Hrvatska:

31.12.2008. godine
BDP: 46,4 mlrd Eura (342,16 mlrd HRK)
Broj stanovnika: 4,45 milijuna
BDP per capita: 10.450,00 Eura
Realni rast (2008/2007): 2,4%
Ukupni izvoz: 9,6 mlrd Eura
Pokrivnost uvoza izvozom: 45,9%
Deficit na podračunu roba: 11,2 mlrd Eura
Deficit tekućeg računa bilance plaćanja: 4,5 mlrd Eura
Inflacija (cijene): 6,1 %
Stopa nezaposlenosti: 8,6%
Izravne strane investicije: 2,8 mlrd Eura.
Vanjski dug: 39 mlrd Eura (84% BDP-a)
Proračunski deficit: -1,6% BDP-a

Zanimljiv je raspored po županijama po podacima HNB-a (vjerojatno još uvijek preliminirani):

Podaci su naravno per capita:

1 Grad Zagreb 19.270 Eura
2 Istarska županija 14.050 Eura
3 Primorsko-Goranska ž. 12.975 Eura
4 Ličko-Senjska županija 12.145 Eura
5 Varaždinska županija 11.095 Eura
6 Koprivničko-Krizevačka 10.915 Eura
7 Dubrovačko-Neretvanska 10.475 Eura
8 Zadarska županija 9.700 Eura
9 Medjimurska županija 9.315 Eura
10 Karlovačka županija 8.465 Eura
11 Sisačko-Moslavačka 8.435 Eura
12 BjelovarskoBilogorska 8.430 Eura
13 Krapinsko-Zagorska 8.355 Eura
14 Zagrebačka županija 8.230 Eura
15 SplitskoDalmatinska 8.145 Eura
16 Osiječko-Baranjska 8.110 Eura
17 Virovitičko Podravska 8.060 Eura
18 Požeško-Slavonska 8.040 Eura
19 Šibensko-Kninska 7.605 Eura
20 Brodsko-Posavska 6.250 Eura
21 Vukovarsko-Srijemska 6.010 Eura

Ne kužim otkuda Ličko-Senjska na 4. mjestu ali u svakom slučaju pozitivno iznenađenje. Zagrebačka iznenađujuće loša. Split i Osijek kao veliki gradovi zaostaju. Generalni je zaključak da se RH neravnomjerno razvija što je izuzetno loše. Država takvog oblika teritorija mora biti decentralizirana u velikoj mjeri, financijski pogotovo.

gluho bilo

Na EX-YU smo diskutirali o tome. Nije tako crno jer vanjski dug privatnog sektora uopće ne mora biti loša stvar.

Hrvatsko gospodarstvo je u prvom tromjesečju palo 5,8%. Puno. Malo manje od Slovenije, koja je pala preko 6%, a ostala JI Europa nije ni izbacila podatke.

Kako je slovenija tako pogođena?

s obzirom da je naše gospodarstvo veće za nekih 15-ak%, pad je u apsolutnom smislu kod nas veći.

Dobro je pao slovenski izvoz, padao je po dvoznamenkastim postocima. Najveći izvoznici su Revoz Novo Mesto (renaultova podružnica) i Gorenje i čine skoro 12% slovenskog izvoza.

Motorna vozila i bijela tehnika. Najpogođenije branše.

Automobilska industrija. U tom lancu je i naš Aluminij stradao.

No cijena aluminija se ipak polako oporavlja. Početkom godine je bio minimum.

Službeni konačni podaci. Hrvatsko gospodarstvo je u prvom tromjesečju palo 6,7%.

U, jebote.

A kolko su pale Francuska, Njemačka i te jače ekonomije?

Ovo sam danas usput vidio. Samo neki:

Japan je pao 14,2%. Potop.
http://www.poslovni.hr/118690.aspx

Rusija pala u prvih pet mjeseci 10,2%
http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Svijet/tabid/104/View/Details/ItemID/52311/ttl/Pad-ruskog-gospodarstva-cak-79-posto/Default.aspx

SAD u prvom kvartalu pala 5,5%
http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Vijesti/Svijet/tabid/104/View/Details/ItemID/52312/ttl/Americki-BDP-pao-55-posto/Default.aspx

Na stranu postotci, no- jesmo li stvarno toliko
u qrtzu kad nam vlada reže u postotcima sve živo, od plaća
do mirovina (mislim na RH) ?

Znam da političari nisu baš tako blesavi, pa se
ne bi zamjerali da ne moraju.

Zar uistinu nema nikakvoga manevarskoga prostora, niti
invencije za bilo kakve poteze, nego samo ovo
očajničko kresanje ?

Kako je u drugim zemljama ?

Pa ovdje u BiH omiljeno sredstvo za ekonomsko nezadovoljstvo je blokiranje kakvog magistralnog puta , M17 je veoma popularan put.A nemaju šta da krešu dok MMF ne uplati ratu.

Krešu plaće, socijalne naknade i mirovine, jer su to rashodi za koje moraju mjesečnom dinamikom davati lovu. Ovi državni rashodi imaju vrlo brz odljev novca. Najnepopularnije, ali melem za proračun. Ostale rashode država može maksimalno rastezati neplaćanjem odmah, dugim odgodama plaćanja, sukcesivnim otplatama i sl. Besplatne udžbenike mogu platiti proizvođaču tek nakon 6 mjeseci (i dulje - tko im može išta, idu sad i preko godine dana), tako lijekove, tako izvođačima radova na školama, bolnicama, domovima zdravlja i sl.

Možda si primjetio podatke o padu uvoza i općenito pada BDP-a, padu potrošnje luksuznih roba, te o općem padu potrošnje u Hrvatskoj. Sad se i turizam pridružio tome, a prihodi od turizma se većinom pišu pod osobnu potrošnju u Hrvatskoj i porezno su izdašni.
PDV i trošarine imaju najveći udjel i najbrži su fiskalni prihod za državu. PDV se mora platiti u kratkom vremenskom roku (do 10 dana) pri uvozu i dalje se naplaćuje u lancu do 10. slijedećeg kalendarskog mjeseca (u BiH, a slično je i u Hrvatskoj) za razliku izlaznog i ulaznog PDV-a - što je dodana vrijednost.
Trošarine također se obračunavaju proizvođaču ili uvozniku u kratkom roku nakon uvoza i odmah plaćaju. Brzo naplativi porezni prihodi su jako pali.

Prihodovna strana proračuna je zbog svega ovoga definitivno u kolapsu. Izašla je i jedna druga činjenica na vidjelo. Socijalna davanja, usluge javnog sektora i neke stečene povlastice u državi su brže rasle nego što je to hrvatsko gospodarstvo moglo podnijeti. Pravili su se deficiti i država se zaduživala, zbog populističkih mjera dosadašnjih političara.

Dakle situacija je stvarno loša u državi i u pitanju su vatrogasne mjere. Dugoročno bi bilo bolje štediti u obnovama školama, besplatnim udžbenicima, javnim investicijama, smanjenju nekih drugih usluga, ali izgleda nema se vremena za dugoročne poteze.
Kratkoročni priljevi i odljevi novca u državnoj blagajni su sigurno u katastrofalnom odnosu.

Dobro, to je vjerojatno istina, no stavljaju
se u paketu:

* kao, RH je supersocijalna država. Realno-svi znamo da
nije ni u kom vidu (mirovine, naknade nezaposlenima, porodiljski,..).
Ne samo da nije "Skandinavija", nego ni Italija ili Portugal.
Ne vidim po čemu je neka Makedonija ili Slovačka "socijalnija".
Osim što je ova druga dobila nešto milostinje od EU.

* kakva je to onda situacija u ostalima zemljama o
kojima realno možemo pričati- Mađarska, Češka, Bugarska,
Poljska,... ?

* meni je na zdravoseljačkoj razini vidljivo da nas je pogodilo
jače jer nemamo zdrav pravni sustav, prodali smo sve živo,
i zbog oslanjanja na uvoz i turizam ranjiviji smo od drugih. Kad
je suknulo razne Daimlere, i potopilo bdro banaka, kako
ne će nas ? No naša je krivnja jer smo korumpirani
i ljigavi, te smo hrpu toga razdali bez veze, dok npr. Kekeci
nisu (od Krke do banaka), pa lakše dišu- i disali bi da i nisu
u EU.

u odnosu prema snazi gospodarstva ipak jest.

što nikako nije loše.

bolje žrtvovati jedan dio gospodarskog rasta u zamjenu za veću stabilnost i kohezivnost društva.

problem je što je ta socijala u nas često toliko prljava i pokvarena da će ljudima dugoročno zgadit čitav koncept.

Sastav vanjskog duga Hrvatske i ostalih zemalja u regiji. Ako su podaci točni, ne odudara posebno, a važno je što se kod nas veći dio duga ne odnosi na javni sektor.

Molio bih izvor navedenih podataka? Jesu li tako priređeni podaci izravno citirani iz neke službene publikacije, časopisa/novina ili su samostalna kompilacija autora posta lider30 i na temelju kojih izvora?

Hrvatska u ovoj krizi ne stoji loše, recimo da plače, mirovine, socijalna davanja isplate svih tekućih troškova su na vrijeme i nisu kasnile, vanjski dug države se redovito otplačuje od 39 milrd Eura od čega je dug države manji od trečine ostalo su dugovi građana,kompanija i banaka, velika većina drugih zemalja s dubokom krizom je tražila odgodu plačanja dugova tražila još novca od MMF-a znači još dodatno zaduživanje, Hrvatska nije tražila pomoć MMF-a a kako stvari stoje niti nečemo
U ovoj situaciji odnosno krizi što se počelo češljati po tvrtkama a pogotovo u državnim gdje je novac i u što se trošio, tako imamo afere i smjene rukovdstava u Podravci, HŽ i u HEP-u jer su se rasipali novcem i policija sve istražuje i dobro što su mnogi sada shvatili na čelu državnih tvrtki ne smiju više trošiti nenamjeski trošiti a pogotovo više nema potrošnju na večere,domjenke, limuzine.
Svim političarima u državnim službama su smanjene plače od 10 do 30% od premijerke,ministara,zastupnika u saboru i drugih državnim službama u svim državnim kompanijama . Službeno inflacija je 5,7% a do kraja godine najviše oko 6%,pad prodaje novih automobila oko 47% a pad uzimanja novih kredita u komercijalnih banaka je skoro 70%, pad prodaje u trgovačkim centrima je oko 27% tako da su se trgovčki centri počeli natjecati u spuštanju cijene artikala od 5 do 20% posto a eto i najava premijerke i ministra financija od prije par dana da če se država početi oporavljati odnosno da možemo očekivati bolje dane

Ovo je kompilacija. The best of. Naslov - The early years.

Podatke sam kupio, kad sam se vozio kroz RH. Metoda - odokativna.

Hvala, vrlo impresivno.

No, budući da ih jedan kolega želi iznositi pred javnost što da mu kažem o izvoru? Mislim, podatci koji su precizni u desetinku postotka točni ne mogu biti odokativni? Pretpostavljam da se radi o kompilaciji s web-stranica i časopisa/novina?