http://edition.cnn.com/travel/article/b ... index.html

10 najljepših utvrđenih gradova

* 10. Avilla, Španjolska
* 9. Mystras, Grčka
* 8. Taroudant, Maroko
* 7. grad Québec, Kanada
* 6. Óbidos, Portugal
* 5. Xi'an, Kina
* 4. Dubrovnik, Hrvatska
* 3. York, Engleska, UK
* 2. Carcassone, Francuska
* 1. Pingyao, Kina

Mnogi ljudi ovdje nisu nikada ni čuli da postoje mnogi predivni gradovi.

Etiopia je zanimljiva za popizdit
imaju crne židove i plavu magmu!

Ja sam bio u Beču, Salcburgu, Budimpešti, Barseloni, Moskvi, Pragu, Bratislavi, Rimu, Firenci i Veneciji.
Sledeće godine nastavljam Pariz i Berlin, a želja mi je još Amsterdam i Sankt Peterburg (možda odem na svetsko prvenstvo, pošto igramo u Moskvi treću tekmu, pa nekako iskombinujem sa Piterom).

Od islamskih destinacija ne zanima me ništa.


Istorijski vojni muzej (Heeresgeschichtliches Museum) obavezno. Mada većina zanimljivih lokacija je u prvom distriktu Innere Stadt.

Postoji mnogo mjesta na koja bih volio posjetiti, najviši od svih: Norveska, Nizozemska, pustinja atakama (Čile)

Pozdrav iz kmerskoga glavnog grada phnom penha, pisem iz queen wood hotela, odlucio sam se za samostalnu pustolovinu of 27 dana. Kraljevska palaca 20 dolara, tuk tuk od njih i do njih i polja smrti 31 dolar, nacionalni muzej 10 dolara, prostitutka 20 dolara, cijeli svezanj banana na ulici 1 dolar, nitko ne zna za hrvatsku vrc kad cuju croatia misle rusija. Glavni grad uopce nije jeftin kako sam zamidljao. Ali uskoro idem u siem riep

Lijepo.
Zabavi se

pazi da nije muško

skontat' će na vrijeme...

Pozdrav iz parka u siem riepu, u ovom gradu cu provesti ukupno tri noci od kojih sam dvije vec proveo. Cjelodnevno razgledavanje top atrakcije kompleksa hramova angkor platio sam 97 dolara. 37 ulaznica i 60 vozacu tuk tuka koji me vozio od hrama do hrama buduci da su hramovi dosta medjusobno udaljeni. Vidio sam oko hramova majmune i pitome slonove. Danas za obilazak jezera tonle sap i farme krokodila 25 dolara vozacu tuk tuka i 40 vozacu brodice. U gradu masaza stopala 30 min samo 4 dolara, masaza cijelog tijela 1 sat 15 dolara, nocenje 4 dolara. Autobusi jeftini, od phnom penha do siem riepa 12 dolara, sutra na drugi kraj zemlje u provinciju ratanakiri za 20 dolara. Od sutra maksimalno stedim i izbjegavam ture zbog previsokih cijena, hrani kupujem na karticu u supermarketu. Tu u siem riepu mozes birati voce od kojeg ces obilni shake za samo 1 dolar. Mango,avokado,papaja,coconut... Sutra idem u istocnu provinciju ratanakiri u kojoj je najbolje ocuvana priroda i prasuma. Ocekujem vidjeti kobre,leoparde i tigrove.

Pozdrav iz banlunga u provinciji ratanakiri, ovdje je nocenje tri dolara. Trodnevni treking kroz prasumu platio sam 210 dolara i od divljih zivotinja vidio samo tarantule koje mogu ubiti covjeka za 15 min. Plovio rijekom sun, kupao se ispod vodopada, vidio pitome bivole, cuo glasanje gibona, spavao dvije noci u hammocku u dzungli sto je veoma opustajuce za mene samotnjaka. Vodicevog strica nedavno je oko kampota u polju rize ujela kobra, nije stigao do bolnice i umro je u dobi od 37 godina. Treking sam vrsio oko 10 km od nacionalnog parka virachey.pitao sam danas osoblje parka je li pri trekingu unutar parka moguce vidjeti divlje tigrove, leoparde, medvjede, slonove, kobre... Kazu da od 10 trekinga na 2 ili 3 uopce vide divlju zivotinju, iako ju vide ne stignu fotografirati jer prohuji za par sekundi.stoga mi se ne isplati u nacionalni park na novi treking. Do 12.2. Vise ne idem ni na kakve ture vec samo trosim oprezno na hranu i spavanje.

Zvuči kao horror film. Niti jedeš a strahuješ za život stalno.

Sada sam u gradu kratie. 99% mi je konacni put obilaska kambodze phnom penh-siem riep-angkor-tonle sap-banlung-kratie-kampot-kep-battambang. Rajski jeftina predivna zemlja.

Evo me u Kepu u Kambodzi, najdaljoj tocki na koju sam dosad dospio, 8922 km zracne crte od rodnog Dubrovnika i 9792 km zracne crte od briselske zracne luke Zaventem koja je najzapadnija tocka na kojoj sam bio.

Ja slikavam povijesne i prirodne znamenitosti po Kambodzi fotoaparatom. Kad se vratim sve cu slike postaviti na Wikimedijin Zajednicki posluzitelj i moci ce se rabiti na Wikipediji. Nevolja je ta sto sam danas slikavajuci Kampot dosao do 1500 slika od pocetka pustolovine 16.1., i sad je memorija puna. Vracam se 12.2., tako da tijekom druge polovine puta ne cu moci slikavati nego mobitelom. Neobicno mi je samo setati ne ovjekovjecujuci prizore, doima mi se besmisleno. Prvih 14 dana dokumentirano, drugih 14 nazalost ne mogu dokumentirati.

Pozdrav s otoka Koh Tonsay. Ukupni trosak kmerske pustolovine duge 28 dana je 2078$, tj. 1678 eura, tj. 12471 kn.
Avion 910$, ponio 860$, digao na banci jos 300$, jednom kupio hrane u supermarketu na karticu niti 8$.

Danas tece 26. dan u Kambodzi, zavrsio sam razgledavanje i prekosutra napustam zemlju. 1678 eura ipak nije bilo dosta, buduci da sam morao jos dizati na banci. Konacan trosak pustolovine je 2475$ (2024 eura, 15063 kune).

U Phnom Penhu sam proveo prvu noc, u hotelu Queen Wood, sa 16. na 17. sijecnja, za 30$. Ponovno sam se vratio u glavni grad 6. veljace i u njemu provodim zadnjih sest noci do leta 12. veljace. Nasao sam u Golden Home Guesthouse smjestaj za 8$. U Siem Riepu sam proveo tri noci po 4$, od 17. do 20. sijecnja. Zatim sam tri noci spavao u sklopu ture trekinga kroz prasumu u provinciji Ratanakiri. U Banlungu sam za po 3$ prespavao s 23. na 24. i s 24. na 25. sijecnja. Onda u gradu Kratie dvije noci po 4$. U Kepu jedna noc za 6$ i pet noci po 10$. U Battambangu cetiri noci po 6$. Ukupno za nocenja 184$, ne racunajuci tri noci provedene u sklopu trekinga.

Iz Kepa sam, nakon otoka Koh Tonsay s kojeg sam zadnji put pisao, otisao jedan dan na izlet na Bokor. U Battambangu i okolini razgledao sam farmu krokodila, niz pagoda zapanjujucih kipova, reljefa i slikarija, Bamboo Train, uzvisinu s divnim pogledom, spiljama sismisa i kompleksom hramova iz 1924., palacu u kojoj odsjeda kralj i u kojoj je etnografska zbirka, drevni hram Banan, drevni hram Ek Phnom, drevni hram Baset, hram Wat Somrong Knong uz kojega je spomenik zrtvama Crvenih Kmera ispunjen lubanjama i uresen reljefima, umjetno jezero Kamping Puoy (irigacijski projekt Crvenih Kmera) u cijoj su izgradnji poginule tisuce ljudi.

U okolini Phnom Penha razgledao sam carobne hramove iz 11. stoljeca, Tonle Baty i posebno krasan Phnom Chisor. Uz njih zooloski vrt i Udong Hill, vrijedan zbog pagoda iz 16. stoljeca, zlatnog Bude od 18 metara i prostorije s preko 5000 prikaza Bude. Otisao sam i na Silk Island, otok svile na Mekongu, preko puta kojeg je lijepa stara pagoda s puno zlatnih reljefa.

https://commons.wikimedia.org/w/index.p ... lshowall=1

Iz Kambodže.

Ja bi volio posjetiti sjeverne zemlje, gdje ima što manje vrućine i sto manje ljudi, a što više prirode, kao Norveška i Švedska

PUSTOLOVINA
* 15.1.: letovi
* 16.1.: Phnom Penh (kraljevska palača, polja smrti, nacionalni muzej)
* 17.1.: Siem Reap
* 18.1.: Angkor
* 19.1.: Tonle Sap, Siem Reap
* 20.1.: Banlung
* 21.1.: treking
* 22.1.: treking
* 23.1.: treking, Banlung
* 24.1.: Banlung
* 25.1.: Kratie
* 26.1.: Kratie
* 27.1.: Kep
* 28.1.: Nacionalni park Kep
* 29.1.: Kampot
* 30.1.: otok Koh Tonsay, Kep
* 31.1.: Nacionalni park Bokor (Preah Monivong), Kep
* 1.2.: Kep
* 2.2.: Battambang
* 3.2.: Battambang
* 4.2.: Battambang, Prasat Banan, Phnom Sampeau
* 5.2.: Ek Phnom, Wat Somrong Knong, Baset, Battambang
* 6.2.: jezero Kamping Puoy, Prasat Snung, Battambang, Phnom Penh
* 7.2.: Wat Phnom, zoološki vrt Phnom Tamao
* 8.2.: Tonle Baty, Phnom Chisor
* 9.2.: Udong Hill, Silk Island, Phnom Penh
* 10.2.: Phnom Penh (Tuol Sleng)
* 11.2.: Phnom Penh
* 12.2.: letovi
* 13.2.: sletio u Zagreb

* 28.2.: dovršio postavljanje slika, njih 1 354, na Wikimedijin Zajednički poslužitelj ( https://commons.wikimedia.org/wiki/Spec ... lshowall=1 )

* 7.3.: odabrao najbolje slike iz Kambodže ( https://commons.wikimedia.org/wiki/User:August_Dominus )

Hrvatskim državljanima treba viza napravljena prije početka putovanja ili neko odobrenje, uvjerenje ili razgovor s imigracijskim službenicima za 65 država, a za 129 ne treba. Izvan Europe, neka formalnost je potrebna za 62 države, a za 86 ne treba ništa.

Azija

* treba nešto (18): Afganistan, Azerbajdžan, Bahrein, Butan, Sjeverna Koreja, Indija, Irak, Jemen, Kina, Mjanmar, Pakistan, Saudijska Arabija, Sirija, Tadžikistan, Tajska, Turkmenistan, Uzbekistan, Vijetnam

Za ostalih 27 azijskih država ne treba ništa. Zanimljivo je da su jedine veće zemlje jugoistočne Azije za koje je dovoljno samo kupiti avionsku kartu Kambodža, Laos, Malezija, Indonezija i Šri Lanka. Za ostale (Tajska, Vijetnam, Mjanmar, Indija) trebalo bi se prije gnjaviti s ishođenjem vize. Zato sam odabrao Kambodžu umjesto Tajske ili Vijetnama.

Afrika

* treba nešto (34): Alžir, Benin, Burkina Faso, Burundi, Bjelokosna Obala, Čad, DR Kongo, Džibuti, Egipat, Ekvatorska Gvineja, Eritreja, Etiopija, Gabon, Gana, Gvineja, JAR, Južni Sudan, Kamerun, Kenija, Republika Kongo, Lesoto, Liberija, Libija, Malavi, Mali, Namibija, Niger, Nigerija, Ruanda, Lavlja Gora, SAR, Sudan, Sveti Toma i Princip, Togo

Za ostalih 20 afričkih država ne treba ništa.

Amerika

* treba nešto (6): Bolivija, Kanada, Kolumbija, Kuba, SAD, Surinam

Za ostalih 29 američkih država ne treba ništa.

Oceanija

* treba nešto (4): Australija, Fidži, Nauru, Aotearoa

Za ostalih 10 država Oceanije ne treba ništa.

Europa

* treba nešto (3): Bjelorusija, Rusija, Turska

Za ostale 43 europske države ne treba ništa.

Hrvati su strašno loši putnici. Kada sam u siječnju i veljači bio 28 dana u Kambodži, nitko od mještana ni u jednom mjestu nikad nije ni čuo za Hrvatsku. Nisam nikoga vidio iz Hrvatske, a vidjeh jednog hrvatskim govorećeg čovjeka. Rusa iz Murmanska koji je bio živio u Novom Sadu pa poznaje hrvatski. Prijevoznik od Siem Reapa do Banlunga rekao mi je da sam prvi Hrvat koji putuje s njim. U evidencije svih prenoćišta, Nacionalnog parka Kep, prijevoznika za Koh Tonsay, upisuje se svoje podatke. Među njima i državljanstvo. Baš sam pregledavao je li se itko osim mene upisao da je iz Hrvatske. Doslovno nitko! Sve Njemačka, Francuska, UK, Španjolska, SAD, Kanada, Australija. Vidjeh i neke iz Danske, Italije i čak iz Kostarike. Samo pripadnici najbogatijih nacija puno putuju. Od svih mještana koje sam pitao, niti jedan nije nikad maknuo iz Kambodže. Točnije jest jedna obitelj, u Francusku u rodbine.

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/do ... o-20180703

Dok se za Rusiju traži karta više, većina Hrvata ne može si priuštiti nijedno putovanje godišnje

Hrvatska je u skupini zemalja Europske unije čiji stanovnici najmanje putuju, a glavni razlog za to je besparica.

Prema podacima Europskog statističkog ureda, gotovo dvije trećine stanovnika Europske unije (62 posto) starijih od 15 godina barem jednom godišnje priušti si višednevno putovanje. Pritom njih polovica provede odmor na nekom od domaćih turističkih odredišta, a oko trećine (32 posto) otputuje u inozemstvo.

Turistički neaktivno bilo je 37,9 posto stanovnika EU-a, a glavni razlog zbog kojeg nisu putovali je nedostatak novca. Manji dio stanovnika se na turistička putovanja ne odlučuje zbog zdravstvenih razloga, nedostatka motivacije, obiteljskih okolnosti te poslovnih obaveza.

Financijski problemi navode se kao glavna prepreka za sve dobne skupine, osim onih u dobi od 65 godina, kod kojih su zdravstveni razlozi najčešće spomenuta prepreka.

Među građanima EU-a najmanje putuju Rumunji, od kojih je tek svaki četvrti 2016. godine proveo odmor izvan mjesta stanovanja. Kod kuće je ostalo i više od 70 posto stanovnika Portugala i Bugarske te više od 50 posto Grka, Talijana i Hrvata.

Pritom je nedostatak novca kao prepreka za putovanje najizraženiji u Grčkoj, Portugalu i Hrvatskoj. Čak 61,6 posto Hrvata koji nisu putovali nedostatak novca navelo je kao glavni razlog neodlaska na put. Slika je još poraznija kada se promotri struktura putovanja prema vrsti smještaja. Naime, i onaj manji dio hrvatskih građana koji se uspije maknuti od kuće čak 71,5 posto noćenja provede u neplaćenom smještaju, odnosno kod rodbine i prijatelja ili u vlastitim vikendicama. To znači da si putovanje s plaćenim smještajem može priuštiti samo desetak posto hrvatskih građana.

U općoj besparici najmanje je sretnika koji mogu uživati u inozemnim destinacijama. O tužnoj slici hrvatskog turističkog standarda najbolje svjedoče podaci Svjetskog putničkog i turističkog vijeća UN-a koji prate razliku između turističkih prihoda i troškova u pojedinim državama.

Od 45 najposjećenijih svjetskih turističkih destinacija Hrvatska ima najveću razliku između količine novca koju dobiva od turizma i one koju njeni građani ostavljaju u stranim destinacijama.

Naime, prihodi od turizma čak su 12 puta veći od količine novca koju Hrvati ostavljaju u drugim europskim i svjetskim destinacijama, što svjedoči o izrazito niskoj aktivnosti Hrvata što se tiče inozemnih putovanja.

Dok smo prema statistici Svjetskog putničkog i turističkog vijeća u 2016. godini od turizma uprihodili 9,8 milijardi američkih dolara, istodobno smo u stranim zemljama ostavili samo 0,8 milijardi dolara, što je u apsolutnim brojkama najmanji iznos od svih zemalja EU-a.

Uvjerljivo najaktivnija europska turistička nacija su Finci s udjelom putnika od čak 91,4 posto. Na barem jedno putovanje otišlo je više od 80 posto Nizozemaca, Luksemburžana i Čeha, a putovalo je i više od tri četvrtine Danaca, Nijemaca, Austrijanaca i Šveđana.

Udio stanovništva koji ne putuje
*Finska - 8.6%
*Nizozemska - 14.7%
*Luksemburg - 19.1%
*Češka - 19.2%
*Danska - 20.2%
*Švedska - 21.2%
*Austrija - 23.2%
*Njemačka - 24.6%
*Irska - 25.8%
*Francuska - 26.9%
*Cipar - 31%
*Estonija - 31.3%
*Slovenija - 33.4%
*Slovačka - 33.9%
*Španjolska - 34.3%
*UK - 35.9%
**EU generalno - 37.9%
*Malta - 40.3%
*Latvija - 41%
*Belgija - 41.5%
*Litva - 42.7%
*Poljska - 43.2%
*Mađarska - 44.8%
*Hrvatska - 56%
*Italija - 58.1%
*Grčka - 64.4%
*Bugarska - 70.2%
*Portugal - 74.4%
*Rumunjska - 76%

Čudi me da Italija, koja je u G7 najbogatijih država, ima manji udio putujućih državljana od Hrvatske. Portugalci, upamćeni kao istraživači, pustolovi i kolonizatori, danas su druga najlošija putnička nacija u Europskoj uniji.

Putovanja su dobra za proširenje vidika. zato je u Hrvatskoj i pogotovo biH zatucanost na visokom nivou.

Najgore je i što - primjerice hercegovački poduzetnici - kada zarade lovu idu u Makarsku ili maksimalno Zagreb.

Meni je najljepše u BiH i u Hrvatskoj, ništa u inozemstvu nije toliko impresivno. Jedino bih sa bucket liste skinuo Izrael, i potpisao bih do kraja života putujem samo unutar ex-YU, ima sve što ti treba i na zimu i na ljeto.