|
|
Stranica: 17/66.
|
[ 1627 post(ov)a ] |
|
Autor/ica |
Poruka |
pravnik95
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 02 lis 2017, 21:42 |
|
Pridružen/a: 18 lis 2016, 07:43 Postovi: 882 Lokacija: Zadar / Bihac
|
neretvanin je napisao/la: Džaba sva statistika i ta minijaturna povećanja, Slavonija koja je skoro trećina države prolazi kroz exodus, nedavno neki projekti vodovodi kanalizacije kurci palci, Istarskoj županiji više nego svim slavonskim županijama zajedno.
Na jedno 60% teritorija nikakav biznis se ne obavlja, par gradova na moru, malo Zagreb i sjeverna okolica uz Sloveniju, i Istra.. Ostalo ala Bih van života ovisno o javnom proračunu. Doslovno gdje HDZ pobjeđuje tu života nema.
Bez industrijalizacije Slavonije i one mantre o povezivanju plave i zelene Hrvatske nema sreće. U Zadru HDZ pobjedjuje od rata, pa se zivi bolje nego ikad Gradi se masovno, bio je cak i clanak jucer na poslovni.hr da se u Zadru, Zagrebu i Splitu gradi najvise stanova u drzavi. U Zadru se gradilo najvise i prije krize. U zadnje 2 godine je uzasno puno toga napravljeno, u okolici grada su niknule poslovne zone - i pune su (Murvica i Poličnik), izotvaralo se svega i svacega, grade se zgrade i kuce kao lude, mnoga krizanja, ceste, obale i infrasturktura opcenito se rekonstruiraju ili grade. Poslovni prostori koji su za vrijeme krize propali su sada u potpunosti popunjeni (u Merkura je uselila Emmezeta, u Metro YISK i MIMA, u Baumaxa Pevec itd. te se otvoreni je novi poput velikog Kauflanda, 2 velika Tommyja i 1 manjeg) Trenutno je cijeli grad razrovan, novi kruzni tok na Meladi su u 10 dana napravili, kompletni Bulevar je raskopan (investicija vrijedna 40 mil. kuna), prosiruju se trake skroz od MCDonaldsa do Ravnica, ispod Poliklinike, rekonstruira se krizanje kod Hitne, rekonstruirano je krizanje i cesta od Male Poste do Eurobike-a, obala kod kapetanije je raskopana, prosiruje se cesta, stavlja nova rasvjeta, napravljeno kompletno novo krizanje na Bilom Brigu. Nisu to male stvari, svako malo nesto novo. I ovo sve u zadnjih pola godine. Ni priblizno se nema osjecaj neke "stagnacije" a pogotovo "nazadovanja". I svake godine sve vise i vise toga. Proracun je veci, grad ima novca i ulaze se. A i ljudi puno ulazu u svoje nekretnine (zbog turizma). Ugl, ljepse ga je za vidjeti S ostalim se slazem, Slavonija je u teskom kurcu. Ovo sto sam ja napisao ti je samo primjer da "nije sve bas tako". Nema HDZ puno veze s time, druga je varijabla tu u pitanju. Stvar je sto za HDZ u ruralnim dijelovima prakticki savi glasaju (u gradovima vecina, ali ne i svi), a upravo ruralni krajevi su ti koji su najvise stradali, nevezano jel ih vodio HDZ ili SDP ili netko 3.
|
|
Vrh |
|
|
robelec
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 02 lis 2017, 22:49 |
|
Pridružen/a: 04 vel 2017, 00:34 Postovi: 1764 Lokacija: Zagreb
|
neretvanin je napisao/la: Džaba sva statistika i ta minijaturna povećanja, Slavonija koja je skoro trećina države prolazi kroz exodus, nedavno neki projekti vodovodi kanalizacije kurci palci, Istarskoj županiji više nego svim slavonskim županijama zajedno.
Na jedno 60% teritorija nikakav biznis se ne obavlja, par gradova na moru, malo Zagreb i sjeverna okolica uz Sloveniju, i Istra.. Ostalo ala Bih van života ovisno o javnom proračunu. Doslovno gdje HDZ pobjeđuje tu života nema.
Bez industrijalizacije Slavonije i one mantre o povezivanju plave i zelene Hrvatske nema sreće. Statistički gledano, HDZ vlada u više od 65 posto gradova u Hrvatskoj. Rab, Korčula, Novi Vinodolski, Split, Solin, Dubrovnik samo su neki od gradova gdje je HDZ vlast, a to nisu nikako jadne sredine, već spadaju među razvijene, a najbogatiji gradovi u sjevernoj Hrvatskoj uz Zagreb su Zaprešić, Velika Gorica i Sveta Nedelja, tko je tamo vlast? HDZ! U Primorsko-goranskoj županiji najbogatiji gradići su Bakar i Mali Lošinj i tamo je HDZ vlast, u Međimurskoj županiji najbogatiji je grad Prelog i tamo je HDZ vlast, u Zagorju je najbogatiji grad Krapina, i tamo je HDZ vlast, u Dalmaciji je najbogatiji grad Biograd na moru, a općina Dugopolje i tamo je HDZ vlast., u Slavoniji najbogatija općina je Antunovac i tamo je HDZ vlast. Statistički gledano HDZ vlada u najbogatijim gradovima i općinama u Hrvatskoj. Npr. prosječne plaće u Velikoj Gorici su najviše u Hrvatskoj i iznose 6.900 kn, a nazaposlenost najmanja u Hrvatskoj! Tu pričaš o Slavoniji, a u top tri grada iz kojih najviše ljudi iseljava, HDZ tamo nije vladao zadnjih 17 godina. Osijekom iz kojeg najviše ljudi iseljava zadnjih 15 godina vladaju liberalne i ljevičarske opcije. Drugi grad po iseljavanju je Slavonski Brod kojim vladaju zadnjh 15 godina nezavisni u koaliciji s SDP-om, treći grad po iseljavnju je Đakovo kojim su vladali zajedno SDP i HDSSB 17 godina odnosno do zadnjih izbora kada ih je pobijedio HDZ-ov kandidat. HDZ je na lokalni izborima obranio 90% općina i gradova koje su osvojili 2013., te oteli SDP-u desetak sredina, a to nije mala stvar. HDZ da bi dobio naklonost birača mora itekako u svojim sredinama nešto napraviti i ne može samo tako računati na glasove jer je eto sredina koju pokušavaju zadržati njima ideološki sklona, a to su potvrdili izbori u Gospiću i Kninu koje su ideološki sklone HDZ-u, a HDZ ih nije uspio zadržati , dok je u npr. tzv. lijevim sredinama u Međimurju poput Preloga, Murskog Središća HDZ pomeo SDP.
|
|
Vrh |
|
|
Kaftanzoglio
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 03 lis 2017, 19:22 |
|
Pridružen/a: 19 kol 2015, 12:38 Postovi: 4087
|
HDZ-ovcima je uspjeh otvaranje Emmezete, Mime, Jyska gdje se radi za 3000-4000 kn 6 dana u tjednu (onaj slobodni u pravilu nije subota ni nedjelja). Naravno kad oni i njihovi ne rade tamo , nego oni rade gdje se radi 07-15 od ponedjeljka do petka , a plaće su od 6000kn pa na više.
|
|
Vrh |
|
|
pravnik95
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 03 lis 2017, 21:19 |
|
Pridružen/a: 18 lis 2016, 07:43 Postovi: 882 Lokacija: Zadar / Bihac
|
Kaftanzoglio je napisao/la: HDZ-ovcima je uspjeh otvaranje Emmezete, Mime, Jyska gdje se radi za 3000-4000 kn 6 dana u tjednu (onaj slobodni u pravilu nije subota ni nedjelja). Naravno kad oni i njihovi ne rade tamo , nego oni rade gdje se radi 07-15 od ponedjeljka do petka , a plaće su od 6000kn pa na više. Dobro jesi li ti glup ili si glup. Ako si dijete, razumijem, ponovis ko papagaj i napises komentar na razini onih komentara koji se mogu naci na portalima a tipka ih 70-godisnji PTSP-ovac na 40-toj tableti toga dana. Sad ce ispasti da vrijedjam, ali ako se vodi rasprava, iznesi argumente. U ovom slucaju svi ti silni centri, poslovni prostori itd. nisu vazni sami po sebi vec su pokazatelj necega. Kad kvadrat stana naraste na 1900e (najvise ikada, clanak od danas: https://www.antenazadar.hr/clanak/2017/ ... azenijima/), kad se nema slobodnog poslovnog prostora vec se moraju graditi novi ogromni centri po gradu i poslovnim zonama (a jeftinije je kupiti propali poslovni prostor, puno), kad se stanovi rasprodaju prije nego se zgrada i sagradi (u pravilu i uvijek, barem u Zadru), kad u isto vrijeme imas oko 10 vecih infrastrukturalnih radova u gradu... Sto nam to govori? Govori nam puno toga, a zadnje sto nam govori je to sto ti blebeces. "Ljudima je tesko, rade za 5000kn place, gdje su tvornice, gdje je par-nepar, gdje je bratstvo i jedinstvo, gdje je zlatno doba izmisljenih radnih mjesta i tvornica-gubitasa, zivio Tito, za vrijeme Tita si mogao spavati na klupi, u Hrvatskoj traje fašizacija drustva." Eto, doslovno tako, ko prosjecan LEFTARD.
|
|
Vrh |
|
|
PCM
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 03 lis 2017, 21:30 |
|
Pridružen/a: 17 lip 2009, 21:01 Postovi: 13816 Lokacija: ZG
|
Da svi rade za 3-4.000 kn nebi prosjecna placa bila 6.000 Gori od leftarda su ovi vjecni pesimisti koji bi do podne pucali u sebe, a od podne na citav svijet.
_________________ Muslimane ko je kleo, nije dangubio.
|
|
Vrh |
|
|
pravnik95
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 03 lis 2017, 21:31 |
|
Pridružen/a: 18 lis 2016, 07:43 Postovi: 882 Lokacija: Zadar / Bihac
|
Da nadodam, kao secer na kraju na ovu realno besmislenu raspravu. Gradi se ogroman broj stambenih jedinica u gradu trenutno, svaki dan obidjem doslovno cijeli grad i vidim. Svi ovdje domaci stanovnici imaju svoje nekretnine i imaju direktne ili indirektne koristi od turizma. Ono malo privrede sto je bilo i prije turizma (Maraska itd.) nije propalo jer je vecinom i primarno djelovalo lokalno (npr. Zaton Holiday Resort koristi samo Maraskine sokove u resortu), a posto lokalno podrucje ima podosta novca od turizma i privreda raste jer ima zdravu i sigurnu bazu. Nove stambene jedinice kupuju vecinom nasi ljudi i to dio u svrhu stambenog zbrinjavanja a dio u svrhu "apartmanizacije" ili okrupnjivanja i otvaranja hostela/hotela itd. Drugi dio kupuju gasterbajteri nasi koji ionako ljetuju godinama ovdje, a sada vide i financijski potencijal i vrijednost nekretnine na moru (trazeno podrucje), treci kupci su stranci u 3. zivotnoj dobi koji su se jednostavno zaljubili u ovo podrucje, a Azurna obala ocigledno mozda vise nije toliko IN tj. nije ono sto je nekad bila (kuzis, raznesu te uz milozvucne ALLAH EKBER rijeci itd.) Ima tu svega. I jos jedan FUN FACT, u zadnjih pola godine je otvoreno preko 5 novi benzinskih pumpi u gradu Zadru s raznoraznim sadrzajem, stalno zaposlivsi 100 - 150 ljudi kojima, kao ni ostatku ljudi odavde, ne pada na pamet da idu nadničariti u zapadnije krajeve. Pogotovo zato sto gospoda iz istih tih krajeva dolazi nama, ostaviti te novce, pa zasto da mi idemo po njih Nismo ludi
|
|
Vrh |
|
|
Kaftanzoglio
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 04 lis 2017, 07:16 |
|
Pridružen/a: 19 kol 2015, 12:38 Postovi: 4087
|
Poznat mi je Zadar dobro, pola familije mi vuče porijeklo iz ZD županije. Grad se znatno proširio , nekad prije 30-40 godina sav se život događao na Kalelargi ili blizu, trajekti , kafići, restorani , Jazine. Danas je poluotok zimi prilično mrtav, a život se prebacio u trgovačke centre i kvartove koji su tada još bili selo.
Ali to što je Zadar narastao izgubilo se u drugim dijelovima županije, hoćeš otoke ili ćeš onaj sjeverni dio od Bukovice prema Lici, to je sve isto kao prije 40 godina ili gore. Zadarski otoci su među najslabije razvijenima u Hrvatskoj iako uopće nisu toliko daleko od kopna.
|
|
Vrh |
|
|
pravnik95
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 04 lis 2017, 08:04 |
|
Pridružen/a: 18 lis 2016, 07:43 Postovi: 882 Lokacija: Zadar / Bihac
|
Bravo. Otkrio si 2 procesa. Urbanizaciju i litoralizaciju. Sjedi 5.
Zadarski otoci su u banami jer je gospoda odlucila zapaliti za Ameriku. Eto sva sreca pa je moj djed odlucio zapaliti za Zadar. On je bio iznimka.
|
|
Vrh |
|
|
Kaftanzoglio
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 04 lis 2017, 16:30 |
|
Pridružen/a: 19 kol 2015, 12:38 Postovi: 4087
|
Pa kažem nije samo pokazatelj razvijenosti države šminka u centru grada, fasade i tramvaji. Ja isto imam poljoprivredno zemljište na otoku i ne mogu ga nikom prodati jer oni koji su ostali ne obrađuju ni svoje pa im ne pada im na pamet da kupe moje. A njihova djeca su u Zadru kupuju te stanove o kojima si pričao i dižu cijenu kvadrata. Ovo je tema Hrvatska - makroekonomski pokazatelji , a ne Grad Zadar - makroekonomski pokazatelji.
|
|
Vrh |
|
|
zec
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 07 lis 2017, 21:19 |
|
Pridružen/a: 15 ruj 2012, 00:31 Postovi: 1384 Lokacija: Hercegovina
|
Citat: BDP je u drugom kvartalu rastao više od preliminarne procjene DZS-a, a javni dug je u padu
HNB je krajem prošlog tjedna objavio podatke o stanju javnog dugu na kraju lipnja i platnu bilancu za drugo tromjesečje 2017. Time smo dobili potpuniju sliku o kretanju gospodarstva u prvoj polovici godine.
Javni dug, nakon privremenoga porasta u ožujku ove godine radi financiranja obveza iz drugog tromjesečja izdanjem inozemne obveznice, na kraju lipnja je iznosio 287,3 mlrd. kn (po ESA 2010, međunarodno usporedivoj metodologiji). Ako ovaj iznos usporedimo sa stanjem na kraju 2016., kada je javni dug iznosio 289,1 mlrd. kn, govorimo o nominalnom smanjenju za 1,8 mlrd. kn.
Kuna je od početka godine do kraja lipnja aprecirala za oko 2% (sa 7,55 na 7,40 kuna za euro), a kako je dio javnog duga vezan uz euro, nominalno smanjenje iskazano u kunama može se objasniti promjenom tečaja. Ipak, najvažnije je da javni dug ne raste (podsjetimo da je i u 2016. nakon dugo vremena došlo do nominalnog smanjenja javnog duga), a kako BDP nastavlja s rastom, tako se udio javnog duga na kraju lipnja spustio ispod 82% BDP-a.
Zanimljivo je za primijetiti kako inozemna komponenta čini sve manji udio u ukupnom dugu opće države. Osim opće države, i ostali sektori (prvenstveno banke i poduzeća) također se nastavljaju razduživati prema inozemstvu pa je tako ukupni bruto inozemni dug pao na 40,4 mlrd. €. To je gotovo 9 mlrd. € manje u odnosu na vrhunac dosegnut u travnju 2015. (kada je iznosio 49 mlrd. €), čime se vanjska ranjivost hrvatskog gospodarstva značajno smanjila.
Valja napomenuti kako je današnji gospodarski rast na sasvim drugim temeljima od onog kojeg smo imali u godinama ekspanzije prije krize. Primjerice, od početka 2005. do kraja 2008., bruto inozemni dug porastao je za preko 18 mlrd. € (s 23 mlrd. € na 41 mlrd. €), a danas gospodarstvo raste uz paralelno razduživanje prema inozemstvu te uz suficit platne bilance.
BDP u drugom kvartalu porastao više od preliminarne procjene?
DZS je krajem kolovoza objavio prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje 2017. U njoj stoji kako je BDP, prema originalnim podacima, u drugom tromjesečju 2017. realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2016., a prema sezonski prilagođenim za 3,4% veći.
Iako su u javnosti interpretacije rezultata išle u smjeru kako je to rezultat izvrsne turističke sezone, pažljivijim promatranjem mogli smo vidjeti da je evidentirani izvoz usluga (gdje turizam čini najveći udio) porastao za svega 3,3%. Ako znamo da je broj noćenja stranih turista u drugom kvartalu porastao za 27% na godišnjoj razini (gdje je lipanj činio presudnu ulogu), očiti je nerazmjer ta dva rezultata.
DZS podatke o izvozu usluga dobiva od HNB-a, a kako je HNB tek prošlog tjedna kompletirao podatke platne bilance, iz slijedećeg je očito da će revidirana procjena rasta BDP-a biti osjetno podignuta. U komentaru platne bilance HNB navodi:
„Povećanje manjka robne razmjene u drugom tromjesečju rezultat je činjenice da je rast robnog uvoza bio brži od rasta izvoza (8,6% prema 7,3% na godišnjoj razini), dok je povećanje viška u razmjeni usluga odredio rast izvoza, koji je bio snažniji od rasta uvoza (8,2% prema 1,6% na godišnjoj razini). Pritom je poboljšanje salda u turizmu ostvareno uz vrlo visoke stope rasta prihoda i rashoda (13,4% i 25,1% na godišnjoj razini), čemu je pogodovao i kasniji Uskrs, dok se neto prihodi od ostalih usluga nisu značajno promijenili.“
To su osjetno drukčije brojke od prvotno korištenih, stoga pod pretpostavkom da konačne deflacionirane brojke (omjeri) neće značajno odstupati od gore navedenih, možemo izračunati da je rast BDP-a u drugom kvartalu bio za pola postotnog boda viši od preliminarne procjene iz kolovoza. No, novu službenu procjenu od strane DZS saznat ćemo tek slijedeće godine. https://arhivanalitika.hr/blog/bdp-je-u ... je-u-padu/
|
|
Vrh |
|
|
Zadar1993
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 02 stu 2017, 13:28 |
|
Pridružen/a: 21 kol 2011, 16:34 Postovi: 15313 Lokacija: Misao svijeta
|
Citat: ZDRAVSTVU DODATNIH MILIJARDU KUNA ZA DUGOVE BOLNICAMA Proračun će dodatno smanjiti vanjski dug, a jednom ministarstvu konačno ide više novca http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zdravstvu-dodatnih-milijardu-kuna-za-dugove-bolnicama-proracun-ce-dodatno-smanjiti-vanjski-dug-a-jednom-ministarstvu-konacno-ide-vise-novca/6708108/Citat: Rebalansom ovogodišnjeg proračuna, koji će danas na Vladinoj sjednici biti poslan u Sabor, kako doznajemo, zdravstvo će dobiti oko milijardu kuna više, uglavnom za plaćanje dugova bolnicama, a za iduću godinu, kako je bilo planirano i u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike do 2020., Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dobit će dodatnih 500 milijuna kuna.
Time će se barem početi rješavati nagomilani dugovi u zdravstvu, ali to je tek kap u moru ukupnih dugovanja koja iznose više od 8 milijardi kuna.
- Rebalansom ne možemo pokriti ni blizu sve dugove, ali ćemo napraviti jednu dobru injekciju za ovu godinu i poboljšati dinamiku plaćanja - kaže naš sugovornik.
Rebalansom će se dalje pokriti i dio štete od ovogodišnjih poplava, a više novca ići će i za brdsko-planinska područja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pak, rebalansom će dobiti čak 200 milijuna kuna više, i to uglavnom za materijalna prava nastavnika i profesora.
Usporedo s rebalansom proračuna, ministar financija Zdravko Marić Vladi će danas predstaviti i prijedlog proračuna za iduću godinu koji bi, kažu nam u Vladi, trebao slijediti smjernice. U tim smjernicama prihodi su planirani na 128 milijardi kuna, i bit će nešto veći u predloženom proračunu zbog boljih poreznih prihoda, a rashodi iz općih primitaka (oni koji utječu na deficit) ostat će na razini od 132,9 milijardi kuna.
Manji deficit
No, otkrivaju nam sugovornici iz Vlade, deficit opće države u ovoj će godini biti manji od planiranog i iako se jučer još nije točno znalo koliki će biti - u Ministarstvu financija najavljuju da će manjak biti manji od 0,9 posto BDP-a - taj je deficit u smjernicama bio planiran na 1,3 posto BDP-a, dok se za iduću godinu planira još niži deficit, i to vjerojatno niži od 0,8 posto BDP-a, kao što se planiralo prema ESA metodologiji (konsolidirana opća država).
Kada je riječ o rebalansu, napominju u Vladi, proračun se bolje puni, tako da se neće probijati limiti rashoda, nego će se novac preraspodijeliti, a od toga će najveći iznos, od čak oko milijardu kuna, ići zdravstvu.
Također, optimistično se najavljuje i daljnje smanjenje javnog duga koji bi do kraja godine trebao pasti na 80 posto BDP-a, a u idućoj godini prosječno bi trebao pasti za dodatnih 2,5-postotnih poena, odnosno na barem 77,5 posto BDP-a. Te su brojke isto bolje od planiranih u smjernicama kad se predviđalo padanje javnog duga do kraja godine na 81,1 posto BDP-a.
Pomoć iz fondova EU ove će godine biti ispod planirane, ali je ona neutralni deficit. Za iduću godinu planiraju veći rashodi od planiranih 13,8 milijardi kuna.
Više za mirovine
Kad gledamo najveće dobitnike među ministrima, onda je to zasigurno Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, ali to je tako samo na papiru jer najveći iznos otpada na mirovine. Tako će se za 2018. ukupni proračun Ministarstva povećati za 1,585 milijardi kuna, a od toga više od 1,2 milijarde kuna ide za najavljenu indeksaciju mirovina, odnosno povećanje s obzirom na troškove života. Ostatak od više od 300 milijuna kuna namijenjen je za dio braniteljskih prava te za dogovoreno povećanje plaća za zaposlene. Ministarstvo će pak rebalansom za ovu godinu ostati bez 54 milijuna neutrošenih kuna.
I Ministarstvo poljoprivrede iduće će godine imati proračun veći za 1,096 milijardi kuna, a većinom se povećanje odnosi na fondove EU.
Vlada je za iduću godinu odlučila napokon dati više novca i za obrazovanje, pa će tako ministrica Blaženka Divjak imati za više od 600 milijuna kuna veći proračun u odnosu na ovu godinu, što će se, kažu neslužbeno u Ministarstvu, iskoristiti za različite projekte, povećanje plaća i za provedbu kurikularne reforme.
Među dobitnicima je i Ministarstvo obrane, na čijem je čelu Damir Krstičević. Oni će u 2018. imati proračun veći za 9,8 posto ili 429 milijuna kuna, u što je uključena i prva rata za nabavu borbenih zrakoplova. No, s obzirom da se 30. studenoga tek očekuje odluka o odabiru ponuđača, ne može se sa sigurnošću reći koliko će biti novca potrošeno na prvu ratu. U smjernicama je to naznačeno s iznosom od 350 milijuna kuna, a ostatak će se iskoristiti za podizanje standarda u vojsci, odnosno vratit će se dodaci za rad na terenu, za dežurstva i za stražu. Vojni proračun tako bi u 2018. trebao narasti na 1,3 posto BDP-a, a obveza prema NATO-u je 2 posto BDP-a.
Proračunom za 2018. može biti zadovoljna i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, jer će joj prihodi rasti za čak 10 posto, što nismo dugo vidjeli u kulturi. Tako će proračun kulture u 2018. biti veći za oko 70 milijuna kuna.
Ministarstvo graditeljstva imat će veći proračun za samo 20 milijuna kuna, ali će se dio sredstava koji nije korišten u ovoj godini za subvencioniranje kamata za kredite prebaciti u iduću jer je bilo panirano da se novac troši od srpnja, a zapravo će se početi trošiti posljednja dva mjeseca ove godine. Više novca namijenjeno je i za digitalizaciju, za projekt e-dozvola, te za uređenje katastra, a veći iznos planira se povući i iz fondova EU za projekte energetske obnove.
Ministarstvo uprave imat će pak veći proračun za oko 60 milijuna kuna, a u tom resoru planira se nastavak projekata u e-građaninu, kroz centar dijeljenih usluga koji povezuje tijela državne uprave te projekt e-poslovanja.
Za povećane roditeljske i rodiljne naknade je planirano 156 milijuna kuna za iduću godinu, dok se za 200 milijuna kuna povećavaju učešća države za projekte EU. Ministar Marić šamara i nadalje ljevičarsku nejač svojim radom i stručnosti . Daleko najbolji ministar financija u povijesti naše domovine. Sav višak koji smo ostvarili u odnosu na izvornu projekciju BDPa od prošle godine (deficit iznosi 1% BDPa umjesto 1,8%) ove godine ide na dodatno razduživanje RH tako da će odnos duga prema BDPu pasti na 79,8% BDPa. Proračun za 2018.g. je ponovno jako konzervativan (predviđa rast od 2,8% BDP) što uzimam kao Marićev način zauzdavanja potrošačkih ambicija pojedinih ministara. Zapravo je zauzdao rastrošnost konzervativnim predviđanjem proračuna, a kad iduće godine bude vrijeme za rebalans proračuna opet će uzeti svu lovu koju smo dodatno uštedjeli za dodatno razduživanje RH pa onda možemo početi planirati i dodatno porezno rasterećenje. Tip je jebeni genije kako se snalazi u političkoj močvari i zauzdavanju potrošnje . Ono što se ne vidi iz ovih brojka jest dugoročni efekt koje Marićevo reprogramiranje dugova ima. Prvi put u modernoj povijesti jedna od država od jadranskog do egejskog mora strateški upravlja svojim dugom. Isplaćujemo stare kredite koji su imali kamatu od 5-7% s novim kreditima od 1-3%, uz raspoređivanje dospijeća kroz niz godina tako da nam se više nikad ne ponovi 2017.g. kad je 35 milijardi kuna duga došlo na naplatu (courtesy of Linić&Šuker). Ono što mi napravimo u ove 3 godine odrediti će hrvatski dug kroz narednih 15-20 godina. Ako uspijemo sve reprogramirati na način kojim smo krenuli s ministrom Marićem očekujem sve veći godišnji postotak pada udjela duga u BDPu tako da se uopće ne bih čudio da 2022.g. kada planiraju uvesti Euro (tome se protivim no to je druga priča) hrvatski dug zapravo bude duboko unutar maastrichtskih kriterija.
_________________ Te kad mi jednom s dušom po svemiru se krene, Zaorit ću ko grom: O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene, To moj je, moj je dom!
|
|
Vrh |
|
|
Zadar1993
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 02 stu 2017, 14:32 |
|
Pridružen/a: 21 kol 2011, 16:34 Postovi: 15313 Lokacija: Misao svijeta
|
One koje zanima - ovo je lista firmi sa prihodima od 40 do 100 milijuna kuna. Izbacite iz ove liste par građevinskih firmi koje postoje jedino zahvaljujući uskoj povezanosti sa politikom dobijete motore novog hrvatskog gospodarstva. https://arhivanalitika.hr/blog/inkubator-iv-rakete-s-prihodom-izmedu-40-i-100-milijuna-kuna/Uz njih motor rasta su i firme od 5-40 milijuna kuna prihoda, njihov popis će izaći idući utorak na istoj stranici pa bacite pogled. To će mi biti osobno najzanimljivija lista jer se tu radi o najvećem broju high-tech startupova. Dakako da ne bi bilo da sve blista imamo i ovakve probleme : https://arhivanalitika.hr/blog/hrvatska-je-c-usporedba-konkurentnosti-sjeverne-amerike-i-svijeta/Što je ono o čemu pričamo od početka. Hrvatska ima ogromne birokratske barijere. Srž istih su multiplicirani zakoni (od kojih su mnogi beskorisni i postoje samo zato što ministarstvo koje ih je predstavilo nije znalo integrirati željene efekte u temeljni zakon) koji derogiraju temeljne zakone u nekim odredbama, npr. upravni postupak u RH bi se trebao temeljiti na Zakonu o upravnom postupku + Poreznom zakonu (za porezni postupak). Umjesto toga on se temelji na ZUPu + oko 30 drugih zakona (pomnožite to sa prosječnim odnosom provedbenih podzakonskih akata naspram zakona - 3:1 i dobijete da vam upravni postupak u RH regulira oko 120 propisa različite vrste i ranga koji se često međusobno proturječe) . Ukupno u RH je na snazi ok 5000 zakona od čega kvaliteta varira od vrhunskih zakona na kakvima nam zavide i razvijenije zemlje (tipa ZOO) do katastrofalnih zakon poput onog izvornog o Financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Podzakonskih akata svih vrsta ima sigurno par desetaka tisuća. I onda se ljudi čude zašto svaki postupak traje dvostruko do peterostruko duže u odnosu na zapadnoeuropske zemlje. Fizički je nemoguće sucu ili upravnom službeniku u kratkom roku proći sve zakonske i podzakonske odredbe o postupanju i materiji spora/predmeta te ih protumačiti na pravi način. Bitno je pak sljedeće : hrvatsko gospodarstvo se više ne oslanja na ogromne firme u uskoj vezi sa državom (tipa Agrokor, INA, krepali građevinski giganti) već na stotine, štoviše tisuće malih firmi koje posluju sa izvrsnim rezultatima i perspektivama čak i u hrvatskom investicijskom ozračju. Kad se jednog dana i to investicijsko ozračje približi zapadnoeuropskom/američkom standardu imat ćemo gospodarski boom veći od onog kakvog sad doživljavaju Rumunjska i Poljska.
_________________ Te kad mi jednom s dušom po svemiru se krene, Zaorit ću ko grom: O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene, To moj je, moj je dom!
|
|
Vrh |
|
|
dudu
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 02 stu 2017, 17:50 |
|
Pridružen/a: 03 svi 2009, 22:39 Postovi: 60932 Lokacija: DAZP HQ
|
Zadar1993 je napisao/la: One koje zanima - ovo je lista firmi sa prihodima od 40 do 100 milijuna kuna. Izbacite iz ove liste par građevinskih firmi koje postoje jedino zahvaljujući uskoj povezanosti sa politikom dobijete motore novog hrvatskog gospodarstva. https://arhivanalitika.hr/blog/inkubator-iv-rakete-s-prihodom-izmedu-40-i-100-milijuna-kuna/osim što je na popisu i moja firma, letimičnim pogledom, u najmanje 30% ovih firmi sam imao sastanak s direktorima, s 5-6% surađujem, a s 1% idem na kurve i jedrenje.
_________________ "Hrvata je danas u BiH manje od 400.000, ali je naš cilj da nas je milijun", kazao je Čović.
|
|
Vrh |
|
|
neretvanin
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 02 stu 2017, 21:45 |
|
Pridružen/a: 27 lip 2011, 15:09 Postovi: 2639 Lokacija: HR
|
Znači vanjski bruto dug Hrvatske je 40,4 mlrd EUR, srbijanski oko 25-26mlrd, a bosanskohercegovački oko 5-6mlrd EUR, podaci variraju ovisno iz kojeg mjeseca je podatak. S tim da je kuna aprecirala oko 2% pa jedan dio smanjenja je zbog toga, isti slučaj i sa srbijanskim dinarom, dok je KM fiksno usidren s Eurom Potez socijalnih davanja uhljeba je dno, lova se dijeli a viška ih je pola plus je javna uprava neefikasna. Blago povećanje policiji i vojnicima je ok. Kao i što sindikati kažu najveći problem su niske plaće, nizak minimalac koji je eto tom poreznom reformom povećan s 2400 na 2620, al to bi minimum minimuma moralo bit 3000kn, ko nije u stanju to isplaćivat nek zatvori biznis. I s tim viškom umjesto uhljebima mogli su stvarno stratešku nacionalnu tvrtku Imunološki zavod konsolidirat, modernizirat i profesionalizirat. Potencijalno izvoznopotentna firma.
|
|
Vrh |
|
|
pravnik95
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 02 stu 2017, 22:21 |
|
Pridružen/a: 18 lis 2016, 07:43 Postovi: 882 Lokacija: Zadar / Bihac
|
neretvanin je napisao/la: Znači vanjski bruto dug Hrvatske je 40,4 mlrd EUR, srbijanski oko 25-26mlrd, a bosanskohercegovački oko 5-6mlrd EUR, podaci variraju ovisno iz kojeg mjeseca je podatak. S tim da je kuna aprecirala oko 2% pa jedan dio smanjenja je zbog toga, isti slučaj i sa srbijanskim dinarom, dok je KM fiksno usidren s Eurom Potez socijalnih davanja uhljeba je dno, lova se dijeli a viška ih je pola plus je javna uprava neefikasna. Blago povećanje policiji i vojnicima je ok. Kao i što sindikati kažu najveći problem su niske plaće, nizak minimalac koji je eto tom poreznom reformom povećan s 2400 na 2620, al to bi minimum minimuma moralo bit 3000kn, ko nije u stanju to isplaćivat nek zatvori biznis. I s tim viškom umjesto uhljebima mogli su stvarno stratešku nacionalnu tvrtku Imunološki zavod konsolidirat, modernizirat i profesionalizirat. Potencijalno izvoznopotentna firma. Potpisujem. A oni pare braniteljima i javnoj upravi Trebali su i dalje nastaviti s poreznim rasterecivanjem koji u ovskvim uvjetima na kratke staze donosi manjak u riznici, ali na duze staze se itekako isplati. Jer je porezna represija previsoka.
|
|
Vrh |
|
|
Zadar1993
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 03 stu 2017, 10:28 |
|
Pridružen/a: 21 kol 2011, 16:34 Postovi: 15313 Lokacija: Misao svijeta
|
Kakav minimalac? Minimalac je pljačka koja je ostavila desetke tisuća u Hrvatskoj bez posla. Minimalnu plaću treba ukinuti kao što to rade najbolje zemlje na svijetu. Ja danas sam sebi ne mogu isplaćivati 1000kn neto mjesečno iz svoje firme plus plaćati si mirovinsko i zdravstveno jer mi država ne da . Uništava se fleksibilnost tržišta rada što direktno šteti poslodavcima i osobama s nižom stručnom spremom (koje obično završe na poslovima s propisanim minimalcom).
_________________ Te kad mi jednom s dušom po svemiru se krene, Zaorit ću ko grom: O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene, To moj je, moj je dom!
|
|
Vrh |
|
|
iJozo
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 03 stu 2017, 10:59 |
|
Pridružen/a: 24 vel 2017, 14:26 Postovi: 1197
|
Citav ZOR je anti-hrvatski zakon.
_________________ Djela su bitnija od rijeci.
Muslimanski SDP i Sejdo Komsic vode BiH u raspad. Njihov sam fan.
|
|
Vrh |
|
|
Ronaldinho
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 03 stu 2017, 11:07 |
|
Pridružen/a: 26 sij 2010, 12:13 Postovi: 691
|
Bitno je da sindikati i onaj kreten s EFZG-a govori kako triba dignit minimalac na 5000kn neto.
|
|
Vrh |
|
|
neretvanin
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 03 stu 2017, 11:46 |
|
Pridružen/a: 27 lip 2011, 15:09 Postovi: 2639 Lokacija: HR
|
Koje je god mjesto ugašeno otvorilo se negdje drugo a ito je fama bez popokrića. Robovlasnici kukaju da se ne poveća 100-200 kuna plaća eto propast će radi toga.. Pa propadni, nije ti ovo Bangladeš, a kukaju najviše oni koji su gladni extra profita. Todorić je godinama davao najmanje moguće plaće koje su rasle rastom minimalca nekad je radnik radio za 2200 a sad za 2620, da nije minimalca lešinari bi držali 2200 dok se svi ne iselišmo u Njemačku. Tekstil, drvna industrija isto je dobar primjer.. Kuka neko propast će, a u redu ko zapeta puška čeka neko drugi za drvnu kvotu tog koji propadne, to drvo obradit će neko drugi ako ti nećeš i dati tu mrvu veću plaću. da je drvene kvote još duplo ovoliko sve bi se prodalo vani i još zaposlilo ljudi.
Minimalne plaće nisu ukinule najbolje države na svijetu nego samo par njih, ok kad Hrvatska bude kao Luxemburg slobodno nek je ukinu.
|
|
Vrh |
|
|
Kaftanzoglio
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 03 stu 2017, 12:17 |
|
Pridružen/a: 19 kol 2015, 12:38 Postovi: 4087
|
Zadar1993 je napisao/la: Ja danas sam sebi ne mogu isplaćivati 1000kn neto mjesečno iz svoje firme plus plaćati si mirovinsko i zdravstveno jer mi država ne da . Kako ne možeš, ne moraš se u vlastitoj firmi prijaviti na 8-satno radno vrijeme, ako se prijaviš na 2 sata dnevno onda ti negdje treba oko 700-800 kn za brutto plaću. inače onu listu perspektivnih firmi sam prestao čitati kad sam došao do Rijekaplus. Da će izmišljena gradska firma koja naplaćuje kazne za parking i autobusne karte biti motor hrvatskog gospodarstva.
|
|
Vrh |
|
|
Ronaldinho
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 03 stu 2017, 12:58 |
|
Pridružen/a: 26 sij 2010, 12:13 Postovi: 691
|
neretvanin je napisao/la: Koje je god mjesto ugašeno otvorilo se negdje drugo a ito je fama bez popokrića. Robovlasnici kukaju da se ne poveća 100-200 kuna plaća eto propast će radi toga.. Pa propadni, nije ti ovo Bangladeš, a kukaju najviše oni koji su gladni extra profita. Todorić je godinama davao najmanje moguće plaće koje su rasle rastom minimalca nekad je radnik radio za 2200 a sad za 2620, da nije minimalca lešinari bi držali 2200 dok se svi ne iselišmo u Njemačku. Tekstil, drvna industrija isto je dobar primjer.. Kuka neko propast će, a u redu ko zapeta puška čeka neko drugi za drvnu kvotu tog koji propadne, to drvo obradit će neko drugi ako ti nećeš i dati tu mrvu veću plaću. da je drvene kvote još duplo ovoliko sve bi se prodalo vani i još zaposlilo ljudi.
Minimalne plaće nisu ukinule najbolje države na svijetu nego samo par njih, ok kad Hrvatska bude kao Luxemburg slobodno nek je ukinu. Ti padas na glupe floskule kako poduzetnici isplacuju sebi ekstra profite na racun radnika, medutim da bi ti nekom isplatia 4-5 tisuca neto tribas platit 8-9, pitanje je zaradi li tebi taj radnik 12 da opravda tu placu. Pogledaj primjer Irske isti broj stanovnika poduzetnici su ostvarili 45 milijardi eura dobiti, a nasi jedva 5. Da nasi ostvaruju takve cifre slozia bi se, ali ovako tanka ti je prica.
|
|
Vrh |
|
|
iJozo
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 03 stu 2017, 13:03 |
|
Pridružen/a: 24 vel 2017, 14:26 Postovi: 1197
|
Problem s minimalcem nije samo to sto uzrokuje neuposlivost, vec i to sto dovodi do tracenja kvalitete.
Pa se tako u RH posao voditelja poslovnice u Lidlu i McDonald's-u smatra vrhunskom pozicijom.
_________________ Djela su bitnija od rijeci.
Muslimanski SDP i Sejdo Komsic vode BiH u raspad. Njihov sam fan.
|
|
Vrh |
|
|
Zadar1993
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 03 stu 2017, 14:19 |
|
Pridružen/a: 21 kol 2011, 16:34 Postovi: 15313 Lokacija: Misao svijeta
|
Kaftanzoglio je napisao/la: Zadar1993 je napisao/la: Ja danas sam sebi ne mogu isplaćivati 1000kn neto mjesečno iz svoje firme plus plaćati si mirovinsko i zdravstveno jer mi država ne da . Kako ne možeš, ne moraš se u vlastitoj firmi prijaviti na 8-satno radno vrijeme, ako se prijaviš na 2 sata dnevno onda ti negdje treba oko 700-800 kn za brutto plaću. Valjda se podrazumijeva da govorim o punom radnom vremenu. Što ako imam shemu u kojoj se želim prijaviti na puno radno vrijeme u svojoj tvrtci pa preko nje isplaćivati sebi doprinose za mirovinsko i zdravstveno? Ne mogu jer me država sili isplatiti samom sebi minimalac. Minimalac teško narušava fleksibilnost tržišta rada. Kaftanzoglio je napisao/la: inače onu listu perspektivnih firmi sam prestao čitati kad sam došao do Rijekaplus. Da će izmišljena gradska firma koja naplaćuje kazne za parking i autobusne karte biti motor hrvatskog gospodarstva. Zato sam i rekao da se treba izbaciti par tvrtki koje su povezane sa lokalnim ekipama. Ostale su izvrsne firme i motori hrvatskog rasta. iJozo je napisao/la: Citav ZOR je anti-hrvatski zakon. Nije. Pojedine njegove odredbe su katastrofa (o radnom vremenu npr) druge su izvrsne (opće odredbe, načela ect...). Kao i većina naših zakona dijelom je izvrstan dijelom je katastrofa.
_________________ Te kad mi jednom s dušom po svemiru se krene, Zaorit ću ko grom: O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene, To moj je, moj je dom!
|
|
Vrh |
|
|
Zadar1993
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 03 stu 2017, 14:22 |
|
Pridružen/a: 21 kol 2011, 16:34 Postovi: 15313 Lokacija: Misao svijeta
|
Ronaldinho je napisao/la: neretvanin je napisao/la: Koje je god mjesto ugašeno otvorilo se negdje drugo a ito je fama bez popokrića. Robovlasnici kukaju da se ne poveća 100-200 kuna plaća eto propast će radi toga.. Pa propadni, nije ti ovo Bangladeš, a kukaju najviše oni koji su gladni extra profita. Todorić je godinama davao najmanje moguće plaće koje su rasle rastom minimalca nekad je radnik radio za 2200 a sad za 2620, da nije minimalca lešinari bi držali 2200 dok se svi ne iselišmo u Njemačku. Tekstil, drvna industrija isto je dobar primjer.. Kuka neko propast će, a u redu ko zapeta puška čeka neko drugi za drvnu kvotu tog koji propadne, to drvo obradit će neko drugi ako ti nećeš i dati tu mrvu veću plaću. da je drvene kvote još duplo ovoliko sve bi se prodalo vani i još zaposlilo ljudi.
Minimalne plaće nisu ukinule najbolje države na svijetu nego samo par njih, ok kad Hrvatska bude kao Luxemburg slobodno nek je ukinu. Ti padas na glupe floskule kako poduzetnici isplacuju sebi ekstra profite na racun radnika, medutim da bi ti nekom isplatia 4-5 tisuca neto tribas platit 8-9, pitanje je zaradi li tebi taj radnik 12 da opravda tu placu. Pogledaj primjer Irske isti broj stanovnika poduzetnici su ostvarili 45 milijardi eura dobiti, a nasi jedva 5. Da nasi ostvaruju takve cifre slozia bi se, ali ovako tanka ti je prica. S obzirom da povećano porezno i parafiskalno (u što bi mogli ubrojiti minimalac) opterećenje na rad povećava privlačnost automatizacije pojedinih industrija i uslužnih djelatnosti (povećanjem povrata na investiciju) jedva čekam slušati sindikate i socijaliste kako će graktati kad automatizirane samoposluge dođu u RH. Hoće li onda i roboti trebati plaćati poreze i doprinose za mirovinsko i zdravstveno?
_________________ Te kad mi jednom s dušom po svemiru se krene, Zaorit ću ko grom: O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene, To moj je, moj je dom!
|
|
Vrh |
|
|
zec
|
Naslov: Re: Hrvatska - makroekonomski pokazatelji Postano: 19 stu 2017, 22:30 |
|
Pridružen/a: 15 ruj 2012, 00:31 Postovi: 1384 Lokacija: Hercegovina
|
|
Vrh |
|
|
Online |
Trenutno korisnika/ca: / i 11 gostiju. |
|
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
|
|
|