HercegBosna.org

HercegBosna.org

Forum Hrvata BiH
 
Sada je: uto pro 10, 2019 5:44 am.

Vremenska zona: UTC + 01:00




Započni novu temu Odgovori  [ 46 post(ov)a ] 
Autor/ica Poruka
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: pon kol 14, 2017 8:37 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: čet kol 02, 2012 10:47 am
Postovi: 14061
Lokacija: Stolni Grad
Jesi i ti u Austriji dio te "većine"?
Ospravaše najveći sin i antifašist naših naroda i narodnosti, zašto ne bi i mi?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: pon kol 14, 2017 8:43 pm 
Offline

Pridružen/a: uto svi 30, 2017 4:30 pm
Postovi: 362
Tito nista nije osporavao, naprotiv, ustav iz 74 je rekao svoje u smislu postepenog ispravljanja krive Drine, tj.jednakopravnosti jugoslovenskih naroda. Sto se Austrije tice, tesko da ti to sebi mozes zamisliti okovan u okove HDZ-ovskog jednoumlja i opstebalkanske etnolobotomije, ali to manjina-vecina naprdjivanje, kao ovdje, uopste razmisljanja u tom pravcu, na moj zivot ne uticu ni djelic jedne jedine sekunde. Ako te vec interesuje, moji nazovimo politicki neprijatelji su ovi iz desnicarskog FPÖ spektra.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: pon kol 14, 2017 8:45 pm 
Offline

Pridružen/a: uto svi 30, 2017 4:30 pm
Postovi: 362
Ali kao anarhista, bolje reci anarhosindikalista, sam obicno u manjini, gdje god da bio.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: pon kol 14, 2017 8:48 pm 
Offline

Pridružen/a: uto tra 02, 2013 5:46 pm
Postovi: 2163
daramo je napisao/la:
Jesi i ti u Austriji dio te "većine"?
Ospravaše najveći sin i antifašist naših naroda i narodnosti, zašto ne bi i mi?

Upravo tako.Nazivlje li se Musliman Bošnjakom,on je napustio antifašizam jer najveći sin je i pečat antifašizma.Da je sukladno antifašizmu bio bi Bošnjak i 1968 a nije i svatko tko se Bošnjakom nazivlje izdajica je druga Tita.


Zadnja izmjena: Srpsčanin; pon kol 14, 2017 9:05 pm; ukupno mijenjano 1 put/a.

Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: pon kol 14, 2017 8:57 pm 
Offline

Pridružen/a: uto svi 30, 2017 4:30 pm
Postovi: 362
Pa ni Hrvat nije bio Hrvat, sta ja znam, recimo 1920-i neke..pa sta?? Srbi su nesto ranije zapoceli s nacionalizacijom ali nisu ni oni nacija od 1389., ko sto im se danas govori da jesu. Svakakvih naziva je tu bilo, da ne ulazimo u povijest preduboko, uvrijedice se neko.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: pon kol 14, 2017 9:16 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: čet kol 02, 2012 10:47 am
Postovi: 14061
Lokacija: Stolni Grad
Šta je tko jasno je odredio i zapisao taj poznati najveći antifašist i to je bilo sveto slovo toga antifaštičkog sustava.
Da je dotični živ i da njegove službe danas čitaju o bošnjačkoj većini i srpskoj i hrvatskoj manjini koja nema sta određivati šipak bi ti i u Austriji mirno spavao. Stigla bi tebe tranzicijska pravda antifašizma i tamo.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: pon kol 14, 2017 9:17 pm 
Offline

Pridružen/a: pon tra 11, 2016 4:17 pm
Postovi: 5113
Lokacija: Сарај Чадор
mirv je napisao/la:
Hrvatima ne smeta vaše bošnjaštvo ali Allahu bi moglo, u islamu je zabranjeno dijeliti se na nacije i slične gluposti nego svi muslimani moraju biti jedinstveni dio Ummeta. Pročitajte si bar Alijinu Islamsku deklaraciju kada ste već zaboravili arabizirani turski pa vam preciznija literatura nije dostupna, sve lijepo čovjek piše i zna za razliku od vas licemjera i grješnika. Vi ste obični komunisti koji obožavaju Tita i klanjaju se Kući smeća ali srećom dolaze Arapi ubosnu pa će vas naučiti pravom putu i životu. Nema više labavo.



Zbilja? Jao, hvala. Nema dok nam vi ne kažete, vi vrsni poznavatelji svega.

_________________
#Factofthemonth: Hrvati u BiH ne drže nijedan veći grad (u cijelini) u BiH.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: pon kol 14, 2017 9:31 pm 
Offline

Pridružen/a: uto tra 02, 2013 5:46 pm
Postovi: 2163
korrisnik je napisao/la:
joe enter je napisao/la:
Innače je poznato da su muslimani odbili da se nacionalno odrede ako Bošnjaci jer je pojam Bošnjak za njih tada bio "vlaški".

Ali to ne treba gledati kroz narod jer je narod tada uveliko nepismen , a kad je čovek nepismen onda ne može imati naciju osim ako nije vladar.

Dakle muslimanska elita je odbila biti Bošnjacima , a ta elita ništa drugo sem Muhameda,šerijata i sultana nije znala i niti ih je interesovalo jer sve drugo za njih je bilo vlaško i kaursko i pretilo je njihovoj veri.

Znači ovo je još jedan dokaz kako religija može da ubije narod i drži ga kao taoca koji je ucenjen fatalističkim pričama o nestanku i uništenju.

Da nisu oni jedini , sličan problem je bio i sa katolicima u Dalmaciji polovinom 19.veka gde su crkva i sveštenstvo svako pisanje na svome jeziku i isticanje narodne kulture smatrano za "povlašenje" tj.popravoslavljenje.



Samo su retki katolički svećenici išli putem narodnog preporoda , a danas KC u Hrvata uzima sve zasluge i govori kako je upravo crkva glavna za nacionalni preporod.
Isto rade i srpski popovi a samo treba čitati i videti koliko su bili protiv biloo koje narodne emancipacije , o muslimanskim današnjim vođama ne treba trošiti reči kako lažu da je islam ni manjue ni više čuvao bošnjaštvo koju su eto hteli satrti Hrvati i Srbi.



Da da tako je a zašto je Hamdija Pozderac ovo izjavio " "Mi hoćemo bosanstvo, a oni daju muslimanstvo. Prihvatit ćemo jer će to otvoriti proces."

Izvor ?


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: pon kol 14, 2017 10:12 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sub sij 18, 2014 4:10 pm
Postovi: 14024
Lokacija: Цветкобић- Маček
Eto ti gogole pa traži.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: uto kol 15, 2017 7:42 am 
Offline

Pridružen/a: uto tra 02, 2013 5:46 pm
Postovi: 2163
Ta navodna izjava je vjerovatno izmišljena devedesetih od stane onih koji su se spremali da pogaze zavjet Titu i antifašizmu pa su im bili potrebni antifašistički autoriteti kakav je bio Hamdija Pozderac a koji ih u tim nakanama nije mogao spriječit u tom trenutku jer je već bio godinama rahmetlija a ostali antifašisti slabi i dezorganizirani pojavom povampirenog nacionalizma.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: pon svi 14, 2018 12:54 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: čet ruj 24, 2009 10:09 am
Postovi: 15575
Lokacija: Heartbreak Hotel
Eto ga, za 3 dana, 17. svibnja će biti pedesetogodišnjica.

_________________
I'm not trying to be sexy. It's just my way of expressing myself when I move around.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: pon svi 14, 2018 1:45 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: ned svi 03, 2009 9:39 pm
Postovi: 36373
Lokacija: DAZP HQ
Čestitke, nek je sa srićom i još toliko.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: pon svi 14, 2018 2:07 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: uto lis 05, 2010 11:48 am
Postovi: 82348
Lokacija: Fuck you Greta
Čestitke pod-stolnom konstitutivnom narodu.

_________________
7 kafira i 3 Muhamedanca u Vijeću Ministara. Da se zamisliš.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: pon srp 15, 2019 9:23 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 3:06 pm
Postovi: 11822
slika

_________________
Bakirova politika suživota i izgradnje BiH: "nemamo legimitet" i "nemojmo se obazirati".


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: pon srp 15, 2019 11:59 pm 
Offline

Pridružen/a: sri vel 22, 2012 3:06 pm
Postovi: 2404
Iz Opće enciklopedije JLZ (1979.)

Proces formiranja državnosti BiH dovršen je donošenjem prvog Ustava NR BiH 31. decembra 1946. Time je kao rezultat Narodnooslobodilačke borbe i socijalističke revolucije stvoren državnopravni okvir koji je Muslimanima kao cjelini pružao i pruža najšire mogućnosti za njihov svestrani ekonomski, politički i kulturni razvitak, koji oni ostvaruju u zajednici i ravnopravno s ostalim narodima i narodnostima BiH i čitave Jugoslavije.

Kroz protekla tri desetljeća socijalističkog i samoupravnog razvitka Muslimani su skupa s drugim narodima i narodnostima BiH i Jugoslavije doživjeli svestran ekonomski, socijalni, politički i kulturni preobražaj. Potpuno je izmijenjena njihova ekonomsko-socijalna i obrazovna struktura. Stvorena je moderna radnička klasa i brojna inteligencija koja je danas sposobna da politički shvati povijesni položaj svog naroda. Na svim poljima ljudskog stvaralaštva Muslimani postižu značajne rezultate i daju svoj ravnopravan doprinos razvitku BiH i Jugoslavije.

Ovaj razvitak, koji je u biti značio i nacionalnu afirmaciju Muslimana kao naroda, nije u prva dva poslijeratna desetljeća bio popraćen odgovarajućim političkoteorijskim određenjem i priznavanjem Muslimana kao nacije. Izvjesne nejasnoće u tom pogledu javljale su se još u toku NOR. U dnevnim, praktičnopolitičkim dokumentima NOP Muslimani su uvijek tretirani kao posebna narodna cjelina, ali u općim, načelnim aktima (npr. u odlukama II. zasjedanja AVNOJ) nisu posebno spominjani, kao što je bio slučaj s ostalim narodima Jugoslavije (ovdje se izuzimaju odluke ZAVNOBiH). Poslije rata unekoliko je prevladavalo mišljenje da su Muslimani samo neka vjerska grupa, čiji će se pripadnici, zavisno od svoga kulturno-političkoga napretka, nacionalno opredjeljivati kao Srbi, Hrvati, Crnogorci itd. Pitanje posebnosti Muslimana kao naroda ogledalo se prije svega u potpunom zanemarivanju njihove tradicije, historije i kulture, koje nisu bile obuhvaćene školskom nastavom ni na jednom stupnju obrazovnog sistema. Prilikom prvih poratnih popisa stanovništva u Jugoslaviji, Muslimani su imali mogućnost da se "opredijele" kao pripadnici neke druge nacije (Srbi, Hrvati i sl.) ili da ostanu "neopredijeljeni". U BiH je 1948. bilo 778 403, a 1953. godine 891 800 nacionalno "neopredijeljenih" Muslimana, a 1961., kada je prvi put uvedena statistička odrednica "Musliman u etničkom smislu", 842 954. Istovremeno se 1961. u BiH 265 731 Musliman izjasnio kao "Jugoslaven, nacionalno neopredijeljen", što je bilo 84% svih onih koji su se u čitavoj Jugoslaviji (317 125) izjasnili na ovaj način. Ipak u svakodnevnoj političkoj praksi posebnost Muslimana se uzimala u obzir, posebno u raznim predstavničko-političkim tijelima.

Početkom šezdesetih godina, s razvitkom i potpunom afirmacijom samoupravljanja, dozrijeva postepeno unutar Saveza komunista spoznaja da je teza o nacionalnom "opredjeljivanju" Muslimana u biti zaostatak buržoaskog gledanja na Muslimane, te da nema nikakve znanstvene osnove. Na neodrživost i besmislenost politike nacionalnog "opredjeljivanja" Muslimana u dva je maha jasno upozorio i drug Tito, prvi put na II. plenumu CK SKJ, u novembru 1959., a drugi put na VII. kongresu Saveza omladine Jugoslavije, u januaru 1963. Što je sve prouzrokovalo insistiranje na nacionalnom "opredjeljivanju" Muslimana, koje su se slabosti i posljedice s tim u vezi javljale u radu Saveza komunista, kritički je analizirano na VI. plenumu CK SKBiH u martu 1963., a zatim na IV. kongresu SKBiH 1965. Tom prilikom odbačena su kao znanstveno neosnovana i politički štetna shvaćanja o potrebi nacionalnog "opredjeljivanja" Muslimana, kojima je u okviru Republike i čitave jugoslavenske zajednice osiguran slobodan i ravnopravan život sa Srbima, Hrvatima i ostalim narodima. To je izričito naglašeno u Ustavu SR BiH iz 1963. Sve dileme u pogledu nacionalnosti Muslimana odlučno su odbačene na XVII. sjednici CK SKBiH, u februaru 1968., u čijim se zaključcima izričito kaže da i historija i "današnja socijalistička praksa" potvrđuju da su "Muslimani poseban narod". Da se Muslimani zaista tako osjećaju, najbolje se pokazalo 1971. prilikom popisa stanovništva. Usporedo s tim došlo je posljednjih godina u našoj nauci do više krupnih istraživačkih zahvata i prodora u izučavanju tradicije, historije, kulture, posebno historije književnosti Muslimana. Iz pera mnogih znanstvenih radnika Muslimana i drugih objavljene su brojne knjige, studije, članci i rasprave u kojima se obrađuje historija i kulturna baština Muslimana.

MUSLIMANI, južnoslavenski narod koji živi u Jugoslaviji. Prema popisu iz 1971. Muslimana ima oko 1 730 000 što čini 8,4% cjelokupnoga jugoslavenskoga stanovništva. Najviše Muslimana, 1 482 430 živi u Bosni i Hercegovini, a to je 39,6% stanovništva ove republike, odnosno 85,6% svih Muslimana u Jugoslaviji. Muslimana ima nešto više u Srbiji i Crnoj Gori (posebno na području Sandžaka), zatim na Kosovu i po većim gradovima u Hrvatskoj. Izvan domovine žive uglavnom kao iseljenici u Turskoj, a u posljednje vrijeme i u SAD, Kanadi i Australiji, te na privremenom radu u SR Njemačkoj, Austriji i drugim zapadnoevropskim zemljama.

Ime. Naziv Muslimani potječe od arapske riječi muslim, što znači pripadnik islamske vjere. U posebnim historijskim prilikama taj je pojam u posljednjih sto godina dobio značenje etničke, odnosno nacionalne oznake muslimanskog stanovništva slavenskog podrijetla u BiH, dijelovima Srbije i Crne Gore. Kroz čitavo vrijeme osmanlijske vladavine za Muslimane u Bosni upotrebljavala su se dva naziva. Prema Turcima i prema vlastima u Carigradu Muslimani su sebe u etničkom i političkom smislu smatrali i nazivali Bošnjacima. Tako su ih nazivali i Turci i osmanlijska administracija u svojim službenim aktima. U mnogim službenim spisima Porte naziv Bošnjak se sreće u raznim konstrukcijama (Bosnaklar, Bosnak taifesi, Bosnalu takimi, Bosnalu kavm-bosanski narod). Isti naziv za Muslimane, tj. Bošnjaci ili bosanski narod, upotrebljavao se i u pismima koja su istaknuti sudionici pokreta Husein-kapetana Gradaščevića upućivali austrijskim vlastima i knezu Milošu. Istovremeno se vrlo često za Muslimane upotrebljavao naziv turčin, kao vjerska oznaka kojom se željelo reći da su Muslimani "turske (islamske) vjere", čime su se jasno razlikovali od ostalih južnoslavenskih naroda drugih vjera. U tim su relacijama ovaj termin upotrebljavali i Muslimani i njihovi susjedi nemuslimani u Bosni i u okolnim jugoslavenskim zemljama.

Poslije austrougarske okupacije BiH 1878. počeo se službeno za Muslimane upotrebljavati termin muhamedanci (prevedeno njemački Muhammedaner). Premda je taj naziv upotrebljavala i štampa, narod ga ipak nije prihvatio, nego se i dalje služio nazivima Bošnjak ili Turčin, odnosno Musliman. U izmijenjenim etničkim i političkim odnosima ovaj posljednji naziv upotrebljavao se sve češće, potiskujući postepeno prethodni. Člancima u svojoj štampi muslimanska je javnost otvoreno zahtijevala da se termin muhamedanac, kao netočan i neadekvatan, izbaci iz službene upotrebe i zamijeni nazivom Musliman. Nakon toga u muslimanskoj štampi i publicistici upotrebljavala se isključivo riječ Musliman, što i narod s vremenom prihvaća kao svoju suvremenu etničku, odnosno nacionalnu oznaku.

Jezik. Jezik kojim govore Muslimani u svojoj osnovi je zajednički jezik Srba, Hrvata, Muslimana i Crnogoraca. U pisanoj tradiciji Muslimani su svoj jezik nazivali bosanskim, a to je u austrougarskom razdoblju bio i službeni naziv za jezik kojim je govorilo stanovništvo u Bosni i Hercegovini sve do 4. oktobra 1907., kada su vlasti izdale naredbu po kojoj se taj jezik ima službeno nazivati srpskohrvatskim. Uzimajući u obzir da je naziv bosanski jezik ukorijenjen za materinski jezik u Muslimana, Zemaljska je vlada novom naredbom od 29. novembra 1907. propisala da se u okviru muslimanskih autonomnih institucija može i dalje jezik službeno nazivati bosanskim u svim dokumentima, kao što su školske svjedodžbe i sl. Muslimani su isključivi štokavci, s tim što su u ranijim razdobljima u Bosni bili ikavci, a u Hercegovini i Sandžaku ijekavci. Znatan broj Muslimana koji su se u vrijeme austrougarske okupacije i u međuratnom razdoblju odselili u Tursku sačuvali su i do danas svoj materinski jezik i to ikavicu. Najstariji jezični spomenici, koji se protežu kroz cijelo osmanlijsko razdoblje, jesu pisma muslimanskih krajišnika pisana bosančicom, od sredine 16. do sredine 19. stoljeća. Osim bosančice, kojom se pisalo samo u kurzivnom obliku, u upotrebi je bila i arabica, tj. arapsko pismo koje su Muslimani prilagodili svom materinskom jeziku. Ovim pismom napisana su i prva umjetnička djela na materinskom jeziku (za razliku od razvijene tradicije pisanja istim pismom na orijentalnim jezicima), koja pripadaju tzv. aljamiado (alhamijado) književnosti, a u austrougarskom razdoblju tim su pismom štampane knjige i izdavani časopisi. Ćirilica i latinica počinju se upotrebljavati sredinom 19. stoljeća.


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: uto srp 16, 2019 12:11 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 3:06 pm
Postovi: 11822
Robbie je prije koji dan nešto slično napisao, htio sam citirati ali ne mogu da nađem.

Citat:
Te su se podjele pojavile i u drugim segmentima bosansko-muslimanske elite:
među novinarima, političkim ideolozima, intelektualcima, a sasvim sigurno i među
građanima. Prevlast “mladomuslimanske linije” bila je moguća tek zbog raspada Jugoslavije
(koji gotovo nitko u Bosni i Hercegovini nije ni očekivao ni priželjkivao),
a dodatno se učvrstila tek tijekom rata. Rat je bio konstitutivan za nastanak novog
identiteta, ali ako je vjerovati Abazovićevim istraživanjima, taj novi identitet još nije
konsolidiran, nego je pun dilema. Jedna je od tih dilema i pitanje potrebe, odnosno
želje za nacionalnom državom. Abazovićevo istraživanje, naime, pokazuje da većina
Bošnjaka/Muslimana odbacuje tvrdnju da “svaki narod mora imati vlastitu državu”:
33,4 posto se uglavnom, a 36,8 posto se “apsolutno ne slaže” s tom idejom.
Dakle,
imamo paradoksalan proces: s jedne strane “nacionaliziranje” identiteta preimenovanjem
u ime koje je povezano s nazivom države (Bošnjaci – Bosna), a s druge većinu
pripadnika tog naroda koji se ne zalažu za postojanje vlastite nacionalne države, nego
svoju budućnost vide u kontroli nad postojećom (tronacionalnom) državom
.

D. Jović

_________________
Bakirova politika suživota i izgradnje BiH: "nemamo legimitet" i "nemojmo se obazirati".


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: uto srp 16, 2019 12:19 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 3:06 pm
Postovi: 11822
Još jedan u nizu paradoksa.

Citat:
Usred najtežeg rata na postjugoslavenskom prostoru, onog u Bosni i
Hercegovini, bosanski Muslimani mijenjaju ime i postaju Bošnjaci. Glavni razlog
za to Filandra pronalazi u ideji “nacionaliranja” bosanskih Muslimana, tj. njihova
pretvaranja iz vjerske grupe u naciju. To je preimenovanje donekle paradoksalno: u
doba kad nisu bili poticani da budu muslimani (nego su vladale sekularne vrijednosti)
bosanski Muslimani nazvani su Muslimanima, a u doba kad je došlo do obnove
religioznosti, pa i osamostaljenije uloge Islamske zajednice u oblikovanju njihova
nacionalnog identiteta – njihova im elita “zabranjuje” da se nazivaju Muslimanima
i inzistira na nacionalnom imenu – Bošnjaci.


D. Jović

_________________
Bakirova politika suživota i izgradnje BiH: "nemamo legimitet" i "nemojmo se obazirati".


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: uto srp 16, 2019 2:49 pm 
Offline

Pridružen/a: ned kol 05, 2018 7:37 pm
Postovi: 1853
BBC je napisao/la:
Čestitke pod-stolnom konstitutivnom narodu.


Imam britvu stariju od 50 godina, možda bi i ona mogla postat narod.

_________________
account expired: 11/15/2019


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: uto srp 23, 2019 1:12 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 3:06 pm
Postovi: 11822
Citat:
U uvodnim napomenama ovog projekta ukazuje se na predmet istraživanja i zabrinjavajuće
jačanje veze između religioznog i nacionalnog u cilju udruživanja i suprotstavljanja
procesu sekularizacije. Upozorava se na pogubnost savremenog vezivanja religije tj. islama
uz nacionalni identitet Bošnjaka. “Danas islamisti, ali i neki drugi autori smatraju da obnavljanjem
ovih ili onih obreda čovjek dokazuje svoju pripadnost naciji.

Islam ne uzimaju kao svaku drugu religiju, već kao političku ideologiju i kulturu na kojoj se formira posebna
nacionalna zajednica. Može li se reći za pripadnike ove nacije da nose poseban religijski
biljeg? Da li je religija bila baš u onoj mjeri element nastajanja muslimanske nacije? Ima
autora koji smatraju da je u pitanju narod koji je nastao islamizacijom. Dok jedni ističu
da je religija kod Muslimana glavni element konstituiranja posebne nacionalne svijesti jer,
po njima Muslimani kao nacija tobože imaju čak ime od svoje vjerske pripadnosti, dotle
drugi ističu da Muslimani, usljed uticaja islama mogu predstavljati samo religijsku, a ne
nacionalnu zajednicu (po njima muslimanska nacija je nastala samo na staroj tradicionalnoj
kulturi, pri čemu misle na islam).

Neosporno je da je islam ostavio duboke tragove na
kulturu Muslimana (način života, urbana kultura, nošnja, ishrana, pa i neki elementi jezika),
ali je promašaj njihovu nacionalnu afi rmaciju vezivati za islam i Islamsku zajednicu.
Jer po islamu zajedništvo ideologije jeste osnova nacionalnosti pa je kur’anska teza o tome
da su svi muslimani braća i da svi tvore jednu zajednicu (ummu) ustvari internacionalna
negacija Muslimana.” Cvitković, I. 1984b, 210.

_________________
Bakirova politika suživota i izgradnje BiH: "nemamo legimitet" i "nemojmo se obazirati".


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: uto srp 23, 2019 1:19 pm 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 3:06 pm
Postovi: 11822
Citat:
Na pitanje o odnosu vjerskog i nacionalnog tj. odnosu Islamske zajednice i Stranke de
mokratske akcije Haris Silajdžic je dao sljedeci odgovor: “Iako su Muslimani svojedobno
dobili svoje nacionalno ime iza toga nije stajala niti jedna jedina institucija koja je mogla
cuvati i razvijati naš nacionalni identitet. Tu ulogu je i ne htijuci imala Islamska zajednica.
Sada kad se SDA afirmirala kao najjaca i najautenticnija muslimanska politicka stranka,
pitanja nacionalne prirode rješavat ce se u okviru te politicke stranke. Stoga, postoji pri
rodni odnos izmedu Islamske zajednice i SDA, ali funkcije su im razlicite. Prema tome
Islamska zajednica se ne može identificirati sa SDA, ali je se ne može ni odreci. Jer je to
jedina politicka organizacija koja je obecala da ce se baviti pitanjima od vitalnog znacaja
za Islamsku zajednicu. Muslimani stoga moraju politicki misliti i tako se ponašati, ne
miješajuci pojmove vjerskog i nacionalnog, muslimanskog politickog i prakticnog afi rmi
ranja.”

Silajdžić, H. “Muslimani nisu plijen za podjelu”, Preporod, br. 18/481, Sarajevo, 15.
9. 1990, 33.



"Prirodni odnos", preciznije bi se moglo reći da je SDA političko krilo IZ.
A vojno Harmija. Nije "šehid" za poginule pripadnike kojeg koriste, tek neki slučajni pojam.

_________________
Bakirova politika suživota i izgradnje BiH: "nemamo legimitet" i "nemojmo se obazirati".


Vrh
   
 
 Naslov: Re: Nakon pola stoljeća nacija: 2018. Muslimani napunjavaju 50 godina
PostPostano: sri srp 31, 2019 6:58 am 
Offline
Avatar

Pridružen/a: sri lis 27, 2010 3:06 pm
Postovi: 11822
Citat:
Socijalistički sistem je prednost davao nacionalnom identitetu, dok je religijski identitet izgubio dotadašnji značaj
definiranjem religije kao privatne stvari pojedinca. U tom kontekstu promatramo i “priznanje muslimanske nacije” 1968. godine, pri čemu je osnovni cilj vlasti bio oslabiti značaj religije, religijskog identiteta i ugleda i moći Islamske zajednice. Proces sekularizacije, koju je nametala vlast kroz obrazovni sistem, ali i svakodnevnicu, trebao je konstruirati modernu muslimansku naciju pri čemu se akcent sa vjere trebao premjestiti na kulturu.

Međutim, u narednom periodu brojna neriješena nacionalna pitanja i dalje su vezala religiju uz naciju, nacionalni identitet uz religijski kredibilitet, Bošnjake uz Islamsku zajednicu.

Arhivski dokumenti ukazuju da je vladajuća struktura u Bosni i Hercegovini opasnim neprijateljem smatrala muslimanski nacionalizam i to u dva oblika, jedinstvu nacionalizma i kulture i, još pogubnijeg, saradnji muslimanskog
nacionalizma i religije.
U dokumentima organa vlasti 1980-ih godina neprestano se govori o saradnji nacionalizma muslimanske strukture i kleronacionalizma Islamske zajednice. Posebno je osuđivano nacionalističko
propagiranje da su Muslimani jedini autohtoni stanovnici Bosne i Hercegovine, i klerikalističko i nacionalističko djelovanje vjerskih službenika koji su isticali islam kao društvenu i političku kategoriju, i presudan moment u nacionalom osvještenju Muslimana. Islamska zajednica smatrana je stožerom vjerskog i nacionalnog identiteta zbog toga što su krugovi bliski zajednici i kleronacionalistička struja unutar nje, kako se navodi u brojnim partijskim dokumentima, uporno isticali jedinstvo vjerskog i nacionalnog.


Ipak, iako je insistirala na potrebi diferenciranja vjerskog i nacionalnog, ni bosanskohercegovačka vlast ih nije jasno razlikovala. Nacionalističkim ispadima islamskih službenika smatraju se događaji poput otvorenja džamije
u Poriču kod Bugojna, nacionalističko djelovanje oko Preporoda, napadi na Parergon, cijepanje Titove slike u Gazi Husrev-begovoj medresi, postavljanje ploče donatora na Islamski teološki fakultet i slično. U sudskom procesu 1983. godine muslimanski nacionalisti osuđeni su za panislamizam, težnju za uspostavljanjem šerijatskih propisa i etnički čiste Bosne i
Hercegovine, za bošnjaštvo, islamski fundamentalizam, islamiziranje Muslimana i slično.

Iz analiziranih arhivskih dokumenata došli smo do zaključka da je vlast i tokom 1980-ih godina strogim nadzorom nad Islamskom zajednicom nastojala umanjiti njen značaj. Slabljenje religijskog identiteta, čemu je težila, trebalo je umanjiti značaj religijskog elementa u nacionalnom identitetu Muslimana. U nakani da vjerski identitet održi u važećim zakonskim
okvirima uporno je pratila klerikalističko i nacionalističko djelovanje unutar nje. Iako ne uvijek bez osnove, jasno je da je vlasti često pronalazila neprijatelje tamo gdje ih nije bilo, konstruirala opasnost i u obračunima sa svojim neprijateljima dokazivala svoju snagu i odlučnost, na taj način upozoravajući potencijalne neprijatelje i kritičare njene djelatnosti. U kontekstu postvarenja konstruirane stvarnosti, možemo ocijeniti i demonstrativno suđenje 1983. godine koje je pored odlučne borbe vlasti protiv nacionalizma ustvari trebalo da opovrgne optužbe da je bosanskohercegovačko partijsko
rukovodstvo promuslimanski orijentirano.

Drugi segment koji je bio predmet naše pažnje jeste Islamska zajednica i njen utjecaj na modeliranje identiteta Bošnjaka 1980-ih godina. Kao vjerska institucija Islamska zajednica izgrađivala je vjerski identitet Bošnjaka,
ali zbog nepostojanja nacionalnih institucija Bošnjaka vrlo često se isticala i kao nacionalna institucija.
Zanimao nas je odnos Islamske zajednice prema društveno-političkim promjenama i njena aktivnost u toku raspadanja socijalističkog sistema. Kroz publikacije Islamske zajednice tražili smo odgovor na pitanje koliko su krugovi unutar nje doprinijeli poistovjećivanju vjerskog i nacionalnog identiteta. S pravom možemo zaključiti da je Islamska zajednica bila pod snažnim utjecajem i kontrolom tokom cijelog perioda socijalističke vlasti. Prorežimski vrh Islamske zajednice bio je u
potpunosti podređen sistemu
, dok postojanje i djelatnost tzv. manje lojalne struje unutar nje, nisu dovodili do značajnih odstupanja od zakonski propisane djelatnosti.

Doista, naklonjena tj. podređena socijalističkoj vlasti i datom zakonskom okviru Islamska zajednica 1980-ih godina uglavnom je usmjerena na omasovljavanje vjerske pouke i obrazovanje vjerskog kadra. U javnosti se oglašavala vrlo rijetko i to reagirajući na optužbe da sarađuje sa albanskim nacionalizmom i demantirajući strane natpise o lošem
položaju muslimana i islama u Jugoslaviji
koji se posebno aktualiziraju nakon Sarajevskog procesa 1983. godine. Islamska zajednica se tek krajem 1980-ih godina upliće u općedruštvena pitanja. Tome su djelimično doprinijele
kadrovske promjene, posebno nakon Pokreta imama (krajem 1988. i početkom 1989. godine), ali i promjena društveno-političkih odnosa u bosanskohercegovačkom društvu koje su omogućile slobodnija i učestala istupanja vjerskih zajednica u javnosti.

Iz analize štampe zaključujemo da diskurs Islamske zajednice krajem 1980-ih godina poprima novu, političku dimenziju. Iz njenih krugova se sve više, između ostalog, govori o islamu kao temelju nacionalnog identiteta
Muslimana, Islamskoj zajednici kao bastionu nacionalnog i religijskog identiteta, neodvojivosti religijskog i nacionalnog u identitetu Muslimana i slično.
Istupajući kao jedini legitimni predstavnik i zaštitnik Muslimana ne samo kao vjernika već i kao naroda, Islamska zajednica je težila jačanju religijskog identiteta koji bi istovremeno ojačao i nacionalni identitet. Znatno kasnije od drugih zajednica Islamska zajednica preuzima isprobani recept nacionalizacije religijske zajednice i religizacije svih Muslimana. Jedinstvo nacionalnog i religijskog isticalo se kao povijesna istina, ali i kao osnova
za bolju budućnost. Javna podrška Stranci demokratske akcije u toku predizborne kampanje i prvih višestranačkih izbora 1990. godine konačno je uvela Islamsku zajednicu u javnu sferu kao važnog političkog faktora što je
istovremeno doprinijelo približavanju vjerskog i nacionalnog.
U svojoj konačnoj ocjeni odnosa religijskog i nacionalnog u identitetu Bošnjaka imali smo na umu dvije vrlo važne činjenice. Prva jeste društvenohistorijski kontekst 1980-ih godina jer se modificiranje identiteta Bošnjaka koje ide u pravcu sve čvršćeg povezivanja i poistovjećivanja religijskog i
nacionalnog ne odvija u vakuumu. Modificiranje identiteta odvija se pod snažnim utjecajem političkih promjena, republičkih neslaganja, slabljenja vladajuće Partije i ideologije, kao i jačanja nacionalizma kod Srba i Hrvata
koji se sve snažnije veže uz nacionalne crkve. Akcija jednih izaziva reakciju drugih koji u nestabilnoj političkoj situaciji diktiranoj od nacionalističkih krugova, pozivajući se na slavnu i tešku prošlost, ujedinjuju snage pa tako i
religijsko i nacionalno zbog bolje budućnosti. U toku ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini vodeća bošnjačka elita
uveliko će doprinijeti svakodnevnom javnom poistovjećivanju religijskog i nacionalnog u identitetu Bošnjaka.

Dženita Sarač-Rujanac

_________________
Bakirova politika suživota i izgradnje BiH: "nemamo legimitet" i "nemojmo se obazirati".


Vrh
   
 
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 46 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1, 2

Vremenska zona: UTC + 01:00


Online

Trenutno korisnika/ca: dane-croatia i 0 gostiju.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
Facebook 2011 By Damien Keitel
Template made by DEVPPL - HR (CRO) by Ančica Sečan
phpBB SEO