Povjesničar iz Solina Mate Božić iznosi novu teoriju o nastanku i simbolici hrvatskih zemaljskih grbova
Koautor studije 'Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika od 13. do 16. stoljeća', uz dr. sc. Stjepana Ćosića.

U desetljećima nakon 1490. znamenje sa zlatnim leopardovim glavama na plavom polju počelo se isključivo odnositi na Kraljevinu Dalmaciju, budući da se u svojstvu grba Kraljevine Hrvatske istovremeno počelo koristiti jedno drugo znamenje - grb sa šahiranim poljima.

'Tvrđava' u borbi protiv Osmanlija

Nakon Matijaševe smrti uslijedio je period dinastičkih borbi i dezintegracije jedinstvenog Hrvatsko-dalmatinskog kraljevstva. Dok je hrvatsko plemstvo južno od Gvozda nade u obranu od sve jačeg pritiska Osmanlija polagalo u Habsburgovce kao aktualne rimsko-njemačke careve, plemići 'Slovinja' (tj. buduće Kraljevine Slavonije) između Save i Drave, slijedeći vlastite interese, vjerno su stajali uz sve slabije i nemoćnije Jageloviće kao legitimno izabrane ugarsko-hrvatske kraljeve.

Feudalna anarhija i podvojenost interesa plemićkih zajednica doprinijele su i katastrofalnom porazu hrvatske vojske u bitci na Krbavskom polju 9. rujna 1493. godine.
Zanimljivo je kako upravo nakon tog poraza hrvatsko plemstvo južno od Gvozda tek izabranom caru Maksimilijanu I. Habsburškom šalje pismo u kojem od njega očekuje pomoć i ističe svoju mukotrpnu obrambenu ulogu 'tvrđave' u borbi protiv Osmanlija, što je izraz kojeg će hrvatski plemići od tada redovito ponavljati tražeći pomoć od zapadnih vladara.

Tako se 1494. u pismu papi i rimsko-njemačkom vladaru plemstvo tadašnje Hrvatske također naziva 'kulom' i 'predziđem kršćanstva' - 'antemurale Christianitatis'.

Sve okolnosti ukazuju kako je upravo tada na Maksimilijanovom dvoru bio konačno oblikovan šahirani grb Kraljevine Hrvatske, koji u okviru svoje simbolike sadrži upravo prikaz tvrđave ili zida/predziđa. Pritom je izvorni prikaz tvrđave/zida kao simbola onodobne Hrvatske izložene neprestanim napadima Osmanlija bio heraldički preoblikovan u šahirana polja postupkom likovne redukcije i stilizacije, tako da se zidni raster konačno 'pretvorio' u šahiranu plohu s pravilnim kvadratima.



Na izvorno habsburško podrijetlo nastanka grba Kraljevine Hrvatske ukazuje i primjena heraldičkog metala (srebro=bijela boja) odnosno heraldičke boje (crvena) šahiranih polja, budući da su upravo crvena i srebrna (bijela) bile tradicionalne boje Habsburgovaca kao austrijskih nadvojvoda. Tako je konačno nastao habsburški pretenzijski grb Kraljevine Hrvatske: štit sa crveno-srebrnim/srebrno-crvenim šahiranim poljima kao stiliziranim simboličnim prikazom 'predziđa kršćanstva' pod zaštitom vladarske kuće Habsburgovaca.

Prvo polje - crveno ili bijelo?

S obzirom na 'vječnu dilemu' o prvenstvu crvenog ili srebrnog (bijelog) početnog polja hrvatskog grba treba istaknuti kako je u nizu najranije zabilježenih prikaza tog znamenja nastalih od 1493./1494. do 1527. prvo polje gotovo uvijek bilo srebrno, dakle bijelo, uključujući i prve zabilježene prikaze u europskim grbovnicima, primjerice u zbirci grbova Jörga Rügena koja je nastala oko 1498 godine. Jednu od iznimki predstavlja već navedeni, dosada najstariji sačuvani, fresko-prikaz iz Bolzana u Tirolu, s crvenim početnim poljem. Međutim, kod obje varijante najstarijih prikaza hrvatskog šahiranog grba u prvom redu, tj. glavi štita redovito se može uočiti paran broj polja, što znači da početni red naizmjeničnih kvadrata izvorno nikada nije završavao s istim metalom (ili bojom) kojima je i počinjao. Tako je vizualno do izražaja više dolazila izvorna nazubljenost tvrđavnog/obrambenog zida simboliziranog šahiranim poljima, a ne likovna simetrija prikazanih boja. Međutim, u okviru razvoja heraldičke prakse tijekom kasnijih stoljeća sve se više težilo postizanju oku ugodne simetrije, te umjesto parnog broja polja u glavi štita sve redovitije nalazimo neparan broj polja, što zapravo znači da je sada početni red završavao s istim metalom (ili bojom) kojima je i počinjao. Time je ujedno više do izražaja dolazila dominantnost početnog crvenog ili početnog srebrnog (bijelog) polja s obzirom na grb u cjelini.



Treba imati na umu kako je, prema heraldičkim pravilima oblikovanja grbova koja su bila strogo primijenjivana u periodu do kraja 15. stoljeća, u slučaju šahiranih grbova početno polje bilo redovito predstavljeno metalom, tj. bilo je zlatno (žute boje) ili srebrno (bijele boje), dok je potom slijedilo obojano polje (crveno, plavo, zeleno, crno), što je i u skladu s prevladavajućim načinom prikaza hrvatskog grba krajem 15. i početkom 16. stoljeća. Međutim, od 16. stoljeća nadalje heraldička pravila više nisu bila tako strogo primijenjivana te nije čudno što se u heraldičkoj praksi također počela redovito koristiti i druga varijanta tj. prikaz istog grba s početnim crvenim poljem. Ukratko, 'dilema' o tome koje polje 'zaslužuje' isključivo prvenstvo u slučaju hrvatskog šahiranog grba predstavlja lažnu dvojbu budući da se i jedna i druga varijanta još od kraja 15. stoljeća koristila gotovo podjednako. Iza svake od tih varijanti stoje duga stoljeća uporabe, što znači da se njihov nastanak i korištenje nipošto ne mogu vezivati isključivo uz najnovije razdoblje hrvatske povijesti, tj. sredinu ili drugu polovicu 20. stoljeća.

Mentalna gimnastika i vishfull thinking!
Nit je jedini grb sa sahovnicom nit fali grbova sa utvrdom.
Nijedan motiv kao utvrda ili slicno se nije pretvorio u nesto nefigurativno i geometrijsko kao sahovnica.Ovo je amaterluk zesci,po meni.

Vezano uz temu, evo jedan nedavno objavljeni relevantni osvrt Nikše Stančića na teoriju o transformaciji zida u šahirana polja, što se tiče grba Hrvatske...objavljen u Radu HAZU i dostupan preko ovog linka:

https://hrcak.srce.hr/213844

Zanimljivo je kako akademik Stančić, inače jedan od autora monografije "Povijest hrvatskog grba", taj zaključak ocjenjuje pozitivno i prihvaća ga...

Nigdije ti heraldicki simboli nisu evoluirali,to sto pisu je šund.
Heraldika je stvorena da se grbovi ne mješaju,mjenjaju i negube prepoznatljivost.

Eminencija, pogledaj ove primjere koje sam preuzeo iz te studije koja se spominje... Dobro se vidi da se prikaz zida u nekim grbovima ponekad prikazuje kao šahirana polja. Osobito su zanimljiva ova dva grba Zrinskih. Na jednom je prikaz zida, a na drugom šahirana polja. Radi se o istom heraldičkom motivu koji se različito prikazuje... Tako je i u grbu obitelji Reynell iz Velike Brizanije, pa Bravo iz Španjolske...itd. Ima još primjera u toj studiji, ovdje su samo neki najočitiji... Sapienti sat!

e onda svaka cast