme prolazi ti prije.
|
|
Vrh |
|
|
Carmello Šešelj
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 25 vel 2016, 19:35 |
|
Pridružen/a: 08 stu 2012, 00:05 Postovi: 22976
|
Samo za vaterpolistu Ateista, jedan deseterac. "Jure zove, Boban viče, srpska Drina, poglavniče."
|
|
Vrh |
|
|
Ateist
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 25 vel 2016, 19:44 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06 Postovi: 2843
|
Zabranjena komemoracija
ZACVILITE GUSLE OD JAVORA JA ĆU REĆI ONO ŠTO SE MORA
JAVNI APEL UPUTIT ĆU SVIMA SVIM HRVATIM KOLIKO NAS IMA
JER SVI ZNAMO NAŠE RANE LJUTE TRNOVITE SVE SMO PROŠLI PUTE
OD POČETKA DOLASKA HRVATA PA DO ZADNJEG DOMOVINSKOG RATA
NA SVOM PUTU HRVAT NEMA SREĆE VITAR DRUGI LAĐU MU OKREĆE
I GURA JE PREMA DRUGOM SMIJERU BOŽE MILI IZGUBISMO VJERU
PA SE PITAM ŠTO SE TO DOGAĐA JELI NAŠA POTONULA LAĐA
NAŠE VODSTVO VIDIM NEMA SVIJESTI NIT SE BOJI BOGA NI POVIJESTI
I ZABRANU DAJU NAM NA ZNANJE POSTALO JE NESNOŠLJIVO STANJE
NE IDITE BIĆE SVIMA BOLJE HODOČASTIT NA BLAJBURŠKO POLJE
POKROVITELJ SABOR BITI NEĆE TRAGEDIJE IMA LI NAM VEĆE
JER TU NIJE NIKO POGINIJA NIT JE NEVIN ITKO OD NJIH BIJA
NE IDITE TAMO NEMA NIŠTA TO JE VOJSKA BILA OD FAŠISTA
CRVEN TEROR PROVODE NAM SADA NIŠTA BOLJE NISAM SE NI NADA
NIŠTA SVETO SADA NIJE NJIMA JOŠ NAM GAZE PO MRTVIM KOSTIMA
SVIM DRUGOVIM ZAUVJEK ĆU REĆI SVOG SE RODA NEMOGU ODREĆI
JER TA ZEMLJA OD KOČEVSKOG ROGA KRIJE KOSTI OD NARODA MOGA
KAMEN SMUTNJE SAD SE NA NAS BACA TU SU KOSTI OD NAŠIH OTACA
ŠTO CRVENI ZLIKOVCI POBIŠE DA HRVATSKO IME SE IZBRIŠE
I SAD ZOVE BLAJBURŠKA POLJANA PETNAESTOG SVIBANJSKOGA DANA
CJELU ZOVE HRVATSKU NACIJU DA ODRŽI TUŽNU KOMEMORACIJU
A POSEBNO ZNANCE I RODBINU ODAT POČAST UBIJENOM SINU
TUŽNO JEČE SVI SLOVENSKI KLANCI POZIV ŠALJU HRVATICI MAJCI
DA POTOMKE ŠALJE KAO PRIJE NEKA KRENU PRIKO SLOVENIJE
PA DA DOĐU NA BLAJBURG POLJANU U OVOME SVIBANJSKOME DANU
NEK SE SVOGA RODA NE ODRIČU NESLUŠAJTE NAŠEG VODSTVA PRIČU
SVE OD VLADE PA DO PREDSJEDNIKA CRVENI SU SINCI NEVJERNIKA
ZATO DRAGI HRVATSKI SOKOLE OVE RANE SVE NAS SKUPA BOLE
OVA PISMA NEK BUDE POUKA OD DJEDOVA SVE DO PRAUNUKA
NAŠE ŽRTVE TREBA DA SE ŠTUJU TO POKOJNI OD NAS OČEKUJU
ZAVJET DAJMO TO MORAJU ZNATI DA BI MOGLI MIRNO POČIVATI.
|
|
Vrh |
|
|
Nostro Uomo
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 27 vel 2016, 17:47 |
|
Pridružen/a: 20 vel 2016, 19:33 Postovi: 115
|
Ja bih gusle pripisao ovoj dvojici! Oni bi i na guslama bili virtuozi.
Privitak/ci: |
preuzmi.jpg [ 8.38 KiB | Pogledano 8027 put/a. ]
|
|
|
Vrh |
|
|
Ateist
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 27 vel 2016, 20:58 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06 Postovi: 2843
|
IVAN ANTOSOVIĆ - HRVATSKO NASLIJEĐE
Povjesnici, ljudi sveznadari što ih Gospod mudrošću obdari istražuju korijene naroda ispod ovog nebeskoga svoda. Pomažu im prastari zapisi pa da i ti znadeš odakle si čuj guslara istinu da otkrije i zapamti, na odmet ti nije stariji smo neg' što misle mnogi ja ću pjevat' ovoj prispodobi. Svatko znade, u starome radu il' u Yasni il' u Vendidadu stoji ime to Harauhvati sva'k' se slaže da su to Hrvati. Stvoreni su po Božjoj volji među šesnaest naroda najboljih i Avesta svjedoči o tome o postanku našem hrvatskome. A istine koliko tu ima prosudite, slobodno vam svima spomenut ću samo jednu zgodu i poručit' hrvatskom narodu što zapisi svjedoče nam davni na perzijskoj divnoj visoravni. Južni dio od Afganistana s jednim dijelom istočnog Irana do zapadnog dijela Pakistana i do centra grada Kandahara tu je bila hrvatska država krasila ju vojska i uprava. Ta područja kolijevke Indije naš je prostor, tuđi bio nije Etimandrus sa svim pritokama o hrvatskim priča ljepotama. O bojevim', slavi i stradanju o našoj slozi i o ljubovanju samostalna desetke stoljeća branili ju svi bez izuzeća. Vodile se i borbe velike odbijajuć' tuđe nasilnike još bih htio spomenuti ovo u doba Zoroastarovo živjelo se u djedovskom domu muškarci bi odali se lovu. Manjina ih zemlju obrađuje najstarijeg glas se uvijek čuje vjerovali u jednoga Boga a u kući morala bit' sloga. Zakon bio: uzmi jednu ženu i s ljubavlju i po karakteru čuvala se strogo jedna međa takav zakon biše naših pređa. Zemlja lijepa izazov je svima kralj Darije svog se mača prima s perzijskim postrojbama vojnim i Bivanom, starješinom bojnim. Taj je borac sličan gorskom tigru odmah ratnu zametnuo igru sve osvajat' poče vojnom silom i u ropstvo odvodit' nemilo. On osvoji ni manje ni više po istini, kako povijest piše postojećih devetnaest država ostadoše bez narodnog prava. Hrvatska mu za oko zapade i Darije tu zapovijed dade da postanem baš od svih najveći sad, Bivano, na Hrvatsku kreći. Ni vlastitog ne žali života jer bi bila velika sramota ovaj biser da mi nedostaje sad Bivana vojsci nalog daje oštrim kopljem i otrovnim mačem na bojištu narodu najjačem. Hrvat o tom ni sanjao nije da će na njih napasti Darije kad to čuo mladi Vajazdata što je bio predvodnik Hrvata silan vojnik, a za uzor svima pet stotina osamnaest godina prije slavnog Kristova rođenja ništa ne htje bez narodnog htijenja. Oko sebe on najveće zove i brzinom da se dogovore želio je da baš svatko čuje da Bivana s vojskom napreduje i kad ne bi drugoga izbora s manjinom ih dočekati mora. Tri se dana crna krvca lila perzijska ih vojska nadmašila borio se jedan spram stotinu obraniti dragu domovinu. Al' uzalud i ta ljubav bratska obranit' se ne može Hrvatska jedni bježe dok se drugi biju jedne vode u ropstvo Dariju. A ostatak što zarobljen nije sjeveru se želi da probije poznati k'o dobri konjanici a uz to su još skloni i bici država se nova stvorit' ima i tu borbe vode sa Skitima. Podmukli su kao nitko prije jedan dio Hrvata se bije a s Grcima radi kolonija osniva se konfederacija i tako su četiri stoljeća glavni bili tu bez izuzeća. Središte im bihu ruske stepe a ostali iz zemlje daleke pristigoše i širit se poče svima prijete: jača sila doć' će zauzeli Harkiv pokrajinu a serdar im biše u Kijevu. Granica je južna bez prijekora kraj Azovskog i Crnoga mora na istoku rijeke Ugra, Volga hrvatska je granica prohodna na zapadu do gorja Karpata tu je narod živio Hrvata. Na sjeveru do Baltičkog mora silan prostor, nema pogovora i u ove svoje nove kraje donijeli su stare običaje. Trećina se bavi trgovinom netko lovom, a manjina njivom jedan dio spreman da pogine na braniku nove domovine. Kao vojska dobro uvježbani kao narod organizirani širile se državne granice a krv se je lila nemilice. Do godine sto šezdeset prve divlji Goti jedan dio smrve prepolove hrvatsku naciju i razbiju konfederaciju.
Jedan dio tada povlači se i naseli u dolinu Visle oko rijeke Odre i Morave utvrđeni tada grad naprave Hrvat ime daše gradu ovom Poljaci ga sada zovu Kraków. Vodile se i borbe s Gotima s Vandalima, a i s Gepidima bojnim kopljem i oštricom mača Hrvat svoje dušmane nadjača proširi se k jugu i zapadu uzdajuć' se u vojničku snagu. Na zapadu sve od Gota grabe nasele se u dolinu Labe i na prostor današnje Šlezije kakva li se u njih snaga krije? Ta područja što su osvojena sva prozvaše Hrvatska Bijela koju Gospod ljepotom obdari a u njoj su stvarni gospodari. U borbama služila ih sreća sve do konca četvrtog stoljeća u vrijeme narodnih seoba i u njih će doći do dioba. Rimsko Carstvo na dvoje se dijeli strašni Huni puno zauzeli porazili Gote i Gepide i Vandali svoju propast vide. Za stvarne ih vođe priznadoše i s njima u borbe dođoše protiv moćne rimske imperije godinama boj se žestok bije. Kud prolaze ta divlja plemena zemlja osta sva opustošena a s istoka mongolski Avari Bizantu su temelj uzdrmali. S Perzijancim' skupa udruženi a i drvom križa naljućeni neprestano boj se ljuti bije a pod vodstvom cara Heraklije. Kad osjeti, ne će izdržati Hrvatima tada se obrati zle Avare odmah istrijebite a svu zemlju onda zadržite. Tada Hrvat ponudu prihvati i mača se svoga teškog lati nemilice potuku Avare s druge strane napreduje care sad nikoga plašio se nije protiv moćne vojske iz Perzije. Boj se bije, crna krv se lije a u pomoć zove Heraklije u pomoć mu stigoše Hrvati spasiteljev tako križ povrati. Sa srca mu pade teški kamen križ odnese u grad Jeruzalem koji blista bolje od dragulja a taj dan je četrnaesti rujna. Svetkovina Hrvatim' najbliža uzvišenje to je svetog križa vezano je za hrvatsko ime možemo se ponositi time. Mnogi o tom velikom blagdanu sve do danas pojma ne imaju a od danas nek' se zna i ovo sve kako je Hrvat napredov'o. Povijesne nam šesto dvadest šeste tko je mog'o pomisliti, svijete da će Hrvat za svetinju ovu neprestano ostati u boju. Predvođeni petoricom braće uz dvije sestre zauvijek ostat će od svih sedam hrvatskih plemena pouzdano poznamo imena. Klukas, Muhlo i Kosenc će se naći te Lobelos i Hrvat najslađi dvije sestre Tugana i Buga sa sjevera kreću putem juga. Raspored su napravili ovi od granice najprije gradovi sjedišta će biti pokrajina kralj će biti gospodar nad svima. Dokle dođe do krunidbe kralja svako pleme mora imat' bana ili bana il' narodnog kneza što od boja nikada ne preza. Zemlju nikad ne imasmo bolju zato Hrvat zapjeva u polju i postavi granice države od Jadrana do rijeke Drave i od Istre do rijeke Drine to će biti međa domovine. Na granice straže postavili ustanove ove ustrojili Hrvat bio na Sesvetskom polju držaše ju tada za najbolju. Akvileja drugo je sjedište iz nje će se ići na bojište trećoj centar bi u Zalajgradu a četvrtoj u dragom nam gradu gdje se Kupa ulijeva u Savu Sisak krasi hrvatsku državu. Iduća je peta s gradom Ninom razvila se najvećom brzinom na obnovi zemlje porušene od prvoga dana zavoljene. Šesta biše na izvoru Bosne stoljećima države ponosne još je sedma, a za uzor svima što prkosi stalno dušmanima. Delminium spomenuti valja tu prvoga okrunismo kralja i tu Hrvat prijestolje zasnova iz potomstva dragog Klukasova. Pokrajinam' imena su ova od hrvatskih što dobi sinova prva se je zvala Karantanska ona druga imenom Istarska. A treća se proglasi Panonska a četvrta bit će Posavska onu petu Jadranskom prozvaše i zauvijek to ostat će naše. Dvije zadnje isto ime nose na području naše Herceg-Bosne sinovi joj takvo ime daše središnjom ju Hrvatskom prozvaše. Od šest stotin' četrdeset prve kad korake učinismo prve otresli se mi poganstva svoga trojedinog prihvatismo Boga. Evanđeljem zaorali brazdu odbacili mržnju i odmazdu počeše se gradit' crkve nove a Hrvat se Kristovim nazove. Na braniku vjere i nacije života se svog žalilo nije za križ časni i zlatnu slobodu i spasenje hrvatskom narodu. Ginulo se i uvijek se gine dizalo se ispod ruševine svu smo povijest krvlju ispisali posrtali, al' se i dizali. Na svakom nas ima kontinentu razasuti po cijelome svijetu tuđa sila nikad nas ne plaši Hrvatska je u srcima našim!
|
|
Vrh |
|
|
KiM
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 27 vel 2016, 21:51 |
|
Pridružen/a: 10 lip 2015, 23:16 Postovi: 6025
|
http://www.makroekonomija.org/0-mirosla ... goslavije/ Slobodan JarcevicMarch 23, 2015 at 1:06 am ВИД МАЛИВУК, из Невесиња ЗВОНКО КУНЕ ЂЕДА МАТУ Будите се моје гусле миле, Испратите ову песму свету, Која пева о јунаку дичном, А јунаку из Цебаре села, Из тог села у поносној Босни, Недалеко од чувеног Дувна. Тај је јунак Звонко Млинарићу, Који школе заврши високе, А заврши баш у граду Риму, Где га посл’о католички фратар, Фратар Јозо из дувањске цркве. Кад се Звонко дому повратио, Отиш’о је до свог фратра Јозе И овако њему је зборио. „Ао, Јозо шта сам прочитао, Прочитао у књигама римским, Које тамо чврсто су сложене, А сложене у архиви папе, Тога папе поглавара нашег, Поглавара католика света. У књизи сам записе нашао, Да ми овде у поносној Босни, Који јесмо вере католичке, Да Хрвати ми никакви нисмо, Него да смо Срби од кољена, Управ’ Срби као што су други, Као што су Срби православни, А и Срби вере муслиманске. Оче Јозо, кад сам ово сазно’о, Тада сам се и зла присетио, Кад су наши оци и ђедови, У хиљаду деветој стотини Четрдесет и првој години, Клали сваку српску породицу, А у моме селу у Цебари. Српској деци нису опраштали, А клали су свако у колевци, Или клали, ил’ су их бацали, У Бришничку јаму предубоку. Тад се сетих и свог ђеда Мате, Који баци у Бришничку јаму, Баци дичног Радета Зелена И жену му баш предивну Стану, А још баци шесторо им деце, По имену Мару и Милеву, А још баци и Станку и Бранку, Међу њима Ружу лепотицу, А уз ове четири сестрице, Ђед ми Мате, проклете му руке, Стрмоглави у дубоку јаму, Стрмоглави и Стеву и Перу, А то беше деца понајмлађа, Стеви беше годиница шеста, Пери само година четврта. Све то беше на дан Видовдана, На дан српског свеца омиљеног. Тога дана у селу Цебари, У Цебари где сам и ја рођен, Католици, с њима муслимани, Убили су сто тридесет Срба, Међу њима и најмлађу децу, Три’ест девет до година десет! Слушај мене поштовани Јозо, За сву помоћ коју мени пружи, До Бога се теби захваљујем, Ал’ пред Богом искрен морам бити. Ја од данас виш’ католик нисам, Нит’ ћу себе виш’ Хрватом звати, Јер су моји прађедови били, А били су вере православне, Те су знали да су Срби чисти, Чисти Срби од времена првог. Зато кунем и свог ђеда Мату, Што он поби ту нејачку децу, Поби децу Радете Зелена, А ђед ми је врло добро знао, Да је и он рода српског био, Његов ђед је, то је добро знао, Био Крстан – Србин православни. Кад је Крстан пао у невоље, Стиг’о до њег’ фратар католички, Дао му је и брашна и соли, Зато мор’о цркву променити, Оставити веру православну И прихватит’ веру католичку. Оче Јозо, још ти једном хвала, Ал’ да знадеш све је Богу јасно, Ђеда Мату стигла је и казна, А та казна само је од Бога. Кад је Мате обишао место, Где је била кућа Зеленова, Тамо било шипражје израсло, Е ту га је казна сачекала. Ногом стао на змију поскока, Која га је угризла за ногу, Од отрова Мате је премин’о, Било је то на дан Видовдана, А хиљаду девете стотине, Седамдесет и прве године. Оче Јозо, још ћу да ти кажем, Да католик више бити нећу, Нит’ ћу себе виш’ Хрватом звати, Врати ћу се вери прађедовској, Праг ћу прећи цркве православне, Како су га преци прелазили, Моји преци Срби православни. Невесиње, 22. март 7523 (2015)
_________________ Kako smo svi opljackani.Film "Tezina lanaca" https://youtu.be/waEYQ46gH08
Film o propasti imperije duge 1.123 g. Vizantijska lekcija https://youtu.be/_fLuI92iHR4
|
|
Vrh |
|
|
Ateist
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 28 vel 2016, 20:42 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06 Postovi: 2843
|
ANTE KNEZOVIĆ - MUČENIČKA SMRT HRVATSKOG SVECA NIKOLE TAVELIĆA 1391.
Zemljo moja krvlju orošena mila majko suzam' urešena ti otari svoje suzno lice pa poslušaj cvrkut lastavice. Ona novo proljeće ti javlja evo tebi povijesnoga slavlja evo tebi radosti i sreće iz grobova poniknulo cvijeće. Evo tebi zore novih dana procvjetale kosti velikana davor moje gusle javorove probudite stare vitezove sve biskupe, bane i knezove. Probudite lava Tomislava Krešimira i s njim Zvonimira zmaja ljutog Zrinovića bana Petra Zrinskog, Krstu Frankopana. Podignite stare krajišnike te stoljetne naše mučenike sve serdare, stare kapetane sve prvake pjesmom opjevane. Dignite mi Mijata Duvnjaka i plejade ostalih junaka nek' se bude mrtvi velikani mučenici znani i neznani. Što su vijekom na braniku bili za križ časni svoju krvcu lili za križ časni i zlatnu slobodu a na ponos junačkome rodu. Da sam vila i da imam krila letio bih preko sinjeg mora do pod prozor papinoga dvora svetom ocu donijeti glase da stoljetno slavlje priprema se. Svetog Petra malena su vrata da sad prime sinove Hrvata jer i mrtvi sa živima kreću podijeliti zajedničku sreću. Da se ovdje skupa veselimo lovor-vijencem sveca uresimo našim mrtvim ovo je priznanje za stoljetnu patnju i stradanje svemu rodu ponos je i dika da imamo sveca mučenika. Prvog sveca javno proglašena naše krvi i našeg imena svetog Niku roda Tavelića od starine dičnoga plemića. Pjesmo moja mukom začinjena digni njega na naša ramena da ga cijelom svijetu pokažemo i tajne mužića otkrijemo. On je dika svoga Šibenika rodila ga junakinja majka dojila ga mlijekom od junaka pa ga rano u samostan dala svoje čedo Bogu žrtvovala. Stari Bribir ponosi se time da je Niko povezan s njime tu je Niko zavjet položio za boj ljuti tu se pripremio. Disciplina i pokora teška spremiše ga za djela viteška u to doba Bosna je u muci Božje stado razgone joj vuci. Pa se ona u crno zavila dajuć' harač vjernih bogumila tko će opet zemlju obraćati tko li svoju krvcu prolijevati gdje su čete hrabrih vitezova braniti nam vjeru pradjedova? Tad u srcu malenoga fratra zapali se neobična vatra kad mu plamen iz očiju sinu teško svakom Božjem dušmaninu. Prve čete u boj sveti lete još da vidiš međ' njima plemića ljutog zmaja Niku Tavelića. Bože mili, divna li junaka pod uresom Kristova barjaka on ne nosi haljine od boja nego habit siromašnog kroja. On ne paše mača golemoga već križ goli Krista propetoga krunica mu sablja posjeklica molitva mu junačka desnica. Oštro koplje oko sokolovo samur-kalpak ime Isusovo hostija mu hrana i obrana kroz gudure bosanskih planina k'o da j' vitez dvanaest godina. On ob'lazi gradove i sela i junačka svud izvodi djela šireć' svetu vjeru katoličku sve na krunu misleć' mučeničku. Al' mu Isus tu priliku pruža tek u zemlji trnovitih ruža gdje je i on jade jadovao i krv svoju za nas prolijevao. S dopuštenjem višeg poglavara Niki želja ostvari se stara da on vidi svetu Palestinu Isusovu zemlju domovinu. Sad i ona u krvi se pjeni u njoj zulum čine Saraceni protivnici Isusove vjere oni oštre poduzimlju mjere. Obaraju crkve i oltare za istinu i pravdu ne mare i naš Niko ponosi se time što je lijepo zadobio ime u to doba čuvar svetog groba. Malo vrijeme, tek godina jedna a Niki se mirovati ne da on ne može sada boraviti kad se mora u samostan skriti. Na tisuću i još tri stotine devedeset i prve godine on iziđe iz svog samostana s još trojicom braće franciskana. Pa dopire na tržnicu glavnu zametnuti tu raspravu javnu divan čini silni efendija od sve zemlje veliki kadija. Kada fratar na sredinu skoči svi na Niku prevaljuju oči al' se junak nije uplašio već pred zborom riječ prihvatio. Čuješ mene, čestit efendija nas ne plaši sila ni orgija mi smo spravni za istinu mrijeti i svoj zavjet ispuniti sveti. A istina na ovo nas tjera da se prava očituje vjera recite mi u vaše izbore je li vas sumnje ikakve more? Vaša vjera baš nije s nebesa Isusova ne prizna čudesa vaša sila ne poštiva pravde provodite najgore nepravde. U crkve nam konje ugonite kopitima vjernike gazite jedne ste nam sramno porobili u pepeo druge pretvorili. Sveta mjesta Isusove muke pograbiste sva u svoje ruke do svetoga Isusova groba ne date nam ni u jedno doba. Prođite se zala i nevjere zlodjela vam prevršiše mjere već istinu pravu upoznajte pa kršćansku vjeru prepoznajte. U tom nasta metež i galama objesi ga! trgom se prolama tad kadija na noge se skoči pa se Niki unese u oči. Il' poreci što si rek'o sada il' ćeš teških dopanuti jada njemu Niko mirno odgovara oj kadijo, ti se prođi jara. Već saslušaj sad istinu cijelu i da znadeš odluku nam smjelu nijedan od nas ništa poreć' ne će to se tiče naše vječne sreće. Pa da vidiš bijesnih kurjaka kad zgrabiše četiri junaka četvoricu zemlji oboriše i batinom na mrtvo izbiše. Tu ih muče tri bijela danka glađu, žeđu more bez prestanka na svake ih nagonili muke vezali im i noge i ruke. Najveće im zadavali jade kad im sjekli meso na komade al' su oni srca junačkoga te ne svrću s puta početnoga. Pa dok svakog oguliše živa njima duša u veselju pliva očekujuć' mučeničku krunu oni svoje dušmane ne kunu. Već se za njih dobrom Bogu mole za njih svoje pokazuju bole kad četvrta zora osvitala na trgu se vatra rasplamsala. Mučenike opet izvodiše pa ih triput odru prikloniše al' ta vatra ne dohvaća fratra jer koji je stvorio nebesa sad na njima pokaza čudesa. Ali masa slijepa kod očiju vikom jari velikog kadiju pa on mahnu očim' na dželate a dželati namjeru mu shvate. Gole oni sablje povadiše mučeničke glave poletješe tu su nekad na pločniku starom i Židovi s poznatim žarom krv Kristovu zazivali na se dok im Pilat ne usliša glase. Što je Niko od Boga molio to mu Bog danas i udijelio pa mu davna ostvari se želja krvcu proli za svog spasitelja. Slavno završi započeto djelo ni danas mu ne zna se za tijelo jer im tijela noću zakopaše nikad braća za njih ne doznaše. Al' po smrti ovih mučenika mi dobismo prvog blaženika njega narod od davnina štuje i oltare njemu sagrađuje. On je mnogim na pomoći bio svetački je vijenac zaslužio kad smo eto i to dočekali mili rode, Bogu se zahvali. A ti Niko, divni mučeniče našeg roda prvi zaštitniče slavit će te i starci i djeca dok je Sunca i dok je Mjeseca. Slavit će te mila domovina nek' nam živi stara zadužbina ti nam čuvaj vjeru pradjedova i kolijevku junačkih sinova. Pa nek' djeca ovih novih dana slijede stope svojih velikana vama pjesma, meni čaša vina živjela nam naša domovina!
|
|
Vrh |
|
|
KiM
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 28 vel 2016, 20:45 |
|
Pridružen/a: 10 lip 2015, 23:16 Postovi: 6025
|
Slobodan JarcevicMarch 27, 2015 at 9:25 pm ВИД МАЛИВУК, из Невесиња
А ЗАГРЕБ СЕ ЗВАО СРБИНОВО
Гусле моје вредније од злата, Кад музика с ваших струна крене, Свако срце и храбри и снажи, А ум сваки начини мудријим. Гусле моје данас ћете пратит’, Пратићете речи песме једне, У којој је знано објашњено, Да је штета настала велика, Тешка штета за сав народ српски, Јер је народ гусле одбацио, Одбацио прије много лета, Те је ост’о без сазнања многих, А сазнања стичу се уз гусле, Којих, ето, дуго и не беше. Без гусало много тог не знамо, А не знамо, не знали нас људи. Сад ће гусле нечег се дохватит’, А дохватит’ оног што не знамо. Ми не знамо не знали нас људи, Да је Загреб данашње Хрватске, Био давно у земљи Србији, А тада се звао – Србиново. У енглеској богатој архиви, Стоје карте из столећа осмог, А и карте столећа деветог, На којим је градић Србиново, Управ тамо где је Загреб данас. То је време државе Србије, Кад на запад она допираше, Допираше до земље Корушке, А на исток дохватало море И то море које зову Црним, На које се Бугарска наслања - Знали нисмо, не знали нас људи. У то време српска престоница, Беше тамо у каменом Скадру, А из њега српски краљ владао, Био је то силни краљ Крепимир, Презимена Оштривојевића, А од славног рода племићкога - Знали нисмо, не знали нас људи. Ако неко веровати неће, Веровати да је Србиново, Давно било оно што је Загреб, Нек’ погледа у енглеске мапе, Одштамане за Повјесни атлас, А штамапне управ’ у Лондону, Поред тога јоште у Њујорку, А, такође, у Индији земљи, Баш у граду што се Бомбај зове – То чињено двадесетог века, А по реду годинице пете – Знали нисмо, не знали нас људи. Саслушајте истину на крају, Ако себе Срби не познају, Ни други их познавати неће – То је мудрост злаћених гусала, С чијих струна мудра реч се прати.
Невесиње, 27. март 7523 (2015)
_________________ Kako smo svi opljackani.Film "Tezina lanaca" https://youtu.be/waEYQ46gH08
Film o propasti imperije duge 1.123 g. Vizantijska lekcija https://youtu.be/_fLuI92iHR4
|
|
Vrh |
|
|
Nostro Uomo
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 28 vel 2016, 21:16 |
|
Pridružen/a: 20 vel 2016, 19:33 Postovi: 115
|
Ja ne poznajem ruski pravopis pa bih molio prijevod na neki od normalnih svjetskih jezika.
|
|
Vrh |
|
|
Amidza
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 28 vel 2016, 22:33 |
|
Pridružen/a: 05 lis 2014, 15:40 Postovi: 3307 Lokacija: S forumaššem na sunećenju.
|
Ateist je napisao/la: ŽELJKO ŠIMIĆ - JESEN STIŽE, IZBORI SE BLIŽE
Sjela vila nasred Sarajeva podvi ruke, veselo zapjeva teško mužu kad ga žena vara i državi sa sto gospodara. Teško Anti sa Savom i Mehom troje djece s jednom je maćehom teško Bosni dok joj je Petrića i Hrvatskoj dok joj je Mesića. Zatim strunu na guslam' priteže i zapjeva, Vrhbosnom odliježe Sarajevo nasred Bosne ravne sjećam ti se prošlosti nedavne. Bio si gradom svih naroda tu bi i zimska olimpijada vrelo Bosne, tvoja Baš-čaršija bihu ponos cijele Bosne prije. Sarajevo, što od tebe biše dušmani te k'o jaje razbiše sad si, Bosno, bez ikakva plana ti si zemlja sva okupirana. Strana sila na tebi se uči kako narod treba da se muči Bosnom cijelom sad zvecka oružje mir prividni drže vojske tuđe. Svakog dana spremaju ti dramu Bosnu mlate k'o kumovu slamu zauzeše nekakvu taktiku srpskom rodu daše republiku. Muslimanim' jezik i naciju a Hrvatim' dadoše robiju a u vlasti u Federaciji slabo mjesta hrvatskoj naciji. Tri Hasana, četiri Jovana na jednoga dolaze Antuna kad tu Ante želi diskutirat' bolje mu je uz tamburu svirat'. Zavladaše neke alijanse pa ti i to slabo travu pase Srbin hoće zemljom carevati Musliman bi htio begovati Hrvat mora obojicu slušati. Tri su stranke sve nacionalne u narodu svome popularne svaka misli da je Bogom data ne smije imat' sestre niti brata jer svi znaju ako vlast izgube nitko više ne vidi im zube. Županije, kanton do kantona k'o da nas je trista milijuna više tamo ima službenika nego cijela Bosna djelatnika. Amerika, znaš da nije mala 'vako radeć' davno bi propala pola ljudi u Bosni ne znade tko je ministar, tko predsjednik vlade. Hrvat stalno o Zagrebu sniva Beogradu Srbin namigiva Bošnjak šuti i džamije pravi Muhameda i Europu slavi naciju mu i jezik priznaše Muslimani Bošnjaci postaše. Sve to sluša vila s Čvrsnice pa upita svoje drugarice drugarice ti iz Sarajeva ti nam Bosnu pomalo opjeva. Veliš u njoj je dramatično stanje hoće l' u njoj nastati mijenjanje kako živi tu radnička klasa za koga će na jesen da glasa? Političke kako stoje stvari kako žive tu političari hoćete li postavljati nove ili starim dodijelit' glasove? Što ti kaže u Vrhbosni nena ima l' Bosna puno biznismena je li narod u Bosni pati kako tamo žive nam Hrvati? Piju li s Muslimanim' kahvu i idu li u Srba na slavu hoće li se brzo sjediniti međusobno udavat', ženiti? Tad Sarajka progovori vila poslušaj me, moja sestro mila ne ću ti reć' ni više ni manje nego samo kakvo je pravo stanje. Srbin svaki ima svoja prava Daytonom mu priznata država Bošnjak veli što ću tražit' više naciju mi i jezik priznaše. Jedino se Hrvat bori za se otpao je k'o trinaesto prase sva'k' to vidi jer je to istina nacionalna da smo manjina. Svijet ih cijeli proglasi za krivce njima pune u Haagu tamnice u državi bezakonje vlada tko god može malo je potkrada. Porezi se taje redovito korupcija zavlada i mito sve nam vođe izgledaju krasni kad ga vidiš brkovi mu masni. Što je bilo njihovo i naše sve to za male novce prodaše biznismeni svi u mutnom love brodovi im u svim morim' plove više vrijedi mlad ispečen jarac neg' profesor ili policajac. Političar za mandata svoga najgori je, brate, za drugoga o narodu nitko se ne stara sva'k' te, sestro, prezire i vara. Što se tiče ove sada vlasti mislim, sestro, da ne će propasti da se pitam, drugarice mila zauvijek bi ove ostavila. Valjda su se dosad namirili što su htjeli to su ostvarili ako nove budeš postavljati taj će svaki da se obogati. Ne budu li imali što krasti do jednog će uteći s vlasti moja sestro, ja sam i to čula sva država iznutra je trula kad crv bukvu izgrize iznutra može pasti danas ili sutra. Izbori se, sestro, sad primiču svaka stranka ima svoju priču svaka program na papiru nosi osim vatre papir sve podnosi. Što se tiče mješovita braka drugi put će biti ova stavka. Nego sestro iz Hercegovine kakvo je stanje tvoje pokrajine u vas tamo sve ista nacija ostaje li isto kao prije pripremate li se za izbore je li i vas neke brige more? Nove stranke što obećavaju što vam stari reć' novo imaju nesta Franje, Šuška i Bobana koja će sad pobijediti strana? Lako vama kad ste svi Hrvati ne može vas nitko nadglasati.
Tada poče s Čvrsnice seka poče opet priču ispočetka slušaj, sestro, moje jadovanje predočit ću ti u nas stanje. Sam HDZ nije u nas više već stranaka ima kao kiše svaka od njih bori se k'o crvi da na jesen oni budu prvi. Veseli su, uvijek dobre volje lažu, mažu, da ne mogu bolje mene nitko slagati ne more k'o stranačke vođe pred izbore. Lažu mladež, starce i dicu dok ne sjednu na pravu stolicu evo kakvu promidžbu nam šire kad iz džepa izvade papire. Hrvatice drage i Hrvati kada zemljom budemo vladati zemlja će dat' godišnje tri roda iz kamena poteći će voda. Vinogradi bit će navrh Vrana ovce će se čuvat' bez čobana kadgod treba kiša će padati zataji li mi ćemo ju dati. Nek' nemamo vode niti brane gradit ćemo hidroelektrane gradit ćemo mi nove tvornice zaposliti puno vaše dice. Standard ćemo dići na visinu izgraditi svu Hercegovinu kad ne bude one stare vlasti mirovine puno će porasti. I stotine drugih obećanja to zdrav čovjek ne može da sanja netko od njih da ga mase vide triput k misi istog dana ide. Narod kaže ovoga vjernika treba staviti za predsjednika a dok nije osnovao stranku fratru psov'o i oca i majku. Nije znao gdje se misa sluša jer u crkvu nikad nije uša rade pos'o svakoga zanata samo da se dočepat' mandata. U biznisu ništa neobično il' je isto il' k'o u vas slično mislim da ih nitko ne progoni kakva ova vlast takvi su i oni. Ako nešto kroz prste im vide nek' se oni za to ispovide izuzet' se može pojedince vraćaju se doma izbjeglice. Pa se tuže s krvnicim' njihovim da im mnogi propaše planovi ne možeš prodat' odore ni hrane humanitarne nesta džabane. A i ovi što vladaju sada sad će malo izići iz larda negdje rupu pokrpit' na putu metnut' traku bijelu ili žutu. U redovima dijeliti plaće mirovine pričekat ćeš kraće u njihove urede navrati štogod tražiš to će obećati. Od naroda sada se ne kriju veseli su i silom se smiju naravi su dobre prije svega pozdravlja te prije neg' ti njega. Moje oko politiku prati u mjestima gdje žive Hrvati zato ću vam reći riječ, dvije za hrvatske naše županije. Na izbore, djeco, iziđite i za stranku najbolju glasujte vi ćete glas onoj stranci dati koja će budućnost bolju obećati. Moje nije ispred ove mase da ti kažem za kog' glasat' zna se u programe stranki ne vjerujte znate sami da oni tamo mute. Kada momče curi se udvara obećava da puno ima para obećava šećera i meda a para nema ni za slamku leda. Kada budeš na izbore ići i kutiji kada budeš prići stisni oči, nekog zaokruži građanskoj se dužnosti oduži. Svejedno je tko će bit' na vlasti ako ne zna naučit će krasti izdrži li do kraja mandata svaka mućka bit će mu poznata. Evo popit ću čašicu loze pa kazati glasačke prognoze prognoze su kod velike mase HDZ će pobijediti, zna se. Drugi vele sad su jeb'li mačka pobijedit će stranka seljačka čujem i to pobijedit će naši na vlast stižu pošteni pravaši. Netko veli meni je užitak doć' će stranka Radom za boljitak neki vele nisu posli čisti glavu dižu opet komunisti. Sestro mila, ti krilata vilo ja ti ne znam što bi bolje bilo mećat' nove il' ostavit' stare velike se tu potroše pare. Tko god dođe ne će lako biti zub pokvaren teško je liječiti a državu oboljelu 'vako teško liječi i Marko i Janko. Ali negdje i ovako zbore nek' se mijenja taman bilo gore tkogod dođe ovo treba znati seljaku je i dalje kopati tajkunima državu varati. Uraru je popravljat' satove policiji hvatati lopove svećenik će misu govoriti na munari hodža kuisati. Tkogod dođe reci najbolji je tako vrijeme prolazi ti prije.
_________________ A nation which makes the final sacrifice for life and freedom does not get beaten.
|
|
Vrh |
|
|
Ateist
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 29 vel 2016, 17:28 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06 Postovi: 2843
|
NOGOMET JE BITKA PLEMENITA
U Chicagu jednom se dogodi ljuti boj se nogometni vodi na jednoj se strani "Hrvat" bije a na drugoj "Mladost" iz Srbije. Utakmicu došlo gledat' rado sve hrvatsko, i staro i mlado pjesma ječi, zastave se viju dok se momci na travnjaku biju. Hrvati se k'o lavovi bore stalno trče, nikad se ne more "Hrvat" loptom prava čuda čini ratuje se k'o da smo na Drini! Hrvatim' se ipak srce steže jer još nitko ne zatrese mreže navijači gromko navijaju a igrači sve bolje igraju. A onda se pljesak prolomio jedan Hrvat mrežu pogodio Hrvati su Srbe pobijedili navijači uspjeh proslavili. Srbi poraz ne mogu podnijeti pravu bitku žele započeti nema bitke, redarska će svita nogomet je bitka plemenita.
HRVATSKA SE NA SLOBODU BUDI
U njemačkom Leonbergu gradu gdje Hrvati muče se na radu sina rodi Hrvatica majka na koga će dizati se hajka. A ubrzo potrebe velike odvode ga sve do Amerike ni četvrtu nije napunio kad je novu domaju dobio. Mali Verner bistra uma bio bistrinu mu svatko zapazio rastao je u stasu i znanju marljiv bio i noću i danju. Roditelji hrvatskoga roda kojima je zgažena sloboda svojim sinom zadovoljni bili iskreno se njime ponosili. Kad je Verner za život sazrio i fakultet kad je završio žarko sunce tad s neba zarudi Hrvatska se na slobodu budi. Sve sinove ona k sebi zove na zadatke velike i nove: sinci moji, što ste u tuđini požurite k majci domovini. Domovinu oslobodit' treba njeni sužnji vapiju do neba Verner Ilić odazva se prvi ne bojeć' se ni patnje ni krvi. Roditelji nisu mu smetali samo su mu topli savjet dali: brani sine, domaju Hrvatsku ali čuvaj i vjeru kršćansku! Nemoj, sine, po zlu putu ići pa i tebe zlo će mimoići stara poštuj, a nejaka brani pošten budi i pošten ostani! S blagoslovom svojih roditelja ode Verner tragom svetih želja u redove hrvatske obrane svim Hrvatim' da sloboda svane. Prijavi se ministru obrane i započe svoje ratne dane ratne dane i ratne godine sred patničke svoje Domovine. Neustrašiv svuda borac bio ni pred kim se nije uplašio u tijelu mu još biljega ima od granata i nagaznih mina. Pred junacim' junački hodio i junake hrabro predvodio branitelje bratski je ljubio i u svemu njima uzor bio. Mladi časnik rodoljubljem gori, mladoj vojsci o slobodi zbori Verner Ilić za Hrvatsku živi domovini Hrvatskoj se divi.
|
|
Vrh |
|
|
Ateist
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 29 vel 2016, 19:36 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06 Postovi: 2843
|
|
Vrh |
|
|
Ateist
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 24 ožu 2016, 12:58 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06 Postovi: 2843
|
ANĐELKO ČEŠKIĆ - FRA DIDAK BUNTIĆ OTAC SIROTINJE
Herceg-zemljo kršna i saparna stari kraju hercega Stjepana sivi kamen, ispod tebe drača ne mogu te spomenut' bez plača. Majko draga, opora i škrta od djedova slabo daješ vrta tu sve ljeti od Sunca izgori tek se loza za opstanak bori. A jedino žuti duhan cvjeta što je poznat preko cijelog svijeta kulture su plemenite ove othranile velike sinove. Jerbo nisu mogle žitarice kruh davati kraj vrele litice zbog čestog su nedostatka hrane ljudi išli na sve četiri strane. A još veća nevolja je bila ta okrutna otomanska sila oholo je krv narodu pila Hercegovcu dva su puta bila. Teški jaram i još ropski lanci il' bogaze, jadikovci klanci obrana je ucviljenog puka bila sablja i desnica ruka. Sva progonstva i nevolje ove rađali su brojne vitezove što s tuđincem zameću ratište braneć' ponos, grudu i ognjište. Da odvažnih ne bi vitezova turskom bi se zvala zemlja ova još i danas vukli bi okove ne bi bilo vjere Isusove. Nakon turskog zuluma i pada Habsburgovac kamenom zavlada nova vlada kršćanskog Zapada boljitku se Hercegovac nada. Tuđinac vodi i zemljom upravlja u utege djedove nam stavlja radi kuluk, tuđi interesi i ratišta, krvavi udesi. Na leđa su našim precim' pali bezobzirno mnogi su propali mnogu patnju i mnogu nevolju narod snosi sve za carsku volju. Značajka je ovoga vremena velik čovjek velika imena čovjek tijelom, a gorostas djelom dobro čini zavičaju cijelom. U vrijeme svakojakih kriza redovnik je Franje iz Asiza gusle moje, zaguslite jače spomen'te mi Buntić fra Didače! Jer guslaru teški su zadaci uz gusle se pjevaju junaci humanisti, dobročinitelji velikani, pučki učitelji a i pjesma teško mi se piše jer fra Didak velik čovjek biše. Na tisuću i osme stotine sedamdeset i druge godine a u Brotnju, u selu Paoči prvi put je otvorio oči. Dok on nejak ništa nije znao sa majkom je bez oca ostao odmah ga je znojem zadojila pa mu majka, a i otac bila. Kad je sedam ljeta navršio osnovnu je školu polazio prva znanja, sve iz prve ruke on svladava bez ikakve muke. Nakon što je izučio slova on polazi školu bogoslova bistro momče bistro rezonuje mladost svoju Kristu zavjetuje. Školovanje uspješno proteče Didak Buntić mladu misu reče divan li si zlatni Sunčev zrače još divniji Buntić fra Didače! Nad kamenom sokol zaleprša sivi sokol sin je ovog krša mladi fratar srca plemenita herceg-zemlja jadom bremenita. Sudbina ga vraća zavičaju sokoliti ucviljenu raju vidi Didak u kakvom je stanju glavni problem leži u neznanju. Nepismenost caruje posvuda tešku bolest pati rodna gruda fra Didak se u akciju daje Hercegovac na borbu ustaje. Sve pastire, umorne težake krepke starce i male dječake iste brige počele da muče nove pjesme napamet se uče pučke škole pune su veselja nepismeni sriču evanđelja. Fra Didaku ispuni se želja pod nadzorom mnogih učitelja a još bolja dolaze vremena Didak brojna ukršta sjemena. Još svijet uči voćke kalemiti što će boljim rodom uroditi na ovome vrelome podneblju isto kao i na Sredozemlju.
U to doba pučka biše želja podignuti crkvu iz temelja a na Brigu, fratarskoj kolijevci posvetit' ju našoj dragoj Majci. Pos'o velik, fra Didak na čelu hrabro vodi tu akciju smjelu nikad poslije, a i nikad prije ne bi čovjek takve energije. Dostojno je izrasla iz mraka katedrala našeg fra Didaka Bože mili, zar u vrijeme gladi takav hram se može da sagradi?! Tvrda vjera, a i bratska sloga odlike su naroda ovoga s Didakom ga ništa slomit' ne će pa ni ovo krvavo stoljeće. Za svoj narod izgar'o na radu često ide na zemaljsku vladu i kod vlade tražeći pravice samom caru govori u lice. O narodu da vodi računa u protivnom može biti buna al' najčešće ne bi rezultata jer veliki maloga ne shvata. Još mu krupna zasluga pripada zbog njegova profesorskog rada gimnazija njegovo je djelo za njen uspjeh žrtvuje se smjelo. U toj krizi uz rijeku Lišticu on podiže duhansku stanicu mnoštvo svijeta u njoj zarađuje seljacima duhan otkupljuje. Braćo moja, najljepša je slika plemenitog ovog svećenika na početku dvadestog stoljeća kad nevolja biše ponajveća. Švabi porez, suša na godinu glad i patnja hercegovu sinu agonija dotad nepoznata u vrijeme Prvog svjetskog rata. Ruka smrti, zategnuta omča herceg-zemlja na golgoti konča vlada nema ni srca ni žita za potrebe umirućeg svita. Nema spasa, nema milostinje ali tu je otac sirotinje gladne djece slušajuć' vapaje Didak Buntić sve od sebe daje. Da utjehu pruži djeci gladnoj uputi se k Slavoniji ravnoj revno kuca on na svaka vrata siti treba gladnoga da shvata. Slavonac je srca plemenita djecu prima, za račun ne pita gladne djece sedamnaest tisuća od svojih je odlazilo kuća. Didak djecu od smrti izbavi pravi primjer Kristove ljubavi u svom radu nije znao stati kap srčana smrtna ga uhvati. Dvadest druge na treći veljače herceg-zemlja u crnini plače jer izgubi najvećega sina zlokobna je i teška istina. Sahranjen je u svom kraju rodnom u Čitluku, Brotnju vinorodnom mnoštvo svijeta stiže sa svih strana ispratiti svoga velikana. Tridest osme ljeta Gospodnjega bi prenesen do svojega Brijega katedrala prima graditelja njena njedra meka mu postelja. Tvorničari u svemu se slažu sluga Božji, za njega nam kažu fra Didače, veliki junače Hercegovac spominjuć' te plače. Ti ne trebaš urese ni slike nit' mramorne trebaš spomenike za te idu svi naši vapaji ljubav tvoju cijene naraštaji!!!
|
|
Vrh |
|
|
Ateist
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 28 srp 2016, 13:50 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06 Postovi: 2843
|
JAGO SOLDO
Hrvatski narodni otpor (Chicago, travanj 1985.)
Samo ime pokazuje svima zašto dušman na oku nas ima tko Hrvate ubija i mori dok se Hrvat za slobodu bori. To su ljudi nama nepoznati što ih UDBA svojim novcem plati neki od njih podrijetlom Hrvati al' UDBA-ine sluge i dželati. OTPOR-u su u njedrima bdjeli rodoljubim' život oduzeli i klevetu svjetskom sudu dali da smo narod zločinački, mali. Pravda traži, poštenje nalaže da istina svijetu se pokaže za zločine dokaze nam dajte ne blatite nedužne Hrvate! To hrvatska poruka je svima svim vladama i svim moćnicima Hrvati se bore u tuđini za slobodu i čast Domovini. Ali svjetska farizejska sila Hrvatim' je oštro odbrusila: vaš hrvatski OTPOR diljem svijeta i Istoku i Zapadu smeta! Svjetska sila traži saveznike da hrvatske slomi otpornike svakom kazna od dvadeset veća nešto manja od pola stoljeća. Al' Hrvati duhom ne klonuše već još čvršće k borbi prionuše nastaviše borbu u tuđini za slobodu i spas Domovini.
Prisega (logor u Italiji, 1959.)
Iz prsta smo kap crpili iz vrča ju smjerno pili križ smo sveti poljubili tako vjernost potvrdili. Zatim smo se zagrlili i prisegu položili. Uvijek ćemo vjerni biti a dušmanu nikad kriti mi hoćemo vodit' borbu za svoj narod i slobodu. Ne izdati narod, vjeru ni u tuzi ni čemeru svaki ovaj mladi borac hrvatski je dragovoljac.
U Madridu grobnica od zlata (logor u Italiji, prosinac 1959.)
Jeka grmi s brda i dolina cvili kopno i morska pučina Hrvatska se sve do Drine trese tužne glase sokol joj donese. Poglavnik je smrtni san usnio u Španjolskoj kosti ostavio ne dočeka željenu slobodu svome dragom hrvatskome rodu. Gorka muka i sudba nemila Hrvatim' se oko srca svila Domovina jeca sa zrenika oplakujuć' svoga Poglavnika. U Madridu grobnica od zlata tu počiva vođa od Hrvata nad grobnicom mramor-ploča bdije da se znade gdje Poglavnik snije. Makar nije u borbi uspio Hrvatsku je beskrajno ljubio branio je svega svoga vijeka ime će mu čuvati dovijeka.
Ožalošćeno stado (Chicago, veljača 1971.)
* uz smrt dr. fra Vendelina Vasilja (27. svibnja 1909.-2. siječnja 1971.)
Tek nastala sedamdeset prva kad Hrvate tužna vijest shrva smrt odnese našeg Vendelina plemenitog hrvatskoga sina. O sudbino nemila i kleta što nam uze sa ovoga svijeta Vendelina, našeg milog brata rodoljuba, značajnog Hrvata! Zar ne vidiš naše teške boli u hrvatskoj našoj suznoj doli Vendelina ti nemilo uze tko će sada brisat' naše suze? Tko će sada tješit' tužno stado tko će krijepit' i staro i mlado tko Hrvate branit' od dušmana što nasrću na nas svakog dana?! Ti si im'o sve ljudske vrline naš premili oče Vendeline učio nas ljubit' dragog Boga a jednako i bližnjega svoga. I još k tome Hrvatsku voljeti za svoj narod hrabro se boriti da sloboda jednom nama sine i da ropstvo zauvijek umine. Domovino, majko okovana kad slobodu stekneš jednog dana donijet ćemo tebi tvoga sina našeg dragog oca Vendelina!
Hrvati se u Chicagu bore (Chicago, kolovoz 1971.)
Još i sada mi smo rastuženi jer smo ljutim bičem pogođeni izgubismo vrlog oca svoga stup OTPOR-a našeg hrvatskoga. Fra Vendelin dušu ispustio jer je Gospod tako odredio da ga zovne u nebeske dvore gdje anđeli svoga Boga dvore. Siroti smo sada u tuđini ali vjerni dragoj Domovini Hrvati se u Chicagu bore za svanuće hrvatske nam zore. U beznađe ne ćemo tonuti nikad duhom ne ćemo klonuti tuđina nas proganja i bije al' hrvatska krv u nama vrije. Puni volje, puni pouzdanja žive vjere i čvrsta ufanja tražit ćemo priliku i zgodu da Hrvati dobiju slobodu.
Tužno cvili Hrvatica mati (logor u Italiji, travanj 1961.)
Tužno cvili Hrvatica mati što joj narod u tuđini pati pa odluči u tuđinu ići i Hrvate tamo sve obići. Majka želi sve potanko znati kako žive tamošnji Hrvati kako žive muževi i žene i hrvatske svete uspomene. Kako mladi hrvatski govore i kako se za Hrvatsku bore i misli li Hrvat u tuđini vratiti se k svojoj Domovini? Jesu li nam obitelji zdrave drže li se naše vjere prave poštuju li bližnjega i Boga drže li se reda moralnoga? I još puno željela je znati zabrinuta Hrvatica mati svakoga bi htjela zagrliti i k pravoj ga sreći uputiti. Hrvati joj u tuđini zbore da se oni za Hrvatsku bore da je puno čestitih Hrvata čiji primjer vrijedi suha zlata. Da Hrvati mnogi iz tuđine žele doć' u krilo Domovine u njoj živjet', njom se ponositi njoj i sebi sreću donositi. Ali ima i loših Hrvata osim zlata, nađe se i blata i pohlepe za novcima ima i požude za svim užicima. Zbivaju se lomovi u braku neki dijele i djecu nejaku roditelji neki se ne bore da im djeca hrvatski govore. I još drugih tamnih strana ima u tuđini među Hrvatima al' su ipak jače svijetle strane kojima su staze obasjane. Sve to sluša Hrvatica mati raduje se i u srcu pati raduje se zbog svih svijetlih strana ali pati zbog hrvatskih rana. Suze briše Hrvatica mati kličuć' gromko: voljeni Hrvati, u tuđini čestiti budite, Boga štujte, Hrvatsku ljubite!
Majci rođenoj (logor u Italiji, rujan 1961.)
Draga moja Ti majko rođena suzna oka, lica ispaćena al' je meni Tvoje lice drago više nego svega svijeta blago. Zato, majko, čeznem u tuđini vratiti se miloj Domovini vratiti se na ognjište svoje cjelivati milo lice Tvoje. U toj čežnji šapuće mi vila: teška te je sudba pogodila, nikad ne ćeš domaju vidjeti, ni rođenu majku zagrliti. Jer dušmani ne daju ti doći moraš ostat' u tuđoj samoći za Hrvatskom stalno uzdisati i za majkom suze prolijevati. Ne mogoh se s time pomiriti da ću uvijek tužni stranac biti da grob ne ću vidjet' oca svoga ni majčina lica premiloga. Tad pokaza bijela zora zrake i ja stigoh u zagrljaj majke vedrim smiješkom lice joj je sjalo toplim suzam' sina oblijevalo.
Svaki Hrvat o povratku sanja (Chicago, siječanj 1965.)
Jutrom zvijezde odlaze sa neba k'o Hrvati iz Doma svojega dani teku, nižu se godine Hrvat čami sred mučne tuđine. A Hrvatska naša brižna mati ne prestaje svoju djecu zvati i pali im svjetlost svoga duha da spoznaju tugu tuđeg kruha. Tuđina je kao tuđa majka muka u njoj i nevolja svaka tko ne kuša, taj ne može znati kako stranac u tuđini pati. Svakog dana na srcu mu tuga mučna čežnja i dosada duga svaki Hrvat o povratku sanja s puno boli, s puno pouzdanja.
Svi su naši, al' neki udbaši (Chicago, studeni 1979.)
Vrijeme mutno, zloduh vatru piri ne dopušta da se Hrvat smiri stalno kuša nekog potkopati i pod nekim jamu iskopati. Usred starog rodnog doma moga gdjeno majka čeka sina svoga neprestano zloduh vreba mene uz svagdanje varke i ucjene. Doušnika u tuđini hoće jer im nikad nije dosta zloće al' ja volim sa Zemlje nestati neg' Sotoni svoju dušu dati. U tuđini sa mnom svi su naši svi su naši, al' neki udbaši pa ako im Judin novac godi đavo dušu u lancu im vodi. Za Judin će novac obraz dati i nedužne ljude klevetati tko se takvim zlodusim' zamjeri on nastrada u najgoroj mjeri. A tko vjerno služi udbašima hrpe blaga od njih stalno prima al' što će mu to blago prljavo kad je dušu Sotoni prodao?!
Sporazumno složimo se bratski! (logor u Italiji, siječanj 1961.)
Diljem svijeta hrvatske skupine poradite za spas Domovine sporazumno složimo se bratski i pod barjak krenimo hrvatski! Sad u jeku atomskoga doba da srušimo dušmanina svoga što nam zemlju lancim' okovao i majke nam gorko rasplakao. Rastjera nas po hladnoj tuđini sve na žalost majci Domovini i ne da nam doći k rodnom domu ni k ognjištu zavičajnom svomu. Zato naprijed, brat uz svoga brata kao ptica lastavica jata potražimo pod rođenim krovom stara gnijezda u proljeću novom. Neka stara probudi se slava i obnovi hrvatska država nek' sloboda Hrvatima svane neka ropstvo zauvijek nestane!
Smrtna kosa pokosi nam brata (Chicago, prosinac 1965.)
* fra Tugomiru Soldi (1. ožujka 1911.-17. prosinca 1965.) poginulom u prometnoj nesreći u Americi 1965.
Suze lijem dok stihove slivam tugom srca ja strofe protkivam u Ohiu nesreća se zbila Tugomira fratra usmrtila. Smrtna kosa pokosi nam brata svećenika i vrlog Hrvata o nemila sudbino ukleta što ga diže sa ovoga svijeta?! U naponu snage kad je bio na cesti je život izgubio taj nesretni slučaj kad se zbio Hrvate je u crno zavio. Opet jedan fratar nam odlazi opet jedna zvijezda nam zalazi svakog dana sve nove golgote a Hrvati ostaju sirote. Al' što ćemo, Bog je tako dao Tugomira u Nebo pozvao moramo se s time pomiriti i životom uzore slijediti.
Brijeg Široki, zavičaju mili (logor u Italiji, srpanj 1969.)
Brijeg Široki, ponositi grade tvoja prošlost i slava se znade dušmani ti izbrisali ime prijatelji ponose se njime. Dušmani te teško razorili tvoje fratre smrću umorili al' se sinci tobom ponosili tvoju slavu svijetom pronosili. Brijeg Široki, zavičaju mili u tebi su velikani bili u tebi će oni opet biti iznova će tebe proslaviti. Uljudba će tvoja zablistati i mladost će tvoja prolistati propupat će svo usahlo bilje procvjetat će smilje i kovilje. Radost će ti razvedriti dane sunce će ti obasjati rane gnijezdo novo ti ćeš odsad viti na Taboru preobražen biti. Brijeg Široki, ti grudo hrvatska primi srca sinovska i bratska tvoja djeca k tebi se vraćaju u zanosu tebe pozdravljaju!
Tuđina je naša teška mora (Chicago, studeni 1985.)
* dominikancu o. fra Vjekoslavu Lasiću
Dok Vjekoslav u Švedskoj je bio mnoge mudre riječi je zborio iznad svega osudu tuđine i pohvalbu mile Domovine. Tuđina je naša teška mora tuđina je i od smrti gora Hrvatska je domovina mati većeg blaga ne možeš imati. Vjekoslav je govorio tako mogao je razumjeti svatko a tko nije njega razumio život ga je tome naučio. Tuđina je k'o stijena studena tuđina je zemlja neljubljena ako u njoj nekad moraš biti nju što prije trebaš napustiti. I vratit' se milom rodu svomu ljubljenomu rodu hrvatskomu nemajka je tvoja sva tuđina majka ti je tvoja Domovina.
Spomen na Divu Grabovčevu (Chicago, travanj 1974.)
Vran planino što te stoji jeka il' od zvijeri ili od čovjeka il' se vriska od svatova ori il' od groma tvoja šuma gori? Nije moja gromoglasna jeka ni od zvijeri niti od čovjeka nit' se vriska od svatova ori nit' od groma moja šuma gori. Nešto strašno događa se sada silovatelj nevinost napada žrtva mu je jedna čista djeva po imenu Diva Grabovčeva. Al' je Diva život žrtvovala i nevinost svoju sačuvala silovatelj kaznu je dobio u zlosilju život izgubio. Sada Diva u raju uživa na nevinost svu mladost poziva njezin krvnik trpi svoje muke za spas vapi i toči jauke. Na Kedžari gdje je Diva pala bijela ruža od iskona cvala a sa groba gdje Diva počiva Božja milost u duše se sliva.
Majka mi je savjet dala (Chicago, kolovoz 1991.)
Kad sam bio pun poleta radoznao, željan svijeta majka mi je savjet dala: život, sine, nije šala. Svijet je, sine, pun taštine i moralne prljavštine požuda ga stalno vodi dobitak mu samo godi. Vuk u ovčjem runu hodi teško s njime doć' k slobodi dok se narod krvi, kolje jači grabi što je bolje. A moćniku sve to godi jer u torbu njemu hodi njegovo se blago množi kad se drugi negdje gloži. Ali ne će iz zla djela spasit' dušu od pepela tko zlo čini, zlo iskopa jer pod sobom jamu kopa. Uzalud mu ljudske moći Božji sud će brzo doći primiče se svakog dana Božja pravda pouzdana. Iz zemlje se vulkan diže prži, pali sve što stiže oluja se silna stvara kuće nosi, kamen valja. A iz Neba Gospod zbori ljudskoj duši on govori: mogu samo dobra djela dušu spasit' od pepela. Zato, sine, dobro čini to je savjet moj jedini jer dobro nas k Dobru vodi k našem spasu i k slobodi. To je majka ispričala takav savjet sinu dala sin odvrati: majko, hvala pravi si mi savjet dala!
Bogataši, dobro promislite (Chicago, lipanj 1978.)
Zbog kakvih smo mi otišli jada u daljine kletoga Zapada zbog čega smo u zabludi bili i u tome mladost izgubili? Kad djevojka mlada momka ljubi u zanosu i pamet izgubi a kad momak u ljubavi sniva sve mu slatko, sve mu glatko biva. Al' kad život pokaže gorčinu mnogi ljudi padnu u mučninu pa kukaju što su učinili zašto nisu pametniji bili. Nekoga je poslužila sreća da brak sklopi i blago uveća da mu raste svaka trgovina da mu cvjeta cijela imovina. Ali takav život brzo prođe nesta mladost, starost hitro dođe bolest prijeti i smrt mu se sprema a još k tome on potomstva nema. Sve nestaje što mu biše drage osta pusto zemaljsko mu blago a u blago sveg' života svoga vjerovao više neg' u Boga. Bogataši, dobro promislite i zemaljske varke ostavite duša vam je neumrlo blago život vječni bogatstvo predrago.
Sa obzora zarudila zora (Chicago, travanj 1993.)
U Zagrebu zvijezda je zasjala u Madridu zvijezda je odsjala dušmani joj ne dadoše sjati da slobodu ne steknu Hrvati. I sve druge zvijezde što su sjale i hrvatske staze obasjale sve su one bile utrnute od sablasti srbijanske krute. Hrvati se u crno zavili u zdvojnosti tada su mislili Hrvatskoj se vječna propast sprema za Hrvate više spasa nema! Maks i Bruno zadnje žrtve bile što hrvatske luči su nosile što su htjeli narod pomiriti mirotvorjem Hrvatsku stvoriti. Te su snage u krvi klonule al' sve lađe nisu potonule nova snaga u zemlji se budi i slobodu Hrvatima nudi. U pomirbi neka sloga bratska ujedini sva srca hrvatska Franjo Tuđman sve Hrvate zove da se sliju u bratske redove. Sa obzora zarudila zora od Zagreba do Jadranskog mora stvorit će se svuda sloga bratska rodit će se država Hrvatska!
Vukovar je stijeg slobode vio (Chicago, siječanj 1993.)
Gorko plače vukovarska vila nad Zagrebom raširila krila pomoć traži od svoga prijestolja Vukovar je na rubu pokolja. Grad junački sve od sebe dao tri mjeseca on se je hrvao sad od pusta praha na nizini potamnilo nebo na visini. Ruševina sad se svud obara i garište krvavo se stvara ječi jauk od zore do mraka i od mraka do novog danka. Grad krvnici satiru i blate nemoćnike kolju i krpate i još kliču: treba nam salate bit će mesa, klat ćemo Hrvate! Dok Vukovar gori i izdiše tragove mu srpska ruka briše al' ih nikad ne će izbrisati spomen njegov čuvat će Hrvati. Slavu će mu posvuda pronijeti i slobodu jednom donijeti Vukovar je stijeg slobode vio i Hrvatskoj pobjedu donio!
Herceg-Bosna jamac je slobode (Chicago, svibanj 1995.)
Mostar grmi od vriska junaka jauk ječi od zore do mraka zrakoplovi kuće poravnaše a topovi zemlju potkopaše. Htjeli bi nas u prah pretvoriti i Srbiji zemlju pripojiti al' u ponor cijeli plan im ode Herceg-Bosna jamac je slobode. Herceg-Bosna i Hrvatska mati ne da da se istrijebe Hrvati sklopiše se bratski dogovori svaki Hrvat za svoj dom se bori. A i naša braća u tuđini pomoć daju dragoj Domovini i borcima u svom zavičaju da ustraju, da se ne predaju. Da obrane zemlju pradjedova za budućnost vlastitih sinova da obrane stečenu slobodu za naslijeđe hrvatskome rodu!
Branitelji sa Širokog Brijega (Chicago, svibanj 1993.)
Rođeni su na studenoj stijeni uz preslicu nježno odgojeni bura, žega i poskoci ljuti klesali su njihov značaj čvrsti. Borili se na kopnu i moru branili su doline i goru čuvali su zemlju svojih pređa da se nikad ne pomakne međa. Prasak grmi, pucnjava se ori rekao bi da to Mostar gori iz visina tuku zrakoplovi a sa brda puške i topovi. Neretva se prije rane zore uzburkala kao burno more drvlje nosi i kamenje mrvi sva crvena od vojničke krvi. Leš do leša svud okolo leži crni oblak u visine bježi klikom kliču kraj hrvatskog stijega branitelji sa Širokog Brijega. Samo naprijed, a s vjerom u Boga hrvatska će pobijediti sloga dotle Srbi bježe preko brda k'o bezglava razbijena krda. Neretva se prelijeva u krvi al' hrvatski barjak ide prvi hrabri momci idu pokraj njega branitelji sa Širokog Brijega!
Život guši tko Hrvatsku ruši (Chicago, travanj 1995.)
Predvodnici, dajte hvalu Bogu i hrvatsku poduprite slogu zatornik je tko izdaju sprema u njem' ljudstva ni ljubavi nema. U njem' srce izdajničko bije u njemu se zmijsko leglo krije tko Hrvatsku želi usrećiti on joj mora uvijek vjeran biti. Uzalud je vikati do neba da Hrvatskoj bolji program treba to govore samo oholice što se bore za svoje stolice. Usta su im puna Domovine riječ njihova puna neistine za Hrvatsku tobož' sve bi dali a djelom bi odmah ju izdali. Dvojica su i nedavno htjela izdajnička počinit' nedjela a narodu stali govoriti da će bolju državu stvoriti. Al' im narod nije vjerovao i plan njihov brzo je propao u Hrvatskoj tako bitku gubi tko sebično samog sebe ljubi. Sramota je izdajica biti Domovini svojoj nauditi život guši tko Hrvatsku ruši život štiti tko Hrvatsku kiti!
Odlazak u izbjeglištvo
Iz kolijevke naše roditeljska ljubav, sine nek' te prati. Ti se opet iz tuđine rodnoj grudi vrati!
Odlazak preko granice
Bijedni se putnik po tuđini krije, majci knjigu žalovitu štije. Njom tuđinu želi da raskrije. Teško breme on sa sebe prti, jer tuđina gora je od smrti.
Odlazak u bolnicu
Ne čekaj me, draga majko, otiš'o sam predaleko, i povratka meni nema. Spavaj, majko, al' ne gasi svijeće, jer unuci znat' te naći ne će.
Oronuli starac
Oronuli starac razorena srca: tu života nemam, tuđa zemlja u srcu me boli, al' mi snage daje, jer me moja voli.
Povratak
Dolazim ti, majko, uz obilje blaga, na srcu mi leži Domovina draga.
|
|
Vrh |
|
|
Ateist
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 05 ruj 2016, 10:23 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06 Postovi: 2843
|
IVAN ČALJKUŠIĆ - MOJA DOMOVINA
Pomozi mi, posestrino vilo zapjevati sve kako je bilo što su Srbi u Hrvatskoj htjeli i kakva su zvjerstva počinili sve hrvatsko prokleto im bilo teško su joj učinili djelo. Šire prljavu promidžbu svoju na Hrvatsku, domovinu moju postaviše drumske razbojnike koji čine razne neprilike. Koliko je krvi prolivene od hrvatske mladosti nevine Bože dragi, ti im sudac budi razbojnike pravedno osudi. U Hrvatskoj usred Knina grada svo hrvatsko stanovništvo strada Srbi hoće sebi da prisvoje sva hrvatska sela i gradove. Čujte Srbi, bijedne varalice tu ste došli kao izbjeglice Hrvati su vama azil dali a to niste poštivati znali. Knin je naša prijestolnica stara i sjedište hrvatskih vladara sad želite sve to pogaziti i Hrvatsku sebi prisvojiti. Mislili ste pomoću bandita pokvarenog izdajnika Tita da ćete nas prisvojiti lako ali ste se prevarili jako. Vas je Tito naoružav'o a Hrvatsku cijelu opljačkao devize ste naše prigrabili moć Hrvatske da bi umanjili. Otkad Hrvat u Hrvatsku dođe sve nedaće i megdane prođe borismo se mi protiv Tatara protiv Švaba i ljutih Mađara. Protiv Franka i gladnih Latina i prokletog nevjernog Turčina izbavismo Srbe od Bugara a sad Srbin po Hrvatskoj hara. Čuješ Slobo, ti bukova glavo crni mošo odnio te đav'o kad Bugari Srbe protjeraše Hrvati ih lijepo dočekaše. S Bugarima bitku zametnuše Zahariju vašeg obraniše i s njim Srbe zaštitiše vaše da se više Bugara ne plaše. Sad kad ste se u nas nakotili Hrvatsku bi prigrabiti htjeli a toga vam nikad ne će biti niti ćete Hrvatsku dobiti. Hrvati će, gedžo, jednog dana očistiti zemlju od đikana vi ste Srbi zamislili tako da Hrvate ništite polako. Koji Hrvat za Hrvatsku pita mora nestati s ovog svijeta sredili ste Ivana Goršćaka i velikog Andriju Hebranga. Ubili ste hrvatskog mezimca kardinala Alojza Stepinca i Šimića Petra generala njega Srbin baš s leđa obara. Željezom ga bije iza vrata to je ljubav od Srbina brata pa ste rekli, sramota vas bila da mu se je krv na mozak slila. Mnogi naši Hrvati nestaše pod imenom da su svi ustaše sad pogledaj Milošević beže kako Srbi iz Pakraca bježe. Tigrovi ih protjeraše naši bježe Srbi, sve za njima praši Jasenovac, Pakrac, Okučani nema više četničke nemani. Kupres, Glamoč i Grahovo s njima nema više mjesta četnicima vitezovi ih naši protjeraše da nam zvijeri po šumi ne plaše. Tako će im biti i u Kninu ne će u njem' dočekati zimu krvolocim' četnicim' iz Knina granica će biti rijeka Drina. Ostat će im šajka i opanci kad hrvatski nasrnu junaci sada vidi, srbijanski gade što Tigrovi od četnika rade. Bježi četnik, ne zna kamo stati ne smije stati, Tigar će ga klati proklinjat ćeš i kevino mlijeko al' ti tada ne će pomoć' nitko. Kad udare Bljesak i Oluja tad se cijela Srbija zaljulja Majko Božja s nebeskih visina moli za nas svog Isusa sina. Neka čuje za naše vapaje nek' nam svoje milosrđe daje mi želimo u miru živjeti ne želimo nikog ubijati. Ukloni nam dušmanina s puta to je Srbin, to je napast ljuta domovino, moja mila majko kroz stoljeća trpjela si jako. Mnogima su zazubice rasle za hrvatske pokrajine krasne nemani su sa svih strana bile što su tebe prigrabiti htjele. Svi susjedi, moja mila majko u te su se zaljubili jako svi su htjeli, nije važno kako sebi tebe prisvojit' nekako. A hrvatski bojovnici mili tuđoj su se opirali sili borili se za te tisućljeće i čekali da svane proljeće. Stoljećima kroz nevere puste i kroz naše crne tmine mutne jer za tobom svako srce gori Bog te samo za Hrvate stvori. Dali smo ju i krv se je lila za te, slavna domovino mila tvoji sinci hrabri i pošteni braniti te uvijek bihu spremni. Svaki narod izdajnika ima koji stoji uz svog dušmanina a Hrvati što su izdajice stidit će se i svoje grobnice. Savjest će im kosti prebirati u njoj ne će mirno počivati oj Hrvatska, zemljo ponosita već je prošlo devet stotin' ljeta. Da služimo mi tuđinca kleta al' nam nikad nisi oduzeta i kada smo bili pogaženi ni tad ni smo bili pokoreni. Kad smo bili bez svojih vladara i tuđinac kada srce para tad puk hrabri roda hrvatskoga pomoć traži od Gospoda Boga. I uzima za zaštitnicu svoju Kraljicu Majku Isusovu Hrvatskoj je u pomoći bila milosti joj mnoge učinila. Već petnaesta godina nastupi Majka Božja u Hrvatsku stupi i navjesti hrvatskome puku ratno stanje i veliku muku. Bit će rata i krv će se liti treba postit' i Boga moliti djeco draga, čujte moje riječi sve se može molitvom da spriječi. Poruka je za svo čovječanstvo poštivati Božje božanstvo djeco moja, čujte sada mene bez molitve nema uspomene. Čujte, djeco, poruku od Boga Spasitelja milog sina moga katastrofa dolazi na Zemlju morate se svi moliti njemu. Poruka je za svo čovječanstvo poštivati Božje božanstvo Isus traži obraćanje svijeta vaša zloća njemu puno smeta. Molite se, Bog će vam pomoći katastrofu možete izbjeći međugorska Gospa poručuje da se ime Isusovo čuje. Molite se u obiteljima po selima i u gradovima molitvom će sve nevolje proći i milost će baš s nebesa doći. Kataklizma prijeti čovječanstvu a spas stoji samo u božanstvu svi narodi Međugorje štuju i hrvatskom puku poručuju. Moliti se za mir u Hrvata tako otac poručuje papa zato dragi narode hrvatski zahvalite Isusovoj majci. Koja dođe hrvatskome puku i donese od Boga poruku obitelji hrvatske, molite od sveg srca Bogu zahvalite. Vi ste narod odabran od Boga zato Gospa moli sina svoga čuvaj, sine, hrvatsku domaju svima mjesto pripremi u raju. Štivaju te od postanka svoga nikad drugog ne uzeše boga zato, sine, milostiv im budi od zloće ih svake oslobodi. Od postanka vodili su borbu za križ časni i zlatnu slobodu mi Hrvati ne trebamo tuđe krunica nam vjera i oruđe. Sveti otac dolazi nam sada mir nam nosi da Bog nama vlada sveti otac Hrvatskoj dolazi zbog toga smo sretni i ponosni. Povijest piše, naraštaji pamte pa, Hrvati, sada dobro znajte dolazi nam poglavar crkveni Ivan Drugi, papa proslavljeni draga mu je naša domovina želi sreću baš svim Hrvatima. Zazvonit će zvona na crkvama jer dolazi sveti otac k nama on će vidjet' naše katedrale naše crkve velike i male. Porušene od ruke četnike nas Hrvata ljutog protivnika neka Srbin znade i zapamti da će mu se osvetit' Hrvati a sunce će Hrvatskoj da svane pod okriljem doktor Tuđman Frane.
IVAN ČALJKUŠIĆ - SUĐENJE ARTUKOVIĆU
Dobro pamti, moj rođeni brate one što su izdali Hrvate prvo onog Tita razbojnika Čaruge je slika i prilika. Dok je hajduk na životu bio teški zulum on je počinio ubijao, palio i klao haračio i narod varao. U hrvatskoj kupao se krvi zločinac je uvijek bio prvi razbojnike predvodio svoje što narodu danas pravdu kroje. Pa zločine svoje nastavljaju i krvnički pos'o obavljaju šest godina već je prošlo sada da nestade tog prokletog gada. Vrag je doš'o i odnio svoje pa i s vlasti kako stvari stoje sada bih ti pripovijed'o drugu jesi l' čuo za Jovu Čarugu? Hajdučkoga kletog odmetnika Tito mu je slika i prilika a Čaruga Titu ravan nije pa obiđi pola Slavonije. Svatko će ti potvrditi ovo da je Tito gori nego Jovo Tito svoje uvježba hajduke da upravu ne daju iz ruke. Pendrecima da svoje stolce brane da ih drugi doživotno hrane a koji se pokoriti ne će taj sigurno na vješala kreće. Sve na pravdi šepavog maršala glavni promet zatvor i vješala stari krvnik s brdovitog Balkana uništio sadašnjeg zemana od Hrvatske napravio groblje a Hrvate u bespravno roblje. Stoljeća će njega spominjati pa nek' dobro zapamte Hrvati što to znači drugom robovati hajducima budućnost predati. A Srbina nazivati bratom da ti može zavrnuti vratom dobro počuj, sine domovine i razaznaj pred očima tmine. Što si zasp'o k'o mačak na peći a i ovo ja ću tebi reći okani se cmizdrenja i plača jer se bitka jecanjem ne jača. Otresi se straha svakakvoga i zazovi svemogućeg Boga da ti pušku blagoslovi tvoju koja ti je potrebna u boju. Ti ne vidiš Boga kao ni ja pošto danas hara hajdučija pa pogledaj Titove magarce što hrvatske osuđuju starce. Pa kada se jednog starca boje kakvu onda tebi pravdu kroje ti pritegni remen i opanke pa hrvatske potraži junake. Vraćaj zajam i glavu za glavu ti si na svom, uvijek si u pravu i progoni ti ljute dušmane u njihove smrdljive jazbine. Koji Hrvat danas voli Tita taj je krvnik gori neg' komita i odmetnik od naroda svoga proklet bio od dragoga Boga. Tko Srbina smatra svojim bratom na vješala baš s takvim Hrvatom izdajniku mjesto je na grani da se gavran njime nahrani. Šest godina od Titove smrti i dalje se Hrvat dade trti od prokletih Titovih koljača al' će Hrvat silu da nadjača. Dobro pamti Titove dželate i današnje suce i pilate koji starca hrvatskoga sude i sile ga da Hrvat ne bude. Ali starac s duhom ustaštva još je prepun hrvatskog junaštva ne plaši ga vikanje dželata taj je starac ponos svih Hrvata. Odgovara, smrti se ne boji na braniku domovine stoji i ne žali dati svoju glavu za slobodnu hrvatsku državu. Hrabri sine iz sela Klobuka ti si ponos hrvatskoga puka Herceg-Bosna tobom se ponosi sva Hrvatska tobom se ponosi. Uzalud se dušmani naprežu da ti, starcu, jezik zavežu te svjedoke lažne montiraju i Hrvatsku u srce diraju. Slavni sine zemlje hercegove grob junaka iz Hrvatske zove što padoše u krvavom boju sve za Boga i Hrvatsku svoju. Slava tebi starino Andrija istinu si živu svjedočio bez straha dušmanima rekao da ti nije poginuti žao. Tuđinska će sila jednom pasti doć' će vrijeme junaštva i časti a ti, starče, osvećen ćeš biti i krv će se na potoke liti. Vratit ćemo zajam dušmanima još Hrvatska sokolova ima što će zmiji otkinuti glavu obnoviti hrvatsku državu. Pa kad sutra dođe vrijeme novo kamo misliš sakriti se Jovo ni u mišju rupu ne ćeš stati kad te budu gonili Hrvati. Na hrvatsko tlo si zagazio da bi našu zemlju prisvojio tu ćeš, gedžo, kosti ostaviti Hrvatska će grobnicom ti biti. Hrvatska će svjedočiti pravda zašto Hrvat pravedan nastrada svjedoci nam lažni ne trebaju jer Hrvati svu istinu znaju. Bježao si i bježat ćeš, Jovo al' ćeš, Jovo, bježati ponovno ovog puta ne možeš šmugnuti Hrvat će ti pute zatvoriti. Nije ovo, gedžo, od obijesti nego savjest od hrvatske svijesti da se Hrvat na noge ustane i da srpskog zuluma nestane. U Hrvatskoj Hrvati će suditi ne će sudac Židov Gajski biti ni njegova pomoćnica Gajer dotepenci Sarah ili Majer. Onakvi su Isusa raspeli sada su se na druge popeli Mojsijevim štapom udaraju lažno sude i narod varaju. To je kleto gnijezdo hajdučije kakvu Hrvat zapamtio nije je l' se zvao Tito ili Moša u Hrvatsku baš s vragom je doš'o.
|
|
Vrh |
|
|
Ateist
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 05 ruj 2016, 18:51 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06 Postovi: 2843
|
ŽELJKO ŠIMIĆ - NAŠEM RADNIKU U NJEMAČKOJ (1981.)
Gusle gude od davnih vremena jer su one stara uspomena opjevaše prošlost kroz vijekove opjevaše prošlost kroz stihove. Za pjevanje sad bih ih oproba da pjevamo iz novijeg doba da pjevamo o našem narodu koji traži po svijetu zaradu. Kad nastade šezdeset i druga mnogi narod baš s balkanskog juga dobi vize i u svijet pođe najviše ih u Njemačku dođe. I naš Jozo vizu je dobio sve papire i pasoš sredio i treći je mjesec dolazio. Dan po danu, valja brzo ići oko njega skupiše se ptići mali Ivan i do njega Zora što ćeš, brate, kad se ići mora? Petar, Ante i obitelj druga a najbliže njemu je supruga tada Jozo poče besjediti od vas ništa ja nemam sakriti. Ja vam odoh preko svijeta bijela a ostade obitelj mi cijela slušaj, ženo, ovo ću ti reći ti u kući kavgu ne zameći. Slušaj svekra i svoju svekrvu poslat ću vam svoju plaću prvu malo svoju odjeću presvuci a ostalo nek' ostade djeci. Jer će Ivan najesen u školu Zora isto sad je na pomolu lijepit će se momci izdaleka trebat će joj za ljetnih derneka. Mali Petar će u gimnaziju on je bolji od ostalih sviju a i Antu najmlađega svoga ne mo''š ni njeg' gledat' ni k'o koga. Ovo plaće što ću ti poslati moraš njome dobro upravljati a ostalo što ću para smoći ja ću ponijet' o prazniku kući. Onda ćemo kuću popraviti da nam se svijet ne bude rugati kupit ćemo onaj vrt u tetka morat ćemo, slaba smo imetka. Dobro goj'te one svinje dvije neka budu k'o i one prije kravu poj'te, neka bude mlijeka nemojte ju pretvarat' u bika. Neka Ante naše ovce čuva našoj kćeri trebat će za runa traktorom zemlju uzorite a otrova u nju ne pustite. Lozu barem dva puta polijte onda ljetos dvaput okopajte vinsko suđe onda operite i rakijsko pomalo uzmite. Bijelog vina bačvicu odlijte a ostalo s crnim pomiješajte a ni s hranom patit' se nemojte bit će svega, ničeg se ne bojte. Više nemam ništa vam pričati sada 'aj''mo polako spavati ode žena baš s Jozom spavati te ga one poče svjetovati. Ej moj Jozo, sve će tako biti a i ženu treba poslušati ostavi me s ovim krdom djece nemoj tamo gledat' na Švabice. Ja sam tebi uvijek vjerna bila poslušaj me, moja dušo mila ti znaš da sam i bosa i gola pošalji mi barem plaće pola. Ja ću reći: mater mi je dala kada me je neki dan pozvala za to ne će nitko znati, čovo niti će to biti išta novo. Ja za zimu nemam čizmica a s obućom slabo su i djeca mala Zora slaba je kaputa spominjala sam ti to sto puta. Dobro znadeš, reuma sam puna trebalo bi meni nešto runa jer ću ti još jače oboljeti tko će onda kuću ti voditi? Mene, čovo, glavobolja muči liječniku me kojem preporuči i kupi mi za glavu kapicu znaš da uvijek imam kijavicu. Rukavice meni, znaš, trebaju jer mi ruke obje boluju treba Zori šivaća mašina što ćeš, čovo, danas ju sva'k' ima?! Znadeš, čovo, majka mi je sama i ne može držati ajvana stara i je, a nikoga nema i njoj treba nešto da se sprema. Tvoja plaća koja bude prva nek' ne znaju svekar i svekrva pošalji ju mojoj staroj mati znadeš i sam, meni će ju dati. Onda zajmi i doma pošalji pa idućeg mjeseca ne šalji znadeš, Jozo, ženi treba svakoj još kad joj je mužić u Njemačkoj. Koju marku u džepu da ima kad se sastane s prijateljima jer znaš, čovo, da bi ruglo bilo kad se ne bi s njima što popilo. I ovo ti moram spomenuti dušo draga, nemoj se ljutiti kada sam ja u bolnici bila malog Antu kada sam rodila. Od liječnika netko mi je rek'o da ne smijem ništa radit' teško drugog uvijek morat ću plaćati a tko će mi nego ti poslati? Sve je Jozo ženu saslušao i laži joj glavi obećao cijelu noć nije ni zaspao dok je autobus naišao. Ode Jozo preko bijela svijeta osta žena da s' u kući pita dobru tvrtku Jozi prigrabiše radi, brate, ne može se više. Postelja mu u starom vagonu glavna hrana mu u makaronu popije se dnevno jedno pivo za večeru nahrani konzervom. Što zaradi ženi šalje kući vragu nikad ne može doteći a punici šalje on redovno jerbo mu je tako naređeno. A doma je gospođa vesela k njoj dolaze kume triju sela kavu piju i dimove vuku da ne znaju ni za kakvu muku. Ne brine ju ni krava ni koza a s derneka nju baš taksist voza jozinica samo Zoru gleda kupuje joj kolača i meda. Jadni svekar i svekrva stara jer nemaju pare ni dinara cijele dane po njivam' se muče ne pita ih nitko je l' im vruće. Sa sobom nose kruha i slanine iz čatrnje malo vode hladne doma nema dosta neimarije vratit će ih ako dođu prije. Kad nevjesta u matere ode onda malo imaju slobode tada mogu malo počinuti uvijek drhćuć' hoće li panuti. Ne daj Bože da ih žena vidi hvala Bogu, nikog se ne stidi po tri dana u kuću ne smiju i oboje na njivi spavaju. Mala Zora i do podne spava tad ni za čim ne boli ju glava ćaći piše svakih deset dana pošalji mi para za đerdana. Za cipele, sat i narukvicu ne brine se za ostalu djecu Jozo šalje sve do milog Boga ako nema zajmi u drugoga. A kod kuće ovo ljeto cijelo naopako mu se okrenulo krava krepa, žena ovce proda što ćeš, brate, kćeri treba moda?! A svu lozu maća uhvatila jer ju nije žena polijevala kukuruza nisu ni sijali nešto malo duhana sadili koliko su sami vrijedni bili. Dan za danom, urlab Jozi dođe jadan čovjek svome domu pođe a doma ga uhvati groznica kad su preda nj istrčala djeca. Svatko pita: što si nam donio al' mu novac i za put sagnjio žena veli: što si doš'o prije komšija će tebi da se smije. Odmah natrag, više te ne bilo na tebi je još staro odijelo u Njemačku ti se odmah vrati ili ću se od tebe rastati. Idi tamo, paru drhći vruću pa u gradu napravimo kuću čuješ, Jozo, za me nije selo navrh glave sve mi se popelo. Jadni Jozo srca žalovita roditeljima se ne upita natrag onda odmah se vratio jer od žene ostat' nije smio doma ne smije dolaziti više dok mu žena knjigu ne napiše. Zato svakom ja kažem čovjeku koji ide radit' u Njemačku. Ne davati ženi puno pravo dok se vrati sve će odnijet' đav'o. Teško đaku kad razred ponavlja udovici kad se momak javlja a i domu gdje žena upravlja.
|
|
Vrh |
|
|
Vjerni bosanac
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 27 ruj 2016, 21:17 |
|
Pridružen/a: 16 kol 2013, 10:35 Postovi: 10 Lokacija: Hrvatska Republika Herceg-Bosna
|
Na kojem prostoru se koriste gusle? Ima li netko na karti označeno?
_________________ Herceg-Bosno Srce Ponosno!!
|
|
Vrh |
|
|
Ateist
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 16 lis 2016, 19:33 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06 Postovi: 2843
|
Među Hrvatima značajnije samo u Hercegovini, Dalmatinskoj zagori, dubrovačkom kraju i u Lici.
ANĐELKO ČEŠKIĆ - BIJELA KUGA (1986.)
Zaplakala vila umjetnica zadrhtala na guslama žica plači, vilo, zbog nevolje veće doć' će vrijeme, nit' imat' nas ne će. Nit' gusliti stare davorije spominjati junake otprije gasit će se običaji lijepi zavladat će bezobzirno slijepi. Ni zemlja nam ploda ne će davat' dopingom će plodnost održavat' a žene će postat ubojice u utrobi začete im djece. Tu ću stati da ne brojim više zlo ću ovo malo da opišem to nedjelo nikada ne ču se mnoge majke vrše abortuse. Pobačaj je naprotiv trudnoće majko mila, prave bedastoće jer tu nađe žena iskušenja žrtvujući nevina stvorenja. Braćo moja, gradova i sela evo nam je stigla kuga bijela kao što je u vremena stara onim svijetom počela da hara. Kosila je veće, a i manje sada je malo drukčije stanje ona kuga što ju zovu bijela već iz grada pristigla u sela. Ona dijete onom svijetu vodi još u majci, dok se i ne rodi tako novi pristigoše jadi nesavjesnost roditelja mladih. Tih pohotnih cura i momaka koji nisu ni sklapali braka ne misleći je li to sramota i od Boga nije li grjehota. Jednostavno zamislili tako dijete nije odgojiti lako il' ih možda nešto drugo muči ubojstvo se djetetu odluči. Zbog čega se to događa tako o tome mi nije pjevat' lako zašto žene ubijaju djecu na koga bih svalio krivicu? Liječnička su posla dosta kriva mnoga djeca što nam nisu živa otkud pravo ginekolozima da živote nevine uzima? A iza njih krivicu na žene iza žena dolaze nam cijene žene zato što dijete ne žele a i cijene što se penju vele. I muževi odgovornost snose pobačaji što nam mladost kose eto kol'ko svoju djecu vole već se mnoge zatvaraju škole. Sve u ime boljega standarda natalitet drastično nam pada al' su majke na crnoj ljestvici ipak prvi i najveći krivci. Čim se uda počinje da kuka kakva ju je uhvatila muka jadna ti sam do Isusa Boga tko će 'vako do života svoga? Gdje li kuća, gdje li limuzina pa ne misli kad će rodit' sina danas hoće svaka mlada snaša posjedovat' golfa dizelaša. Hoće kuća da bude k'o villa u sebi svega tridest i pet kila suvremenost, ville i red ale mnogu djecu rađaju budale. Eto čemu to bogatstvo vodi dvoje djece na sve muke rodi i od dvoje kaže ne znam što ću jedno čuvam, drugo babi dat ću. Djecu dijele danas brojne žene neženjene i nadoženjene takvoj majci dijete željeno je samo jedno il' najviše dvoje. Neželjeno rijetko koja rodi braćo moja, kamo ovo vodi?
Više djece nikako ne žele niti žele, nit' im se vesele prijevara ju nekakva zanese pa na svijet ne će da donese. Gorak miraz ne dade joj mira jednostavno ode abortirat' riječ je, brate, o zločinu gorkom takvu majku zovem čedomorkom. Jer imade ispod srca kamen pod kojim je život neostvaren lude strasti postaše robovi svom potomstvu živi su okovi. Vražje kolo najlakše se vrti nejakoga lako je zatrti postadoše neka rodilišta mjesta smrti, okrutna stratišta. Dnevni tisak i crne kronike donose nam te krvave slike mnoge majke koje djecu ne će bacile ih u kante za smeće. Kad se majka želi riješit' ploda to je krivo shvaćena sloboda zar slobodom opravdat' ubojstvo bez muke se ne diže potomstvo. Slijepo prate zapadnu kulturu više vole bolničku torturu i savjete čudnih abortera sve nas skupa to u propast tjera. Pobačaj je bolesna pojava na zdravlje se teško odražava učestali razni karcinomi sve upale i drugi tumori. I još teške depresije sprema sve na bazi živčanog sistema kroz povijest su naši dragi preci više pažnje darivali djeci. Bježali su od gladi i ropstva ali brojna dizaše potomstva naše majke što živješe prije nisu znale za kontracepcije. Mala djeca tih moralnih žena nisu mogla biti neželjena pogledajte drage nam starice čio korak i vedro im lice. Za bolesti skoro i ne znaju drugu mladost sada uživaju njima život kao voda teče jer ih savjest ni za što ne peče. Nit' imaju ispod srca ranu a ni dušu grijehom okaljanu sramota je ovog naraštaja jedan porod, četiri pobačaja. Braćo moja, svima je poznato moral nam se srozao u blato nesta ljubav, nesta humanizam svemu kriv je jadni egoizam. Poslušajte što vam guslar kaže to se s vjerom nikako ne slaže Višnji Tvorac ljudim' život daje ne shvaćaju naše mlade snaje. I obitelj žele planirati u životu više uživati braćo moja, uživanje godi al' zlo svako iz zlog se izrodi. Drage majke, ne budite lude pobačajem ubijate ljude ne pravdajte ta crna umijeća čovjek živi od dana začeća. To već tvrdi svjetska medicina zašto da vas vodi neistina dan za danom, to nas je sve manje zapast ćemo u kritično stanje. Zar trebamo okriviti strance sami sebi mi kujemo lance dopast ćemo sami muke razne naše crkve će zjapiti prazne. Država će ostat' bez obrane pred tuđincem da na branik stane.
|
|
Vrh |
|
|
Ateist
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 30 pro 2016, 16:49 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06 Postovi: 2843
|
TOMISLAV SMOLJKO - POGIBIJA JOSIPA JOVIĆA
Na tisuću i devet stotina šezdeset i deveta godina u Aržanu pokraj Imotskoga rodi majka diva hrvatskoga. Katoličko Josip dobi ime imao se ponositi čime otac Filip, a i majka Mara držeći se običaja stara. Petero su djece porodili iako su siromašni bili tri su kćeri, a i dva su sina to bijaše baš obitelj fina. Svaki pos'o Filip je radio da bi svoju djecu prehranio i kopač je u kanalu bio da bi svoju djecu odgojio. Majka Mara uz djecu je bila u kršćanskom duhu ih gojila koju god je podnosila muku uvijek Jozu vodila za ruku. Čuvala ga od svakoga jada da joj ne bi od čega nastrada tako živo do škole je doš'o prvi razred bez teškoća proš'o. Uostalom dobar đak je bio osmoljetku lako završio nemajući ni stana ni kuće školovanje biše nemoguće. Rukave je Josip zasukao da bi svome ocu pomogao sve poslove raditi je znao a nadnice majci je davao. Temelje je kuće udario ugrubo ju skoro dovršio u državi onog pijeteta Josip shvati da joj zavjet smeta. Hrvati su na ideju došli da su dani zajedništva prošli uz Slovence napustiše savez i okrnjen ostaviše kavez. Srbin dugo nad svima je vlad'o kroz svo vrijeme ostale potkrad'o tada Tuđman iz sjene nastupi oko sebe sve Hrvate skupi. I obeća hrvatskom narodu da ubrzo imat će slobodu sve što reče on je učinio uz hrvatski narod pobijedio. I dovede do prvih izbora a uz želju da se znati mora neovisna hrvatska država a u njoj su svakom ista prava. Već tad Josip djelatan je bio i narodu svome prijegorio diljem zemlje on ljudima veli neovisnu Hrvatsku da želi. Formira se u Zagrebu vlada al' evo ti od Srbije jada sakupiše četničke odrede srbijanski narod da zavede. Gdje god Srbi u većini žive tu četnika ima kao pljeve oko sebe barikade meću zrakoplove hrvatske presreću. Četnici nam prisiliše vladu policiju jaču da imadu a ministar iz hrvatske vlade javnim putem naređenje dade. Da se spreme policajci mladi na raspored da se jave vladi među prvim tu je Josip bio u Imotskom on se prijavio ispunio sve zahtjeve vlade peti osmog Josip mladi stade. A u Zagreb kad je odlazio sa svojim se Josipom grlio otac plačni, a i majka cvili čuvaj zemlju, naš izdanče mili. Brat Tomislav ne krijući suze desnu ruku svom Josipu uze i zaželi sreću svome bratu uz krunicu o njegovu vratu. Otac svog je sina zagrlio na rastanku njemu govorio dobro shvati, moj voljeni sine da si dužnik svoje domovine. Hrabar budi, ljudski se ponašaj svaki pedalj Hrvatske spašavaj Josip brzo završi obuku voljen biše u cijelome puku. S ljubavlju je sve to obavio za posebne namjene je bio dva-tri puta na zadatku bio uspješno ih Josip obavio. Dva su teška, ostali su laki za njega je bio nužan svaki boreći se stekao je slavu Bogu hvala, sačuvao glavu. Tad četnici na Plitvice kreću i oko njih barikade meću zauzeše hotel i osoblje od hrvatskih kuća prave groblje. A ministar hrvatske obrane on poziva vitezove znane podići se na noge lagane domovinu svoju da obrane. Zapovjednik Josip Lucić bio naređenje ministra dobio da povede vitezove svoje da otete Plitvice osvoje. Zapovjednik brzo je došao policajcima uzbunu dao vitezovi hrvatski ustali Za dom spremni! Luciću su dali. Zapovjednik njima priopćio naređenje kakvo je dobio to shvatiše policajci mladi svaki stao na zapovijed vladi. Zapovjednik Lucić hitro skoči i Josipu Joviću priskoči oj moj Jozo, ti si dvaput bio zasad svoj si odradio dio. Ali vitez Imotskoga reče ja ne želim da me savjest peče dužnici smo hrvatskome rodu donijeti mu i mir i slobodu i ja idem na Plitvice sada da se ne ću vratiti nikada. Zapovjednik tada njima kaže da se s njima u svemu ne slaže glavnom cestom mi moramo ići Plitvicama ne će dati prići. Još koridor moramo im dati nesmetano da mogu bježati a oružje bez viđene krvi mi rabiti ne smijemo prvi. Što je tu je, poštivat' se mora a još nije osvanula zora autobus na Plitvice krenu četnicima doturiti smjenu. Vitezovi zapjevaše moru slično anđeoskomu govoru da će pasti u zasjedu kletu da obave svoju dužnost svetu. Kad su došli Plitvicama bliže zapovjednik na noge se diže nešto njemu prostruji u glavi policiju u pripravnost stavi. Na prilazu samim Plitvicama tu se teška odigrala drama tad četnici baš s okolnih brda držeći se položaja tvrda autobus vatrom ustavili tromblon jedan u njeg' ispalili. Policiju sreća je pratila jer im mina nije opalila onaj četnik što ju je poslao osigurač nije iščupao. Autobus borci napustiše položaje sebi zauzeše zapovjednik iz sveg grla viče s četnicima nema više priče. Moramo ih brzo opkoliti sa svih strana na njih udariti naši koji rane zadobiše u zaklonima ostadoše. A svi drugi u juriše krenu i četnike razbiše u svemu i njih dosta rane zadobiše policajci mnoge zarobiše. Kad su išli kroz Plitvice sami u tome poče nastavak drami policajci mladi čine čuda a četnici bježe koji kuda. Povratiše hotel i osoblje samo s poštom imaju nevolje pet četnika poštu zauzelo njoj se blizu prići nije smjelo. Petorica snajperisti biše na Hrvate vatru otvoriše.
Tako Josip izgubi strpljenje pa on bliže prema pošti krene za trenutak nepažljiv je bio u šumi ga četnik opazio. I podesi nišanske naprave Josipu radeći oko glave pogodak je stopostotan bio podlišnicu Jozi pogodio točno ondje gdje pancirke nema ranjen Josip umrijeti se sprema. Suborci su uz Josipa stali da bi njemu brzo pomoć dali ali on se na svemu zahvali i mrtav se crnoj zemlji svali. Damir tad je Lucića nazvao za Jozinu smrt mu je rekao zapovjednik oborio suze Bože mili, što mi njega uze? Od topuza do Jozinog tijela znoj ga obli preko cijelog čela mrtvo tijelo Josipovo gleda od njega se otrgnuti ne da. Strašne misli odjednom ga prenu plačne oči suze liti krenu Mario tad je pored njega stao i Lucić mu naređenje dao. Da se borci u zaklon povuku i čekaju konačnu odluku uze Mario parabelu kletu stalno poštu držeći za metu. Do svojih se boraca dovuka i priopći kakva je poruka bolničari po Josipa kreću u bolnička kola njega meću. Mrtvo tijelo kolima poslaše u Grad Zagreb do bolnice naše a Lucić se na položaj vrati što su zvijeri on jedanput shvati. Policiji priopćenje dava kako će se sačuvati glava USKOK-ovi pošti će prići oni na nas pucat' ne će stići. Vitezovi drže se dresure na zapovijed Lucićevu žure svaki od njih kao srna skoči držeć' dobro otvorene oči. Kad četnici iz pošte vidješe vitezove da se približiše odjedanput bježati su stali ali su ih momci dočekali. Nasumice bježeć' su pucali i tu nisu dugo potrajali rafalima našim sa svih strana popadaše kao smokve s grana. Tako borba završi se tada prva žrtva u Hrvata pada sva Hrvatska žali svoga sina za milost mu moli Gospodina. Ministarstvo održi sjednicu obavijesti cijelu zajednicu neka cijela svjetska javnost znade što četnici po Hrvatskoj rade. Novinari iz cijeloga svijeta osudiše ta zvjerstva prokleta Hrvatima dajući do znanja da će brzo doći do priznanja. A kad sazna Imotska krajina da je svoga izgubila sina trobojnice iz kuća izniješe crne trake preko njih staviše. Nema onog tko je za to znao da ga nije suzom oplakao i pohit'o tamo do Aržana ispratiti Jozu drugog dana. Sto tisuća Hrvata i više na počinak Jozu ispratiše diljem svijeta iz Hrvatske naše molitve se ljudi poslušaše. Tu se mladi vjerski velikani ispred crkve skupiše pozvani Ivan Bilić, župnik od Aržana za njeg' ne bi tužnijega dana. Pa mikrofon uzima u ruku obrati se velikome puku ponosan je i zahvalan bio što baš on je Josipa krstio. Oko mrtvog tijela puno plača roditelje Josipove jača i njegovu cijelu obitelj jer su oni pravi mučenici. Izdržite u svojoj nevolji Majka Božja nek' se za vas moli dijelit ćemo ovu tugu s vama Bože, pomozi svima nama. Nadbiskupa župnik tad najavi a njima se na svemu zahvali riječ sada nadbiskupa slijedi a mir vama, župnik tada veli. Sedam-osam godina već ima u ovoj crkvi da se Jozo krizma zahvalan sam ovom hrabrom borcu zahvaljujem i majci i ocu. Bratu, sestri, Imotskoj krajini i cijeloj našoj domovini na gubitku ovog hrabrog borca i našega pravog mirotvorca. Prvi pade za našu Hrvatsku suverenu, lijepu, demokratsku Josip ne će umrijeti nikada dok god razum u Hrvata vlada. Kad je sveta misa završila povorka se groblju uputila Jozu prate naši uzvanici i saborski mnogi zastupnici. Tu su mnogi hrvatski redari vladajuće stranke poglavari doktor Ramljak u grob je ušao kraj grobnice Josipove stao. Pa se i on obratio puku al' uz jednu veliku poruku da Hrvatska nikad pasti ne će dok se po njoj njena vojska šeće. I ovakvi hrabri policajci život daju domovini majci Hrvatska se obraniti mora od velikog srpskog agresora. Pred očima cijeloga svijeta on brzojav predsjednikov čita roditelji dragog nam Josipa znadem da vas sve tuga zasipa. Ne plačite jer vaš Josip živi a Hrvatska cijela mu se divi upisan je s velikim borcima što ih narod nosi u srcima. Govornici tad se izredaše policajci plotun ispališe uz najviša priznanja i časti majka hoće u grobnicu pasti. Hoće vidjet' kamo će joj jela i sav ponos rodbine i sela sine Jozo, milo majke svoje evo ovdje sada svadbe tvoje. Kaži majci za ove crne dane jesi li mi prebolio rane kad Tomislav pored majke stade veći jauk i žalost nastade. Sestre plaču i kosu čupaju lude žene u nesvijest padaju otac Filip uz grobnicu stao i za svojim sinom zaplakao. Sloboda se ne stječe bez krvi ti ju, Jozo, zapečati prvi milostiv mu budi, Gospodine i pokoj ti vječni, dragi sine. Od sahrane Radića Stjepana za Hrvatsku ne bi težeg dana niti se je svijeta sakupilo na počinak nekog ispratilo. Sućut stiže skoro svakog dana od Hrvata naših sa svih strana nema župe diljem Dalmacije da grobnicu posjetila nije. I molila Mariju Djevicu hrvatskoga roda zaštitnicu pomoć dati hrvatskom narodu sačuvati stečenu slobodu. Čekali smo na nju stoljećima hrvatski ju narod danas ima i platismo krvave račune srbijanskog naroda pobune. Gospe Sinjska, milostiva budi i prekrati ovaj vapaj ljudi i dalje se Gospodinu moli da hrvatski narod osokoli. Da ne padne u još gore muke Gospodine, raširi mu ruke pomozi nam u svakoj nevolji i narodu ovom udovolji.
|
|
Vrh |
|
|
savudrijska vala
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 06 vel 2017, 16:29 |
|
Pridružen/a: 06 lis 2015, 20:58 Postovi: 14
|
gusle se sviraju tamo gdje je krs i kamen(dinaroidi) znaci zaledje dalmacije,hercegovina i crna gora.srbi iz srbije prakticki ni ne znaju kako gusle izgledaju.
|
|
Vrh |
|
|
bezimeni12
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 06 vel 2017, 17:15 |
|
Pridružen/a: 13 ožu 2011, 22:11 Postovi: 7986
|
Sviraju li gusle kod vas u Sloveniji u savudrijskoj vali?
|
|
Vrh |
|
|
Srpsčanin
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 07 vel 2017, 12:11 |
|
Pridružen/a: 02 tra 2013, 17:46 Postovi: 6815 Lokacija: Srpska Republika Bosna i Hercegovina
|
"Hrvati su na ideju došli da su dani zajedništva prošli uz Slovence napustiše savez i okrnjen ostaviše kavez. Srbin dugo nad svima je vlad'o kroz svo vrijeme ostale potkrad'o
tada Tuđman iz sjene nastupi oko sebe sve Hrvate skupi. I obeća hrvatskom narodu da ubrzo imat će slobodu sve što reče on je učinio uz hrvatski narod pobijedio."
_________________ Cura bula a ja mlado vlaše
|
|
Vrh |
|
|
Srpsčanin
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 07 vel 2017, 12:14 |
|
Pridružen/a: 02 tra 2013, 17:46 Postovi: 6815 Lokacija: Srpska Republika Bosna i Hercegovina
|
dupli
_________________ Cura bula a ja mlado vlaše
|
|
Vrh |
|
|
Amiđa
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 09 vel 2017, 09:41 |
|
Pridružen/a: 11 tra 2016, 16:17 Postovi: 7949 Lokacija: Сарај Чадор
|
Srpske bez dvojbe.
_________________ Skidanje okova je imperativ.
Takozvana "rs" je genocidna tvorevina.
The so-called "republic of srpska" is a genocidal ramshackle pseudo-state.
Ko je zrinyia na sigetu posjek'o..
|
|
Vrh |
|
|
Ateist
|
Naslov: Re: Čije su gusle? Postano: 13 vel 2017, 17:09 |
|
Pridružen/a: 22 vel 2012, 15:06 Postovi: 2843
|
TOMISLAV SMOLJKO - TREĆA IMOTSKA BOJNA
Biokovska javila se vila ustajte se, moja braćo mila skupite se u Imotskom gradu osnivajte veliku brigadu. Vidjela sam, spremaju granate Srbi kane uništit' Hrvate od objave nije dugo prošlo mladića je puno u grad došlo. Pred općinskom zgradom oni stoje uzvikuju: "Branit ćemo svoje! " nisu prošla niti dva-tri dana Treća bojna već je formirana. Stožer glavni već su izabrali pred narodom prisegu su dali trenirali po brdu i polju a imaju strjeljivo i zolju. Samo pištolj i pokoju pušku zato snagu imali su mušku ispred njih vođa je na čelu milina je vidjet' ga na djelu. Zdenko Šanić pun vojnog iskustva ne trebaju mu nikakva uputstva u gradu vodi svaku vježbu vojnu hrabro vodi svoju Treću bojnu. Još ću neke spomenuti borce neovisne naše mirotvorce Vinko Žužul u bazenu krvi kad su borbe on je uvijek prvi. On na branik domovine stade i svoj život za Hrvatsku dade i Kutleša Branko ima dio u istoj je borbi poginuo. Josip Jović i Mandarić Drago Treće bojne to je pravo blago hrabri momci, a iskusni borci od prvoga dana dragovoljci. Živko Đuzel, uz njega je Kuki jedan drugom pomažu u muci i četnike držeći za mete braću svoju hoće da osvete. Spomenut ću Mustapić Milana silna borca od prvoga dana puno braće za Hrvatsku dade povrh Slanog od granate pade. Ne bih mog'o još za deset sati sve vojake naše nabrojiti nema mjesta diljem Dalmacije Treća bojna da branila nije. Branili su Kruševo i Zadar u početku bez iskustva kadar brzo zanat ispekoše tada zovu ih iz Šibenika grada. Čavoglave, naše slavno mjesto Imoćani branili su isto i Pribude od Srbina štite ne strahuju što im oni prijete. Imotici doletješe oni okupator iz nje da se goni ne žaleći ni truda ni muke već oružje latiše u ruke. Pa oko nje već se obruč steže Srbi iz nje bezobzirno bježe strašna borba tamo se vodila opet s brda javila se vila. Imoćani, moja braćo mila srpska vojska i sad se slomila ubijaju i dijete i ženu uništit će cijelu okolinu. Kad zapuše digoše se oni i onda ih voze kamioni i tu oni četnike sprašiše mlade žrtve od smrti spasiše. I Topolo oni očistiše pa svi vele, sad se lakše diše strašni borci što ne žele novac dalje idu čistiti Treskovac. Srbi ne će s ovim se miriti svoje snage počeše širiti svako moćno oružje imadu onda tuku po selu i gradu. Na najviši vrh su se popeli i Golubov kamen zauzeli s njega daju crtati karte kamo slati topovske granate. Ove kote visina je velika Srbi vide sve do Dubrovnika tri su puta naši pokušali ne bi li ih s brda istjerali. Vilim Božić specijalce vodi al' Srbima uopće ne naškodi komisija odlučila vojna da u pomoć dođe Treća bojna. Odlučiše svi zapovjednici Treća bojna da bude u špici da se krene kad se noć uhvati a podršku topnici će slati. I krenuše u zadatak sveti taj Golubov kamen zauzeti jedna ura po ponoći bila kad je Bojna u napad krenula. To četnici odjedanput shvate te počeše bacati granate na sve strane štekću mitraljezi svaki vitez u zaklonu leži. A od vatre i gustoga dima sve izgleda kao Hirošima kad se naši začuše topnici ispod brda čuju se povici. To su naši, idemo sad dalje doć' će čedo u zmajeve žvalje pritišću ih naši sa svih strana sve uz pjesmu Jure i Bobana. Osjetiše na vrhu četnici da se bliže pjesma i povici sad nemaju drugoga izbora četnik s brda silaziti mora. Sami bježe da ne budu žrtve ostavljaju ranjene i mrtve odustaju četnici od bitke a uz strašno velike gubitke. Dva su naša borca poginula šestorica rane zadobila tu su Žužul i Kutleša pali i svoj život za Hrvatsku dali. U Zagrebu naši metropolci poslušajte što su dali borci pa iz malog Imotskoga grada mnoga žrtva za Hrvatsku pada. Mogli bi se malo zamisliti pa nas češće dolje posjetiti mnoge mlade žive udovice što imaju dvoje-troje djece. Bar stambeno pitanje im riješit' makar malo stanje im pospješit' jer se djeca moraju othranit' tko će sutra Lijepu našu branit'? Odgojismo borce odabrane vitezove, Sokolove zvane hrabre borce, ne prezaju ništa ni od jednog hrvatskog bojišta.
|
|
Vrh |
|
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 86 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|