HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: 28 ožu 2024, 19:42.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 130 post(ov)a ] 
Stranica Prethodna  1, 2, 3, 4, 5, 6  Sljedeća
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 19 svi 2016, 23:27 
Offline

Pridružen/a: 10 lip 2015, 23:16
Postovi: 6025
http://forum.idividi.com.mk/forum_posts ... &title=100

Nasa braca makedonci, kako se sprdaju sa Bugari, na ubav i jak forum, sa slike Bugaro Tataro Mongoli, za uzivanje....

Тема: Бугари - 100% ТуркоМонголи
Испратена: 12.Август.2006 во 09:31
Потеклото на бугарските племиња треба да се бара во монголските степи, како и кај сите турко-бугарски народи. Припаѓаат на турската народносна група Алтаи, а јазикот им е турко-алтајски. Бугарите од Азија постопено се движеле кон Европа, за да во 2 век н.е. се населат меѓу каспиското и црното море. За прв пат на Балканите, Бугарите се забележани во 502 г. кога ја харале Тракија [THE BULGARIANS, Extract from the book "Bulgaria Illustrated History", Bojidar Dimitrov, PhD., Author, Published by BORIANA Publishing House, Sofia,Bulgaria].

Бугарската официјална историја ги признава Гагаузите за најстари Бугари, дел од бугарската нација, но и туркобугарите од Бугаростан,Чувашија, руските степи итн. (Брошурка “БЪЛГАРИТЕ ИЗВЪН РЕПУБЛИКА БЪЛГАРИЯ’’Пламен Павлов, председател на Агенцията за българите в чужбина (август 1998 - март 2002 г., објавено од ВМРО Русе)).

Еве неколку примери од јазикот на вистинските Бугари, Гага-Узите:

GAGAUZ TÜRKLERİ (GÖKOĞUZLAR)
Ortodoks ayinler,
Verimli toprakların sunduğu şarap,
dilde,kültürde ve geleneklerde yaşayan görkemli geçmiş.
Anadolu Oğuzlarının hristiyan akrabaları..
Gagauzlar'ı Türk tutan en önemli unsurlar,
* İnat derecesindeki Türklük bilinci
* Türk dilinde yapılan ortodoks ayinler

Gagauzlar, 1000 yıllık ayrılığın ardından,Türk dünyası ile buluşuyor...


Гагаузкиот јазик спаѓа во истат група јазици како и чувашкиот (јазикот на Бугарите од Чувашија), татарстанскиот-болгарскиот (јазикот на Бугарите од Болгаростан-Татарстан), казачкиот јазик, турскиот, туркменистанскиот, узбескиот (Узбеките се бугарско племе), азербеџанскиот, киргискиот и јакут јазикот. Оригинално, гагаузкиот јазик бил пишуван со грчки букви, бидејки во бугарската држава на Балканот, која ја основа Хан Аспарух, како официјално писмо во средниот век го воведува грчкито. Дури во 20 век, Гага-Узите ја прифаќаат турско-латинската азбука и турското латинско писмо.

_________________
Kako smo svi opljackani.Film "Tezina lanaca" https://youtu.be/waEYQ46gH08

Film o propasti imperije duge 1.123 g. Vizantijska lekcija https://youtu.be/_fLuI92iHR4


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 21 svi 2016, 00:51 
Offline

Pridružen/a: 21 stu 2012, 09:26
Postovi: 3402
Lokacija: Србија
slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 21 svi 2016, 18:08 
Offline

Pridružen/a: 10 lip 2015, 23:16
Postovi: 6025
Ksenija je napisao/la:
SEĆANJE NA OCA JUSTINA

slika
Ava Justin Popović

Kao kroz izmaglicu vidim sebe - dečaka od nekih četrnaest godina kako sa uzbuđenjem otvaram prvu stranicu knjige čija duša boluje od starosti i upotrebe, onu, svim ljubiteljima antikvarskih štiva, dobro znanu vrstu lekovite žutice s mirisom tamjana, blagotvornim poput divne večernje molitve: "Svetlosti tiha!"...

Naslov "Dostojevski o Evropi i slovenstvu" obećava da me posvađa sa mojim ljubimcem Šekspirom. (Školski drugovi su mi čak i dali nadimak po njemu - "Šekspir"). Njegove kraljevske drame, tragedije, soneti vaspitavaju moju dušu da se uči treperenju i na najmanjem vetru. Neke stihove - kao one o buntovnom Bolinbruku, o muzici ("Ko nema muzike u duši i kog sklad slatkih zvukova ne dira - tome ne veruj nikad" -Mletački trgovac) ili jednostavno o sreći - učim krišom napamet! Uzimam razne prevode Šekspira i međusobno ih poredim. Nalazim da je zanosniji od "Sna letnje noći" - drugi prevod: "Snoviđenje u noć ivanjsku". Često izgovaram ove reči šapatom i ne mogu da se dovoljno naslušam neke plave melodije u njima, simfonije obrubljene mesečinom jula. Već sam za sav život inficiran slabošću pred umetnički lepim, tražim bez ičije pomoći nova prostranstva a pojedina, postiđen sa toliko mladosti i još većeg neznanja jednostavno napuštam. Spinozinu "Etiku", recimo, koju bih rado da čitam, ali ne umem. Dalje > http://www.manastir-lepavina.org/vijest.php?id=4697


Jedan od najboljih Srpskih umova u povjesti.

_________________
Kako smo svi opljackani.Film "Tezina lanaca" https://youtu.be/waEYQ46gH08

Film o propasti imperije duge 1.123 g. Vizantijska lekcija https://youtu.be/_fLuI92iHR4


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 13 lis 2016, 11:39 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 25 pro 2012, 19:27
Postovi: 17349
Lokacija: יום טוב
Citat:
Kad militantni ateisti ismijavaju religiju, oni zapravo pokazuju da su ljubomorni na vjernike.
Mi, ljudi koji vjerujemo, svih vjera i vjeroispovjesti, imamo lijepe zgrade posvećene našoj vjeri, da ne spominjem na povijesnu vrijednost arhitekture, raskošne komade umjetnina, te sve vjernike kao povijesne ličnosti koji su istovremeno bili i pokrovitelji znanosti i postignuća ljudskog roda kroz povijest, pa sve do današnjeg dana.
Tisuće sveučilišta, škola, bolnica i javnih kuhinja, duguju svoje postojanje religiji.
Što militantne ateiste tjera da pokazuju na sebe?
Što ih tjera da ljudima koji vjeruju, negirajući im postojanje vjere u nešto i nekoga, ukazuju na svoju vlastitu ljudsku ništavnost?
Nemaju ništa drugo za pokazati, do li poginule milijune ljudi.

_________________
Ako išta ne podnosim to je kad me netko tjera da radim. - Naša Kvačica

Takozvana RS je genocidna tvorevina.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 01 tra 2017, 15:41 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 19 tra 2016, 10:56
Postovi: 889
Lokacija: Stockholm - Banja Luka
People pursue wealth and power, acquire knowledge and possessions, beget sons and daughters, and build houses and palaces. Yet no matter what they achieve, they are never content. Those who live in poverty dream of riches. Those who have a million want two million. Those who have two million want ten. Even the rich and famous are rarely satisfied. They too are haunted by ceaseless cares and worries, until sickness, old age, and death put a bitter end to them. Everything that one has accumulated vanishes like smoke. Life is a pointless rat race. But how to escape it?

- Buddhist wisdom

_________________
“To write well and to speak well is mere vanity if one does not live well."

– Bridget of Sweden (1303-1373)


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 19 tra 2017, 19:38 
Offline

Pridružen/a: 31 lis 2012, 19:51
Postovi: 5940
KiM je napisao/la:
Ksenija je napisao/la:
SEĆANJE NA OCA JUSTINA
slika
Ava Justin Popović

Jedan od najboljih Srpskih umova u povjesti.

Istina je i zato se pitam, šta vredi ako ga je malo ko čuo i naučio od njega. Ne mogu svi sve, zato postoje izabrani pa, ako su izabrani i među najboljima, mi koji nismo ni blizu njih zapitajmo se, koliko smo ih čuli a koliko od svega zapamtili i na kraju, kao najvažnije, naučili?

~~~
Лев Николаевич Толстой /Lav Nikolajevič Tolstoj

Tri isposnika

Vladika iz grada Arhangelska putovao je brodom u Solovecki. Tim istim brodom putovali su bogomoljci Božjim ugodnicima. Vetar je bio povoljan, vreme vedro, nigde nije bilo talasa. Bogomoljci – od kojih su neki ležali, neki jeli, neki sedeli u grupicama – razgovarali su jedan s drugim. I vladika je izašao na palubu, šetao je tamo-amo po mostu. Dođe vladika do pramca, vidi, okupila se grupica ljudi. Omanji čovek pokazivao je rukom nešto prema moru i govorio, a ljudi su slušali. Vladika zastade i pogleda tamo kud je pokazivao čovek: ništa se nije videlo, samo se more presijavalo na suncu. Priđe bliže i stade slušati. Opazi čovek vladiku, skide kapu i ućuta. I ostali opaziše vladiku i poskidaše kape u znak poštovanja.
- Ne snebivajte se, braćo – reče vladika – i ja sam prišao da čujem šta priča ovaj čestiti čovek.
- Ta eto priča nam ribar o isposnicima – reče jedan odvažniji trgovac.
- O kakvim isposnicima? – upita vladika, dođe do ograde palube i sede na sanduk. – Ispričaj da i ja čujam. Šta si pokazivao?
- Ma eno nazire se ostrvce – reče čovek i pokaza napred na desnu stranu. – Na onom ostrvcu žive isposnici, spasavaju svoje duše.
- Gde je ostrvce? – upita vladika
- Budite tako ljubazni i gledajte u pravcu moje ruke. Vidite oblačić, malo ulevo od njega vidi se kao neka pruga.
Vladika je gledao, gledao, mreškala se voda na suncu, ali njegove neprivikle oči nisu mogle ništa da vide.
- Ne vidim – reče. – Pa kakvi to isposnici žive na tom ostrvcetu?
- Božiji ljudi – odgovori seljak. – Odavno sam čuo za njih, ali mi se nije pružila prilika da ih vidim, tek sam ih prošle godine video.
I ribar ispriča kako je bio krenuo da lovi ribu, kako ga je struja odnela do tog ostrva i nije znao gde se nalazi. Ujutru je krenuo da izvidi gde se nalazi, naišao na zemunicu i ugledao kraj zemunice jednog isposnika, a tada su se pojavila još dvojica; nahranili su ga i osušili mu odelo i pomogli mu da popravi čamac.
- Kako izgledaju? – upita vladika.
- Jedan je malenak, poguren, u dubokoj starosti, u oveštaloj rizi, biće da ima preko sto godina, seda brada počela vać da se linja, i neprestano se osmehuje i ozaren je kao anđeo nebeski. Drugi je viši rastom, isto tako star, u pohabanom kaftanu, široka seda požutela brada, a čovek jak: prevrnu moj čamac kao čabar, ne stigoh ni da mu pomognem – a i on je isto tako ozaren. A treći je visok, brada mu je do kolena i bela kao sneg, a on smrknut, obrve mu se nadnele nad oči i na sebi nema ničega, samo je opasan rogožinom.
- O čemu si razgovarao sa njima? – upita vladika.
- Mahom su ćutke radili, malo su razgovarali jedan s drugim. Pogleda li jedan, onaj drugi već razume. Stadoh pripitivati visokog, žive li odavno ovde. Namršti se on, promrmlja nešto kao da se ljuti, a onaj starac odmah ga uhvati za ruku, osmehnu se – i visoki se smiri. Starina samo reče “spasi nas” i osmehnu se.
Dok je seljak govorio, brod se sve više približavao ostrvu.
- Evo, sada se sasvim dobro vidi – reče trgovac. – Budite tako ljubazni i pogledajte, vaše preosveštensvo – reče on, pokazujući.
Vladika se zagleda. I zaista, ugleda prvu prugu – ostrvce. Gledao je vladika, gledao, pa krenu prema krmi, dođe do krmara.
- Kakvo se to ostrvce – veli – vidi tamo?
- Nekakvo bezimeno. Mnogo ih je tu.
- Je li tačno – veli – da tamo starci žive isposničkim životom?
- Priča se, vaše preosveštenstvo, ali ja ne znam da li je to istina. Ribari su ih, vele, videli. Ali, bogme, i oni naprazno blebeću.
- Želeo bih da se iskrcam na ostrvo da vidim isposnike – reče vladika. – Može li se to nekako?
- Brodom se ne može prići – reče krmar. – Čamcem bi se moglo, ali treba pitati kapetana.
Pozvaše kapetana.
- Želeo bih da vidim te isposnike – reče vladika. – Da li biste mogli da me prebacite?
Kapetan ga stade odvraćati: - Svakako da bismo mogli, ali ćemo se dugo zadržati, i ako mi je dopušteno da primetim, vaše preosveštenstvo, nemate ih rašta videti. Ljudi su mi pričali da su ti starci koji tamo žive užasno glupi, ništa ne shvataju i ništa ne umeju ni da kažu, kao kakve morske ribe.
- Ali ja bih da ih vidim – reče vladika. – Platiću vam za trud, odvezite me.
Drugog izlaza nije bilo, kapetan izdade naredbu, mornari upraviše jedra na drugu stranu. Krmar okrenu brod, zaploviše prema ostrvu. Iznesoše vladiki stolicu na pramac. On sede i zagleda se. Svi se ljudi okupiše na pramcu, svi gledahu prema ostrvu. I oni koji su imali oštriji vid, već su videli stene na ostrvu i pokazivali zemunicu. A jedan je čak razaznao i tri isposnika. Iznese kapetan dvogled, pogleda kroz njega, pruži ga vladici. ”Zaista”, veli on, ”tamo na obali, desno od velike stene, stoje tri čoveka”.
Pogleda vladika kroz dvogled, upravi ga na tu stranu, stvarno, stoje trojica: jedan visok, drugi manju, a treći sasvim mali: stoje na obali, drže se za ruke.
Kapetan priđe vladici. – Ovde, vaše preosveštenstvo, brod mora da stane. Ako vam je po volji, izvolite se odavde prebaciti čamcem, a mi ćemo se usidriti.
Istog časa odmotaše uže, oboriše sidro, spustiše jedra – brod se trže, zaljulja. Spustiše čamac, uskočiše veslači, a vladika siđe niz lestvice. Ukrca se vladika u čamac, sede na klupicu, prihvatiše se mornari vesala, zaploviše prema ostrvu. Doploviše u tren oka. Vide, stoje tri isposnika: visoki, - go, opasan rogožinom, manji – u pohabanm kaftanu, i pogrbljeni starac – u staroj rizi; stoje sva trojica, drže se za ruke.
Pristadoše veslači uz obalu, čakljom privukoše čamac obali. Izađe vladika.
Pokloniše mu se isposnici, on ih blagoslovi, a oni se još dublje pokloniše. I vladika im poče govoriti.
- Slušao sam – veli – da vi, Božiji starci, vodite ovde isposnički život, molite se za ljude Hristu-Bogu, a ja sam eto, po milosti Božijoj, nedostojni sluga Hristov, kome je naloženo da se stara o Njegovom krotkom stadu; te sam želeo da i vas, sluge Božije, vidim i da vas, ako mogu, poučim.
Isposnici ćute, osmehuju se, pogledaju jedan drugog.
- Recite mi kako vodite isposnički život i kako služite Bogu – reče vladika.
Uzdahnu srednji isposnik i pogleda u najstarijeg, u starinu; namršti se visoki isposnik i pogleda u najstarijeg, u starinu. I osmehnu se najstariji, starina, i reče: ”Ne znamo mi, slugo Božiji, služiti Bogu, samo sebi služimo, sebe hranimo”.
- Kako se vi molite Bogu? – upita vladika.
I starina reče. ”Ovako se molimo: trojica vas, trojicu nas spasite”.
I samo što starac isposnik to reče, sva tri isposnika podigoše oči prema nebu i sva trojica rekoše: ”Trojica vas, trojicu nas spasite”.
Nasmeja se vladika i reče:
- To ste vi čuli za Svetu Trojicu, ali se ne molite kako valja. Dopali ste mi se, Božji starci, vidim da želite ugoditi Bogu, ali vi ne znate kako da služite. Ne treba se tako moliti, već me slušajte, naučiću vas. Neću vas učiti po svom nahođenju, već ću vas naučiti iz Svetog pisma, onako kako je Bog naložio svim ljudima da mu se mole.
I poče vladika isposnicima tumačiti kako je Bog sebe otkrio ljudima; protumači im za Boga Oca, Boga Sina i Boga Svetog Duha i reče:
- Bog sin je sišao na Zemlju da spase ljude i naučio je sve kako da se mole. Slušajte i govorite za mnom.
I stade im vladika govoriti “Oče naš”. I ponovi jedan isposnik “Oče naš”, ponovo drugi isposnik “Oče naš”, ponovi treći “Oče naš”. – Iže jesi na nebjeseh. Ponoviše isposnici: “Iže jesi na nebjeseh”. Ali se smete srednji isposnik, ne reče tačno; ne izgovori dobro ni visoki, goli, usta su mu bila obrasla brkovima, te nije mogao izgovarati čisto: nerazgovetno promrmlja i treći, bezubi isposnik.
Vladika ponovi još jednom, i isposnici ponoviše još jednom. I sede vladika na kamen, a isposnici stadoše kraj njega, i gledahu mu u usta, i ponavljahu za njim, dok je govorio. I sve do večeri zadrža se vladika s njima: i deset, i dvadeset, i sto puta ponavljao je jednu reč, a isposnici su ponavljali za njim. Oni su grešili, on ih je ispravljao i nagonio da ponovo ponavljaju iz početka.
I ne napusti vladika isposnike sve dok nisu naučili molitvu Gospodnju. Očitaše je oni ponavljajući za njim i očitaše je sami. Najpre je naučio srednji starac i izgovorio celu. I vladika je tražio da još jedanput, i još jedanput kaže, i on ponovi još jednom, i druga dvojica su ponovila celu molitvu.
Već je počeo da se smrkava, Mesec se stade pomaljati iza mora, kad vladika ustade da krene na brod. Oprosti se vladika od isposnika, oni padoše pred njim na kolena. On ih podiže i redom ih izljubi, naloži im da se mole kako ih je naučio, sede u čamac i zaploviše prema brodu.
I plovio je vladika prema brodu, slušao je kako isposnici u tri glasa ponavljaju molitvu Gospodnju. Stadoše se primicati brodu, nisu više čuli glasove isposnika, već su ih samo videli pri mesečini: stoje na obali, na onom istom mestu, tri isposnika – onaj manji u sredini, a visoki sa desne, srednji sa leve strane. Doveze se vladika do broda, pope se na palubu, digoše sidro, razapeše jedra, vetar ih nape, pokrenu brod i oni zaploviše. Dođe vladika na krmu, sede tamo i jednako gledaše prema ostrvcetu. Isposnici su se u početku videli, zatim su iščezli iz vida, naziralo se samo ostrvce, zatim je i ostrvce iščezlo, samo je more treperilo pri sjaju Meseca.
Bogomoljci legoše da spavaju i na palubi se sve primiri. Vladici se, međutim, nije spavalo, sedeo je sam na krmi, gledao more, tamo gde je iščezlo ostrvce, i razmišljao o dobrim isposnicima. Mislio je na to kako su se oni radovali što ih je naučio molitvi, i zahvaljivao se Bogu za to što ga je uputio da pomogne Božijim isposnicima, da ih nauči Božijoj reči.
Sedeo je tako vladika, razmišljao, gledao more, gledao u onom pravcu gde je iščezlo ostrvce. I svetluca mu nešto pred očima – čas ovde, čas onde, svetluca svetlost na talasima. Najednom, opazi, blista se i belasa nešto u snopu mesečine: belasa se ili galeb ili jedro na čamcu. “Čamac”, pomisli, “na jedrima juri za nama. Brzo će nas stići. Bio je daleko, daleko, a sada se već vidi sasvim blizu. Ali, da je čamac, nije čamac, na jedro ne liči. A nešto juri za nama i sustiže nas”. I vladika nikako da razazna šta je to: da je čamac, nije čamac, da je ptica, nije ptica, da je riba, nije riba. Na čoveka liči, prilično je veliko, ali otkud čovek na sred mora. Ustade vladika, priđe krmaru:
- Pogledaj, - veli – šta je to?
- Šta je to, rođeni moj? Šta je to? – upita vladika, a već i sam vidi, jure po moru isposnici, bele se i belasaju njihove sede brade, i kao da stoje, približavaju se brodu.
Obrnu se krmar, prepade se, ostavi kormilo i povika prodornim glasom:
- Gospode! Isposnici jure za nama po moru, kao da idu po zemlji! – Čuše ljudi, ustadoše, pojuriše svi prema krmi. Svi videše: jure isposnici, drže se za ruke – oba krajnja mašu rukom, daju im znak da stanu. Sva trojica jure po vodi kao po suvom, a ne miču nogama.
Ne stigoše mornari da zaustave brod, a isposnici već stigoše, priđoše uz sam bok broda, podigoše glave i progovoriše u jedan glas:
- Zaboravili smo, slugo Božiji, zaboravili smo tvoj nauk. Dok smo ponavljali – pamtili smo, samo što smo prestali da ponavljamo, promače nam jedna reč – zaboravismo, sve se rasprši. Sve smo zaboravili, nauči nas opet.
Prekrsti se vladika, naže se prema isposnicima i reče:
- Uslišiće Bog vašu molitvu, starci Božiji. Nemam vas čemu učiti. Molite se za nas grešne.
I vladika se pokloni isposnicima do zemlje. I zastadoše isposnici, okrenuše se, krenuše morem natrag. Sve do jutra videla se svetlost na onoj strani na koju su otišli.
slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 18 srp 2017, 19:10 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 25 pro 2012, 19:27
Postovi: 17349
Lokacija: יום טוב
Citat:
Ženstvenost je vrsnost žene. Ženstvena je ona žena koja voli biti žena. Ženstvena žena postaje onog časa kada spozna svoja bogatstva. Nije na njoj da ruši muževne i muške karakteristike života, nego da izgrađuje i uglavljuje ženske. Ženstvena je žena diskretna, ona je nježna, zabrinuta za ljude oko sebe, ona ima vremena za starca, ona okuplja i rađa djecu, ona čuva bitne, najhumanije predjele života. Ženstvena je žena privlačna, ona nikad nije dorečena, nju uvijek prekriva stanoviti veo koji čuva njezinu intimu i tajnu života. Ženstvena žena vjeruje, ona se nada, ona prašta, ona poduzima sve kako bi drugoga obranila. Ona je vjerna i ozbiljna, ne dopušta da itko razori ogradu njezine duše, njezinog braka i obitelji. Ženstvena je žena odvažna. Ona je uvjerljiva u svojoj čednosti, jednostavna u svojoj ponositosti, neizrecivo strpljiva i blaga, kad se situacija u obitelji zaoštri. Ona je blagi povjetarac kad nastanu razmimoilaženja ili kad netko podigne glas u njezinom društvu. Ona neće pretjerivati, neće osuđivati, na vrijeme će zašutjeti. Jednostavno, u njezinoj ženstvenosti odsijeva Božja milina i ljepota neba.

T. Ivančić

_________________
Ako išta ne podnosim to je kad me netko tjera da radim. - Naša Kvačica

Takozvana RS je genocidna tvorevina.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 25 ruj 2019, 19:06 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 kol 2018, 19:37
Postovi: 5633
Citat:
Older men have it easier than older women, younger women have it easier than younger men.
Nature is kind to women, but time hates them, for men, nature is cruel but time kind.
For men it's a war of attrition*, for women it's about maximizing the return on their youth.

Niccolò di Bernardo dei Machiavelli (1469 - 1527)


*Attrition - the process of reducing something's strength or effectiveness through sustained attack or pressure.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 07 lis 2019, 14:49 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 kol 2018, 19:37
Postovi: 5633
Citat:
THE DUAL SUBSTANCE of Christ—the yearning, so human, so superhuman, of man to attain to God or, more exactly, to return to God and identify himself with him—has always been a deep inscrutable mystery to me. This nostalgia for God, at once so mysterious and so real, has opened in me large wounds and also large flowing springs.

My principal anguish and the source of all my joys and sorrows from my youth onward has been the incessant, merciless battle between the spirit and the flesh.

Within me are the dark immemorial forces of the Evil One, human and pre-human; within me too are the luminous forces, human and pre-human, of God—and my soul is the arena where these two armies have clashed and met.

The anguish has been intense. I loved my body and did not want it to perish; I loved my soul and did not want it to decay. I have fought to reconcile these two primordial forces which are so contrary to each other, to make them realize that they are not enemies but, rather, fellow workers, so that they might rejoice in their harmony—and so that I might rejoice with them.

Every man partakes of the divine nature in both his spirit and his flesh. That is why the mystery of Christ is not simply a mystery for a particular creed: it is universal.


Nikos Kazantzakis - The Last Temptation Of Christ


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 11 stu 2019, 20:57 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 lis 2010, 11:48
Postovi: 109215
Lokacija: Županija Herceg-Bosna
Citat:
The Mother

When your mother has grown older,
When her dear, faithful eyes
no longer see life as they once did,
When her feet, grown tired,
No longer want to carry her as she walks -

Then lend her your arm in support,
Escort her with happy pleasure.
The hour will come when, weeping, you
Must accompany her on her final walk.

And if she asks you something,
Then give her an answer.
And if she asks again, then speak!
And if she asks yet again, respond to her,
Not impatiently, but with gentle calm.

And if she cannot understand you properly
Explain all to her happily.
The hour will come, the bitter hour,
When her mouth asks for nothing more.

_________________
Spetsnaz, a force for good.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 11 stu 2019, 22:35 
Offline

Pridružen/a: 02 lip 2013, 21:35
Postovi: 1362
Lokacija: u prolazu
slika

_________________
When the power of love overcomes the love of power, the world will know peace - Jimi Hendrix


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 13 stu 2019, 14:39 
Offline

Pridružen/a: 02 lip 2013, 21:35
Postovi: 1362
Lokacija: u prolazu
slika

_________________
When the power of love overcomes the love of power, the world will know peace - Jimi Hendrix


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 13 stu 2019, 14:58 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 08 stu 2012, 00:05
Postovi: 22976
šukrija je napisao/la:
slika

Koliko god cenio Foknera i smatrao ga genijem, to nije definicija imbecila, to je definicija impulsivnog čoveka bez mogućnosti samokontrole.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 14 stu 2019, 10:27 
Offline

Pridružen/a: 02 lip 2013, 21:35
Postovi: 1362
Lokacija: u prolazu
Carmello Šešelj je napisao/la:
šukrija je napisao/la:
slika

Koliko god cenio Foknera i smatrao ga genijem, to nije definicija imbecila, to je definicija impulsivnog čoveka bez mogućnosti samokontrole.



Ljudi obično vole davati savjete drugima, ne znam ni jednog koji daje sam sebi savjete, ako je to i moguće, to su obično oni koji daju savjete drugima ali se i sami toga drže a to je svakako za pohvalu.

_________________
When the power of love overcomes the love of power, the world will know peace - Jimi Hendrix


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 15 stu 2019, 10:28 
Offline

Pridružen/a: 02 lip 2013, 21:35
Postovi: 1362
Lokacija: u prolazu
slika

_________________
When the power of love overcomes the love of power, the world will know peace - Jimi Hendrix


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 07 pro 2020, 18:45 
Offline

Pridružen/a: 02 lip 2013, 21:35
Postovi: 1362
Lokacija: u prolazu
Citat:
Nadahnut i uspješan život provest ćemo samo ako živimo moralno i iz dana u dan razvijamo vlastite vještine,
ako svaki posao radimo sa zanosom,ako u svakoj nevolji pronađemo sjeme uspjeha i ako svake večeri zaspimo zadovoljni jer smo ispunili vlastita očekivanja.

Og Mandino

_________________
When the power of love overcomes the love of power, the world will know peace - Jimi Hendrix


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 21 pro 2020, 10:16 
Offline

Pridružen/a: 02 lip 2013, 21:35
Postovi: 1362
Lokacija: u prolazu
slika

_________________
When the power of love overcomes the love of power, the world will know peace - Jimi Hendrix


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 28 pro 2020, 03:44 
Offline

Pridružen/a: 02 lip 2013, 21:35
Postovi: 1362
Lokacija: u prolazu
“Prirodno je da čovek nosi u sebi nešto od dana koji su prošli, prirodno je da misli na budućnost i da mašta o njoj, ali živeti, ma i delimično, u prošlosti, ili budućnosti, opasno je i nezdravo. To znači trovati trenutak u kojem živimo. Potkradati svoj sadašnji život, ne spasavajući ništa od prošlosti, i ne radeći ništa za budućnost. (...) Čovek treba da je uvek i ceo u sadašnjem trenutku. Naravno, sve je to lako kazati.”


Ivo Andrić

_________________
When the power of love overcomes the love of power, the world will know peace - Jimi Hendrix


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 28 pro 2020, 11:07 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 05 kol 2018, 19:37
Postovi: 5633
slika


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 10 sij 2021, 21:56 
Offline

Pridružen/a: 02 lip 2013, 21:35
Postovi: 1362
Lokacija: u prolazu
slika

_________________
When the power of love overcomes the love of power, the world will know peace - Jimi Hendrix


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 16 vel 2021, 00:46 
Offline

Pridružen/a: 02 lip 2013, 21:35
Postovi: 1362
Lokacija: u prolazu
slika

_________________
When the power of love overcomes the love of power, the world will know peace - Jimi Hendrix


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 17 vel 2021, 14:06 
Offline

Pridružen/a: 02 lip 2013, 21:35
Postovi: 1362
Lokacija: u prolazu
"Potpuno je istinito, kako tvrde filozofi, da se život mora razumijevati unatrag. Ali zaboravljaju drugu tvrdnju, da se mora živjeti unaprijed."
- Kierkegaard

_________________
When the power of love overcomes the love of power, the world will know peace - Jimi Hendrix


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 27 pro 2021, 00:58 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 svi 2009, 16:45
Postovi: 5808
Pukovnik je šutio dok žena nije načas prestala i zapitala ga je li budan. On odgovori potvrdno. Žena produži naklapanje, jednolično, neprekidno, neumoljivo.

- Svi će zaraditi na pijetlu osim nas. Mi jedini nemamo ni prebijene pare za klađenje.

- Pijetlov vlasnik ima pravo na dvadeset posto.

- Kao da nisi imao pravo na zaposlenje kad su te slali da pljuješ krv na izborima — odgovori žena. — Kao da nisi imao pravo na veteransku mirovinu zato što si zamalo kosti ostavio u građanskom ratu. Sada svi žive kao bubreg u loju, a ti crkavaš od gladi, potpuno sam.

- Nisam sam - reče pukovnik.

Htio je nešto razjasniti, ali ga svlada san. Ona je i dalje poluglasno naklapala, sve dok nije primijetila da joj muž spava. Izvukla se iz mreže protiv komaraca i stala hodati u tami dnevne sobe.

Ni ondje nije prestajala govoriti. Pukovnik ju je zazvao u svitanje. Ona se pojavi na vratima, poput prikaze, osvijetljena odozdo gotovo ugaslim plamićkom svjetiljke. Ugasi je i uvuče se pod mrežu. I dalje je govorila.

- Nešto možemo poduzeti - prekine je pukovnik.

- Jedino što se može poduzeti jest da prodamo pijetla - reče žena.

- Može se prodati i sat.

- Neće ga nitko kupiti.

- Sutra ću nastojati da mi Alvaro dade onih četrdeset pesosa.

- Neće ti ih dati.

- Onda ćemo prodati sliku.

Kad se žena ponovno javila, obrela se opet izvan mreže protiv komaraca.

Pukovnik joj oćuti dah prožet ljekovitim biljem.

- Neće je kupiti - reče.

- Vidjet ćemo - reče pukovnik spokojno, bez trunka nemira u glasu. - Spavaj sada. Ne budemo li sutra mogli ništa prodati, već ćemo naći neko rješenje.

Pokušao je držati otvorene oči, ali ga je svladao san. Utonuo je do dna u tvar bez vremena i prostora, gdje su ženine riječi imale drugačije značenje. No malo zatim netko ga prodrma za rame.

- Odgovori mi.

Pukovnik nije bio svjestan je li te riječi čuo prije ili poslije sna. Svitalo je.

Prozor se ocrtavao na zelenoj nedjeljnoj svjetlosti. Učini mu se da ima groznicu. Pekle su ga oči i morao je uložiti velik napor da dođe k sebi.

- Što ćemo učiniti ako se ništa ne bude dalo prodati - ponovi žena.

- Tada će već biti dvadeseti siječnja - reče pukovnik, savršeno bistar.Dvadeset posto isplaćuje se istog dana.

- Ako pijetao pobijedi - reče žena. - A što ako izgubi. Nisi računao da pijetao može i izgubiti.

- Ovaj pijetao ne može izgubiti.

- Ali uzmimo da izgubi.

- Preostaje još četrdeset i pet dana da bi se o tome počelo razmišljati —reče pukovnik.

Ženu obuze očaj.

- A što ćemo dotle jesti - zapita i uhvati pukovnika za porubljen izrez majice. Svojski ga prodrma. - Reci mi, što ćemo jesti.

Moralo je proteći sedamdeset i pet godina - sedamdeset i pet godina života, minutu po minutu — da pukovnik dočeka ovaj trenutak. Oćuti se uzvišenim, jasnim, nepokolebljivim, kad je odvratio:

- ***.

G.Garcia Marquez: Pukovniku nema tko da piše


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 27 pro 2021, 00:59 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 svi 2009, 16:45
Postovi: 5808
And so died Tiberius, in the seventy eighth year of his age. Nero was his father, and he was on both sides descended from the Claudian house, though his mother passed by adoption, first into the Livian, then into the Julian family. From earliest infancy, perilous vicissitudes were his lot. Himself an exile, he was the companion of a proscribed father, and on being admitted as a stepson into the house of Augustus, he had to struggle with many rivals, so long as Marcellus and Agrippa and, subsequently, Caius and Lucius Caesar were in their glory. Again his brother Drusus enjoyed in a greater degree the affection of the citizens. But he was more than ever on dangerous ground after his marriage with Julia, whether he tolerated or escaped from his wife’s profligacy. On his return from Rhodes he ruled the emperor’s now heirless house for twelve years, and the Roman world, with absolute sway, for about twenty-three. His character too had its distinct periods. It was a bright time in his life and reputation, while under Augustus he was a private citizen or held high offices; a time of reserve and crafty assumption of virtue, as long as Germanicus and Drusus were alive. Again, while his mother lived, he was a compound of good and evil; he was infamous for his cruelty, though he veiled his debaucheries, while he loved or feared Sejanus. Finally, he plunged into every wickedness and disgrace, when fear and shame being cast off, he simply indulged his own inclinations.

Tacitus: Annals


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Ulomci i citati
PostPostano: 27 pro 2021, 01:06 
Offline
Avatar

Pridružen/a: 02 svi 2009, 16:45
Postovi: 5808
slika
slika
slika
slika
slika
slika
slika
slika
slika

Marcel Proust: U traganju za izgubljenim vremenom
Bjegunica


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 130 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1, 2, 3, 4, 5, 6  Sljedeća

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 23 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO