Niš je pripao Srbiji poslije San Stefana jer su se njegovi stanovnici odreda izjasnili kao Srbi, da nisu, bio bi u Bugarskoj.

BTW Nišlije više izgledom naginju ka zapadnojužnoslavenskom (Srbi i štokavski Hrvati) tipu nego li istočno-bugarskom, isto vrijedi i za značajan dio Makedonaca.

Srbi u Srbiji su genetski daleko bliži Bugarima nego Hrvatima, istočni balkan genetski gledano.

Ako pažljivo pročitaš, napisao sam štokavski Hrvati, jer kajkavci (i danas malobrojni čakavci) nisu bliski Srbima, a uključuje se u Hrvate.

Najbliži narod Srbima su štokavski Hrvati iz zaleđa Dalmacije, Hercegovine, zatim Hrvati iz Bosne.

Jezično, mentalitetno, kulturološki (pa usudio bih se reć i vjerski - koliko god to čudno zvučalo) višestruko puta bliži Srbima nego Bugari.

Genetika kaže drugačije, svi Hrvati su si međusobno bliži nego što su to iti jedni sa Srbima. Od susjednih naroda najbliži smo Bošnjacima i Mađarima. Srbijanci su na pola puta između Hrvata i Rumunja a daleeeko bliže Bugarima nego Hrvatima.



Nemate vi veze s Dalmacijom ni sa dinarskim prostorom.

Ovaj neki džamijaš. Hrvat bi napisao da po toj fotografiji se radi o Hrvatima iz BiH, ne Bošnjacima.

Nemoj bit smješan. Ti fakat misliš da je Imoćanin bliži nekome iz Varaždina nego Srbinu iz Knina, ili Ljubušak nekome iz Pule nego Srbinu iz Nevesinja ili Herceg-Novog, ili Hrvat iz Tuzle nekome iz Delnica nego Srbinu iz Šapca?

Za dobiti pravu bliskost među ljudima, moralo bi se ići po regionalnom ključu, usporediti Hrvata iz Dalmacije sa Srbinom iz Bos. Krajine, a ne usporediti Hrvata iz Krapine ili Srbina iz Vranja. Naravno da je potonji bliži Bugaru nego Zagorcima a ovaj drugi bliži Janezu nego Jovanu , a ako staviš Hrvata iz Hercegovine, upitno je da li je Vranjanac osim po nekim karakteristikama govora bliži Bugarinu.

Puno je Srbima lakše prepoznat Bugara od štokavskog Hrvata (i to ne samo po govoru ) , to će ti i ostali Srbi na forumu reći.

Razumijem zašto ljudi (s obje strane) imaju neke potrebe da budemo "različitiji" ali realnost je realnost, možemo se mrziti i 100 puta više, fakat je da su "neki" Hrvati najbliži rod "nekim" Srbima. Možda bi bilo bolje da nije tako, ali nažalost ili na sreću - tako je.

Srbi iz Hrvatske i BiH imaju nešto drugačiju genetiku, i oni se razlikuju od Srbijanaca.
Da, Hrvat iz bilo kojeg dijela Hrvatske i BiH je bliži drugome Hrvatu nego Srbinu iz Srbije. A velika većina Srba su u Srbiji, a ne u Kninu. Zapravo tamo ih uopće nema.
Genetika je egzaktna znanost za razliku od tvojih naklapanja i proizvoljnih konstrukcija kako bi nešto trebalo biti da bi se uklopilo u nacionalnu mitomaniju.
Osim toga sve regije su danas izmješane.

Fale još Armenci (prema osobnom imenu) i Moldavci (prema riječnom toponimu).

Pričaš gluposti, gotovo da nema nekih razlika među Srbima iz Bosne ili Šumadije (kako može i bit, kad su Šumadinci - Bosanci, Hercegovci i Crnogorci porijeklom).

Postoje ljudi u Srbiji koji se bave genetikom (Poreklo, Srpski DNK projekat), i uvijek Hrvati ispadnu najbliži, a riječ je je o ljudima koji nisu nikakvog projugoslavenskog stava.

Ne laži, bliži smo genetski Srbima u Srbiji, nego Muslimanima i Hrvatima.
Muslimani su na pola puta između Srba i Hrvata (štokavaca), dok su Hrvati kajkavci mađarski klaster.

Naravno da ima. Pusti usmene predaje i rekla-kazala.
"srpski dna projekt" je ekstremno nacionalistički projekt koji ima agendu (Srbi svi i svuda) i služi se krađom podataka i sličnim metodama. Osim toga prečani su u njemu nadprosječno zastupljeni, jer se uglavnom oni interesiraju za takve stvari.
Sve releventne mape autosomalne dna pokazuju da je Srbija bliža Istočnom Balkanu nego Hrvatskoj.

Srbi iz hrvatske su bliži Hrvatima nego Srbijancima.
Svi Hrvati su isti klaster, i najbliži su Bošnjacima i Mađarima.

Samo u tvojim mitomanskim snovima.
Srbi i Hrvati u Hrvatskoj su dva različita svijeta. Jedino su Srbima malo bliži Bunjevci (Hrvati novoštokavski ikavci po Lici i Dalmatinskoj zagori), ovo ostalo je drugi svijet.
Koji god se Srbin iz Hrvatske testirao ispala mu je bliže srbijanska populacija od hrvatske.

Daj ne cepi, ekstremni nacionalistički projekt



Pa likovi dosta blisko surađuju s bošnjačkim institutima u Sarajevu, imaju čak i određene kontakte s Albancima i razmjenjuju podatke.

Govorim što bi se dogodilo da tadašnja međunarodna zajednica nije spriječila Bugare u ekspanziji.
https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Srpsko- ... i_rat_1885.

Što se tiče izjašnjavanja, bolje bi bilo da si naglasio da su se "većinski" izjasnili kao Srbi makar bi i to moglo biti upitno, sigurno ih se veći dio osjećao Bugarima, preostaju Vlasi i ostale skupine, zbog kojih možemo reći da se Nišlije jako razlikuju od np Beograđana i posebno od Vojvođana. I nikakva usporedba sa Ličanima nije moguća.

Nisi ti nikad vidio ni Nišliju, ni Vojvođanina, već samo tupiš baljezgarije.
Ja sam po očevoj strani Ličanin, po majčinoj strani Krajišnik iz Bosanske Krajine, i razlike prema Nišlijama su znatno manje nego prema zagorskim dudekima ili čakavcima, koji su totalno drugi svijet.

Ovo niko živ ne konta:

Slovenija

Šta ovo radi na politici i zašto je dignuta tema?

To i hoću reći.

Ne kužim baš ove tvoje genetske crteže, pa me zanima možeš li nekako procijeniti u kojem su postotku genetski u Niškom kraju prisutni Bugari, koliko Makedonci, Vlasi, Albanci, Turci itd?
To mi se čini naj heterogenini kraj u Srbiji osim Vojvodine.

Čini mi se upravo suprotno, ne priča glupost,i on dobro zna što govori.
Pusti istraživanja u Srbiji, njihova znanost još nije ni blizu razini da bi se bavili genetskim istraživanjem porijekla. A kad eventualno budu negdje blizu, znansvenici iz drugih zemalja će već istraživati porijeklo raznih skupina vanzemaljaca.
Imaš našeg Primorca i dr, Rusi mi se čine dosta ozbiljni i vjerodostojni u tome itd.

Nije sve baš tako crno-bijelo.

Da kažem nešto u vezi ikavice i ikavskog uticaja kod pravoslavnih Srba što je poznato u zadnjih 150 godina od kad datiraju terenska istraživanja lingvista i drugih učenjaka.

Dalmacija
Srba ikavaca je bilo u par sela kod Drniša (Kričke, Žitnić, Mirlović), a u Promini Srbi su pričali ikavsko-(i)jekavskim miksom (imam potvrdu od nekoliko Srba iz Promine).
U Vrličkoj Krajini Srbi su zadnjih decenija pričali ikavski na Maovicana i u Kosorima, dok je u drugim selima bilo manjen ili većeg ikavskog upliva ali je uglavnom dominirala (i)jekavica. Međutim Ivan Antunović u 19-om i Erdeljanović početkom 20-og v. navode da pravoslavci iz okoline Vrlike pričaju uglavnom ikavski (ljudi su boravili u tom kraju), znači da je u narednim decenijama došlo do ekspanzije (i)jekavice među pravoslavcima Vrličke Krajine, ali sve do novijeg doba je u tom kraju ostao značajan ikavski element kod pravoslavaca a najviše u Kosorima i na Maovicama u kojima se ikavica najviše sačuvala. Poznavao sam Srbina iz Kosora koji je rođen oko 1930, pričao je čisto ikavski (govorio je čak "ni" um. ne i "nimam" um. nemam, što ne govore baš svi ikavci). Taj Srbin iz Kosora se zvao Ilija Ivančić, srpski rod Ivančić iz Kosora slavi Sv. Jovana.
100 metara od mene živi Srbin sa Maovica koji se preziva Đurić, rođeni ikavac. On kaže da su Srbi iz tog sela pričali ikavski od kad se pamti, Đurići sa Maovica slave Đurđevdan.
Osim gore pomenutih krajeva Srbi u Dalmaciji su pričali ikavski još i u Tribnju, u Cetinskoj Krajini i selima u zaleđu Splita (Veliki Bročanac, Vučevica, Lećevica, Radošić, Radonić, Brštanovo).
Neda Ukraden koja je Srpkinja porijeklom iz Glavine Donje kod Imotskog kaže da su njeni preci pričali ikavski.
Primjer ikavsko-(i)jekavskog govora kod Srba je ova srpska baba iz Otišića (Vrlika) koja se zove Ika Stojsavljević, na 1:27-5:32, 9:40-12:26, 18:27-19:16 i 21:46-23:25 https://www.rtrs.tv/av/pusti.php?id=75793 (izgovorila je ikavizme: "miseca", "di"," živilo", "živit", "nisam", "negdi", "dvi", "uvik", "umrit", "vidili", "okriću", zatim ekavizme: "srednje", "poslen", "ode", "sreća", "dvadeset", i (i)jekavizme: "prije", "djeca", "djete", "sjećam").
Evo šta kaže jedan Srbin Vrličanin o ikavici među Srbima u tom kraju 39:24-40:08 https://youtu.be/Hx4yvrSgGgQ?t=2364
I kod (i)jekavskih Srba iz Dalmacije je bilo ikavizama u većoj ili manjoj mjeri, npr. bukvalno svi iz Dalmacije čak i oni naj(i)jekavskiji su govorili dvista, ispovidit(i), zapovidit(i), zvizdan (velika vrućina), razumit(i), smij (smijeh), grij(a) (grijeh), vidit(i), srio, sikira itd.
Mnogi (i)jekavski Srbi iz Dalmacije kažu "did" a ne "đed." "Did" su govorili (i)jekavski Srbi iz Kosova kod Knina, iz Biskupije kod Knina, sa Polače kod Knina i iz nekih sela kod Benkovca, plus gore navedeni Srbi ikavci i oni sa jačim ikavskim uplivom oko Drniša i Vrlike. Srbi iz Biskupije su govorili "ditelina" a ne "đetolina", Srbin iz Biskupije kaže "did" na 13:25/13:27 https://youtu.be/NnPHlIdbN7A?t=805
Da je ikavica kod dalmatinskih Srba autohtona pojava ukazuju i postojanje ikavskih prezimena kod dalmatinskih Srba: Cvitkovac (Maovice), Mišina (Kosore/Vrlika), Stpanović (Koljane/Vrlika), Bižić (Đevrske/Kistanje), Bibić (Velušić i Baljci kod Drniša), Svitlica (Sonković/Skradin), Livaja (Lećevica kod Splita), Zdilar (okolina Imotskog), Bilić (Civljane/Vrlika) itd.

Ikavska prezimena se javljaju i kod Srba iz drugih krajeva: Svitlica (Donje Vukovsko/Kupres), Bilčar (Peći/Bosanskoo Grahovo), Bilanović (Mandino Selo/Duvno), Bilinac (okolina Foče), Bilić (Gerzovo/Mrkonjić Grad, okolina Travnika i okolina Novog Grada), Biga (Lika), Stipić (Kordun), Sikirica (Kordun).

Bosna
O Srbima ikavcima sa Kupreške visoravni je napisano više naučnih radova. Na sajtu Malovan.net našao sam podatak da su svi Srbi iz kupreških sela nekad pričali ikavski, osim onih iz Blagaja koji su pričali (i)jekavski ali i oni su koristili neke ikavizme. Kažu da su Srbi iz Blagaja (i)jekavci nazivali u šali ostale kupreške Srbe ikavce "Turcima", zato što su govorili jednako kao lokalni muslimani.
Srba ikavaca je bilo u južnoj polovini Livanjskog polja i o njima je napisano više naučnih radova, najviše srpsko-ikavskih rodova iz Livanjskog polje je doseljeno iz Dalmacije https://forum.krstarica.com/attachments/6-da6f872ebb-1-jpg.625535
Srbi iz okoline Duvna su govorili ikavski.
Srba ikavaca je bilo u Podvlašiću.
Srbi iz južne polovine Glamočkog polja su pričali ikavsko-(i)jekavskim miksom, i o njihovom govoru je pisao lingvista Nikola Ramić.
Ikavizam "did" koriste (i)jekavski Srbi iz Janja kod Šipova, iz okoline Mrkonjić Grada i sa glamočkog područja (sa cijelog glamočkog područja ne samo sa juga Glamoča).

Srbija
Ikavski se do prije 60-70 godina pričalo u Azbukovicu i dijelu Rađevine, to su bile ikavske enklave u (i)jekavskoj zapadnoj Srbiji http://zsrbija.blogspot.com/2016/01/ikavica.html
U zapadnoj Srbiji postoji solidan broj ikavskih toponima, naročito u užičkom kraju.

Koja mitomanija
Niš je u Srbiji jer ga je zauzela srpska vojska, a Srbe tu branila AU.

Hrvati su autosomatski jako slični, dalje vučemo prema Mađarims, a Muslimani vuku nama.
Srbi su prijelazna skupina, barem genetski.
A i lingvistički...

Veliki strucnjak za sve i svasta a promasio rat. Nis je oslobodjen 1877. u vreme rata Rusije, Rumunije, Srbije i Crne Gore protiv Turske. To na sta ti mislis se desillo 1885. za vreme Srpsko-Bugarskog rata.

?
1878. je trebala biti Sanstefanska Bugarska.
Srbi su Niš zauzeli tada i zadržali ga zahvaljujući AU na Berlinskom kongresu.
Stari je bio dogovor o razgraničenju au i rusije ma liniji solun-dunav.
Zato su zapadni Bugari; Torlaci i Makedonci (a na sjeveru Timočki Vlasi) završili izvan Bugarske.

Na rat 1885. vas je potaknula AU, ali i obranila kad su vas Bugari dobili.

Kakve veze imaju Vlasi iz Timočke Krajine sa Bugarskom? Oni su 1878. već 45 godina bili u sastavu Srbije. To se nije dovodilo u pitanje. Tada je granica bila između Niša i Aleksinca i odlučivalo se o teritorijama južno od te linije.



Što se tiče Torlaka, oni na severu su se tada smatrali Srbima. Ima dokumenata o tome kako su iz tada pograničnih ozrenskih sela ljudi bežali iz Turske u Srbiju.
Ostatak Torlaka, udaljeniji od granice, uglavnom nije imao jasnu niti srpsku niti bugarsku svest. Tako su u delovima koji su pripali Srbiji postali Srbi, a u Bugarskoj Bugari. Da je npr. Trn (pogranični grad u Bugarskoj) pripao Srbiji tamo bi danas bili Srbi, a da je Pirot pripao Bugarskoj tamo bi bili Bugari.
Zapravo je u Bugarskoj bilo jedno selo u kome su se izjašnjavali Srbima posle 1878. To je Braćevac kod Negotina sa desne strane Timoka, koji je pripao Srbiji nakon WW1 zajedno sa još par vlaških sela. Valjda su stanovnici Braćevca poreklom sa Kosova. Zanimljivo je da se prvo selo sa bugarske strane granice zove upravo Kosovo.
Ni u jednom drugom selu se nisu izjašnjavali Srbima u Bugarskoj, kao što u nijednom selu u Srbiji nije bilo izjašnjenih Bugara. Ona mesta koja su danas većinski bugarska su pripala Srbiji nakon WW1 (okolina Bosilegrada i Dimitrovgrada).
Torlaci su slavili slavu što nije običaj kod ostalih Bugara i zato su ih između ostalog u Srbiji smatrali Srbima.

Dodao bih i da u samom torlačkom dijalektu ima dosta razlika (govor u Aleksincu i Vranju je dosta drugačiji).



Npr. kada Crnotravac brzo priča svojim lokalnim govorom niko živi ne može da ga razume (ni Bugari ni Srbi)

https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A6%D ... 0%BE%D1%80

Pitanje je i koliko danas stanovnika u tom kraju zapravo i ima ,,torlačko'' poreklo ako uzmemo u obzir da je u okolini Aleksinca, Sokobanje i Ražnja koji su bili u Srbiji pre 1878. bar polovina stanovništva doseljena (ima doseljenika sa Kosova, iz Makedonije, Crne Gore, Hercegovine, zapadne Srbije).
U Prokuplje, Lebane i Medveđu su doseljeni stanovnici iz raznih krajeva (dosta njih iz Crne Gore) nakon isterivanja Albanaca 1878, a i u okolinu Leskovca su naseljavani ljudi iz Pomoravlja.