Navedite neke obicaje za koje mislite da ih 90% ljudi nisu culi, pogotovo ljudi iz drugih nacija. Mogu biti i izumrli obicaji (ali ne toliko stari da ne postoje zivi svjedoci), zapravo vecina primjera ce biti takva.

Stavite:
-Naziv obicaja (ako postoji usuglasen naziv, ili nazivi)
-Kratki opis obicaja i zasto mislite da je zanimljiv

Primjer: Neki izumrli obicaji oko procesa zenidbe, npr. diskusija miraza izmedju mladozenjine i mladine obitelji.

Joj zvucat cu ko africko pleme.
Kod nas je obicaj bio kad je djed umro da se njegov stap stavi pod sljeme kuce, kao.kuca ce napredovati.
Pa onda kad se kuca pokriva crijepom da se zove Šljemenska, na toj sljemenskoj da se stavi T kao raspelo nesto i na to kosulja, nije krst mego oblika T i stavlja se na sljemensku.
Pa onda obicaj je da se na grobu umrlog posopa voda.
Pa onda kad hoces na put da se baca voda za tobom.
Izradjivanje borije, uzme se od vrbe kore u proljece i oguli se i od toga se napravi truba zvana borija.
To se baja "Daj mi bana soku ja cu tebi koku, daj mi baba jos ja cu tebi groš..
Udaras drskom noza od koru drveta gulis drvo pravis "boriju"
Ima vazdan obicajs....
Pregradjivanje svatova nez da li ima kod druga dva naroda ali ima kod Poljaka.
Kad mlada dolazi u selo mladozenje, nastoji se pregraditi, sprijeciti, to djeca rade na nekoliko lokacija, i da bi pustili svadbu moraju djeci dati novac bombone nagrade, onda djeca spuste konopac na zemlju i vozila prodju..

Borija bi se pravila u proljece kad bi mogao sok biti u drvetu do Jurijeva Đurđevdana, zasto do Jurijeva?
Zato sto bi Dzemre /tur vrucina udarila u vodu tad, dotad udara u zrak, "udara" onda u zemlju pa onda u vodu.
Da napomenem posto zivim na selu.
Poljoprivredu kad ce se sta sijat orat radit racunamo od 7 januara sedmice.

Evo ti obicaji Hrvata Tz.
Nadjoh potkrize a zato mi to tako zovemo samo nase nisu sa čvarcima, a drugi Bosnjaci drugacije

https://hzsoli.blogspot.com/2017/10/sta ... a.html?m=1

Već odavno nestali dinarski običaj pohranjivanja životno vrijednih informacija na 1.44 MB.
Preko ovoga možete znati ko su nove razmažene generacije koje ne znaju za prošle patnje.

Faljen Isus, gazdarice! Čestitam ti materice!
….Treća nedjelja došašća se u nekim krajevima obilježava kao dan majki, taj dan je poznatiji kao materice. Nažalost u mnogim krajevima taj običaj je zaboravljen. Materice su bile jedan od najsvečanijih i najradosnijih dana prije Božića.
Ovaj narodni i crkveni običaj poznat je među Hrvatima, a posebno Hrvatima Dinarskog podneblja. Za blagdan materica običaj je bio da muškarci čestitaju blagdan ženama, djeca majkama, bakama, tetkama, i ostalim rođakinjama, pa i susjedama. Nakon čestitanja dobivali bi darove, kao što su: orasi, lišnjaci, bajami, jabuke, smokve, rakija, vunene čarape, terluci i dr., a danas; slatkiši. Ovu bi pjesmu djeca pjevala svojim majkama ili bakama…
Faljen Isus, gazdarice! Čestitam ti materice!
Ja sam došo znaš, da mi nešto daš.
Ja sam došo priko mora, da mi dadeš koji oraj,
snašla me je neka muka, daj ti meni i jabuka.
Ja sam došo priko strane, da mi dadeš malo hrane.
Ja sam došo priko polja, da ti bude bolja volja.
Vidio sam i ovaca, da mi dadeš i novaca,
a i sira kad bi dala reko bi ti puno fala,
jer su danas materice moja draga gazdarice,…

“Materice bi se slavile dvi nedilje prije Božića.
Ujutro, na Materice, bio je običaj da djeca „zavežu“ ili spriječe majku još dok je u krevetu i onda je „cine“, u biti ucjenjuju, da ih daruje ili im nešto obeća izvršiti da bi je pustili. To se zvalo „ciniti“ i „cina“. Majka bi pritom, da bi bila oslobođena, da bi se „otkupila“, darovala djecu, a i ostale darovima koje je prethodno bila spremila za tu nakanu. S obzirom da se radi o „namještenoj“ situaciji, sve je prolazilo u veselu i ugodnu ozračju. Osim slatkoga (suhe smokve, jabuke, orasi, kremen šećera, bombona i sl.) majke su, po mogućnosti, djecu darivale i ručno rađenim odjevnim predmetima, npr. najčešće ručno pletene vunene čarape ili druge odjevne predmete manje vrijednosti.

To je običaj bunjevačkih Hrvata i Hrvata Bosne i Hecegovine.