U sarajevskom kantonu se pumpa broj rodjenih upisivanjem rodjenih u dijaspori.Uvek je broj ucenika koji krecu u prve razrede za oko 700 manji u odnosu na broj rodjenih po FZS za tu generaciju.Sad,iz nekog razloga smanjuju to pumpanje,videcemo za dalje.Inace,realno oko 4000 rodjenih je u KS a oni prikazuju 4700.

To je kristalno jasno i neosporno. Konzistentna razlika koju vidimo svake godine.

Po 700 djece svake godine u jednom kantonu ne moze jednostavno nestati. Jasno je da tu nikad nisu ni bila. Ali, to znaci da se i od rodjenih Bosnjaka godisnje u FBiH i BiH treba oduzeti oko 1200. Ta pojava postoji u odredjenoj mjeri u svim bosnjackim kantonima.

U prijevodu, vec sada se radja tek 14 000 Bosnjaka u Federaciji, ako ukljucimo i ovaj predvidjeni pad -750 za ovu godinu.

U Glodima je prema bošnjačkom popisu popisano 1006 stanovnika.

Preporučujem poslušati video. Bošnjakinja ga je pravila i obratiti pažnju na početak.

https://www.youtube.com/watch?v=s1rj6QTYD04

Iseljavanje pogađa poljoprivredu u USK: Lakše naći iglu u plastu sijena nego radnika

Prema riječima Adema Šahinovića, najvećeg proizvođača mlijeka na području Bosanske Krupe, sve je veći broj farmera koji gase proizvodnju. Prema podacima Obrtničke komore USK, od početka 2017. godine do sada odjavljeno je oko 900 obrtničkih djelatnosti, a najviše poljoprivrednih gazdinstava.

BIHAĆ - Poljoprivredna proizvodnja na području Unsko-sanskog kantona u sve većoj mjeri osjeća posljedice odlaska stanovništva s ovih prostora, jer fali radnika, a migracijama su posebno pogođena sela, kaže Husein Selimović, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača USK.

Selimović tvrdi kako je ovakvo stanje posebno primjetno u posljednjih godinu dana, jer sve veći broj poljoprivrednika gasi proizvodnju i odjavljuje obrte.

"Ukoliko se ovakav trend nastavi, poljoprivreda će se naći u gotovo bezizlaznoj situaciji. Prema podacima koje imamo, može se zaključiti kako će količina proizvedenog mlijeka u ovoj godini biti deset posto manja u odnosu na proteklu. Slično stanje je i u drugim segmentima agrarne proizvodnje", kaže Selimović za "Nezavisne".

Dodaje kako je mljekarstvo nosilac poljoprivrednog razvitka Unsko-sanskog kantona, a po količinama proizvedenog mlijeka ovaj kanton je prvi u Federaciji BiH.

Prema riječima Adema Šahinovića, najvećeg proizvođača mlijeka na području Bosanske Krupe, sve je veći broj farmera koji gase proizvodnju.

"Ljudi odlaze u Njemačku i druge zemlje u potrazi za poslom, jer je bavljenje poljoprivredom na ovim prostorima postalo prava lutrija. Gotovo sve farme koje su imale od 10 do 15 muznih grla se gase, a jedan od glavnih razloga je što nema radne snage. Jednostavno, niko neće da radi u poljoprivredi i ako se ovako nastavi sela će biti potpuno pusta", kaže Šahinović.

Njegovo mišljenje dijeli i Mirsad Hašić, poljoprivrednik iz Velike Kladuše, ističući kako sve poljoprivredne radove na njegovom imanju obavljaju članovi porodice.

"Radnicima nudimo dobre dnevnice i druge pogodnosti, ali naći radnika danas je kao pronaći iglu u plastu sijena. Komšije svakog dana odlaze i sve je više opustjelih imanja", kaže Hašić.

Prema podacima Obrtničke komore USK, od početka 2017. godine do sada odjavljeno je oko 900 obrtničkih djelatnosti, a najviše poljoprivrednih gazdinstava.

"Ukoliko se nastavi ovakva tendencija, do kraja ove godine ta brojka će biti veća od 1.000 i krajnje je vrijeme da se djeluje", kaže predsjednik pomenute komore Enes Arapović.

Selimović ističe kako se ovdašnja poljoprivreda, sem pomenutih migracija, suočava s nizom drugih problema, kao što su nelojalna konkurencija, kašnjenje isplata poticaja, visoki troškovi proizvodnje i nemogućnost plasmana proizvoda na tržištu.

"Odgovorno tvrdim kako je pet do dvanaest da vlasti sjednu i razmotre naše probleme, te da se donese odgovarajuća strategija očuvanja poljoprivredne proizvodnje. Ukoliko se to ne dogodi, crno nam se piše", kaže Selimović za "Nezavisne".

To je kristalno jasno i neosporno. Konzistentna razlika koju vidimo svake godine.

Po 700 djece svake godine u jednom kantonu ne moze jednostavno nestati. Jasno je da tu nikad nisu ni bila. Ali, to znaci da se i od rodjenih Bosnjaka godisnje u FBiH i BiH treba oduzeti oko 1200. Ta pojava postoji u odredjenoj mjeri u svim bosnjackim kantonima.

U prijevodu, vec sada se radja tek 14 000 Bosnjaka u Federaciji, ako ukljucimo i ovaj predvidjeni pad -750 za ovu godinu.

Ako pretpostavimo da ce Hrvati Mostara biti kao Hrvati iz ostatka te zupanije, te da ce Bosnjaci Mostara biti kao Bosnjaci iz ostatka te zupanije, onda se mozemo nadati da cemo u Mostaru ciniti 58% rodjenih 2018. godine a Bosnje pasti na 39%, uz standardnih 3% Roma, Srba i Ostalih. Bilo bi jako neobicno da se zadrzi omjer 55-42-3, i da se nimalo ne pomakne ka gore, a tako smo rasturili u ostatku zupanije. S velikom radoscu iscekujemo podatke za Mostar 2018.

Po meni je ovo slab rezultat Hrvata u Mostaru, pri tome ne mislim na ovu godinu nego u dužem razdoblju.

Loše je da se u 2018. godini radujemo što se udio rođenih Hrvata u Mostaru povećao na mizernih 58% (vjerojatno), s obzirom da nam je Mostar jedini urbani centar kojem u manjoj ili većoj mjeri gravitira većina HB Hrvata. Kad se uzmu u obzir komparativne razlike između Hrvata i Muslimana u Mostaru - populacijski bazen zap. Hercegovine koji izravno gravitira Mostaru, razlike u gospodarskoj snazi zapadnog i istočnog Mostara, centriranje svih bitnijih institucija Hrvata u Mostaru - treba reći da smo podbacili, ili barem oni koji bi trebali voditi našu politiku. Meni je udio ispod 2/3 rođenih Hrvata u Mostaru u 2018. godini podbačaj.

Po meni je ovo slab rezultat Hrvata u Mostaru, pri tome ne mislim na ovu godinu nego u dužem razdoblju.

Loše je da se u 2018. godini radujemo što se udio rođenih Hrvata u Mostaru povećao na mizernih 58% (vjerojatno), s obzirom da nam je Mostar jedini urbani centar kojem u manjoj ili većoj mjeri gravitira većina HB Hrvata. Kad se uzmu u obzir komparativne razlike između Hrvata i Muslimana u Mostaru - populacijski bazen zap. Hercegovine koji izravno gravitira Mostaru, razlike u gospodarskoj snazi zapadnog i istočnog Mostara, centriranje svih bitnijih institucija Hrvata u Mostaru - treba reći da smo podbacili, ili barem oni koji bi trebali voditi našu politiku. Meni je udio ispod 2/3 rođenih Hrvata u Mostaru u 2018. godini podbačaj.

1.40 milijuna, uz ovih 14 000 rodjenih i pretpostavku od 10 promila stvarni natalitet.

Ako se ne varam na popisu 2013. je bilo 1.55 milijuna Bosnjaka u Federaciji, a samo u USK je u tom trenutku oko 70 000 lažno popisano (alternativa je da vjerujemo da je tamo stopa nataliteta 5-6 promila), znaci 1.48 milijuna samo ta korekcija za USK kad se napravi. Kad se doda korekcija za druge kantone (recimo u Mostaru je oko 5000 popisanih “Skandinavaca”) te odseljeni u razdoblju 2013.-2018. a bilo ih je deseci tisuća, dolazim do procjene o

1.35-1.40 milijuna Bosnjaka u Federaciji

Ove dvije metode se dobro slažu, obje daju ocjenu 1.40.

Oko 1.250.000 u Federaciji.

1 200 000 plafon.max.Po rezultatima ankete o radnoj snazi.Oni su ije i radili.

Uzmi u obzir i mortalitet.
On je u Federaciji iznosio prošle godine 14.719 za Muslimane i 5.267 za Hrvate.
Smatram da on iznosi 11 promila za Muslimane i 14.5 promila za Hrvate, odnosno da Muslimana ima oko 1.300.000, a Hrvata 360.000 u Federaciji.