Jel ovo realno?
Od ovih Muslimana samo neke lijepe vijesti.
Pa Prijedor ima rođenih ko Tuzla jbte.
Jel ima neko pametan da ovo provjeri, djeluje mi prenapuhano. Mislio sam da Prijedor ima oko 500.

haha ljepe vijesti ti mora da radis na rtrs
negativan prirastaj minus 500 i jos toliko ako ne i vise iseljavanjem
Prijedor nestaje

I-IX 2017/2018/2019 živorođeni

USK 1439/1284/1206

Krupa 145/118/111
Petrovac 44/22/31
Bužim 119/128/136
Cazin 361/310/240
Bihać 322/326/313
Ključ 50/38/42
S. Most 99/96/76
Kladuša 300/246/256

PK 92/106/81

Domaljevac 6/8/5
Odžak 42/41/33
Orašje 44/57/43

TK 2740/2569/2552

Banovići 172/147/130
Čelić 40/44/34
Doboj I. 59/66/60
Gračanica 290/288/303
Tuzla 652/584/562
Gradačac 276/272/261
Kalesija 195/176/188
Kladanj 64/52/59
Lukavac 256/259/239
Sapna 42/35/43
Srebrenik 263/241/254
Teočak 20/34/36
Živinice 411/371/383

ZDK 2551/2509/2383

Breza 66/87/61
Doboj Jug 38/47/26
Zenica 819/815/805
Kakanj 324/295/287
Maglaj 167/136/128
Olovo 47/51/59
Tešanj 351/373/368
Usora 32/17/10
Vareš 32/35/24
Visoko 249/245/251
Zavidovići 252/223/198
Žepče 183/185/166

BPK 173/179/149

Foča 12/8/7
Goražde 158/169/136
Pale 3/2/6

SBK 1497/1514/1322

Bugojno 166/211/167
Busovača 137/98/91
Dobretići 2/2/1
D. Vakuf 115/95/86
Fojnica 95/60/57
G. Vakuf 103/110/86
Jajce 91/140/113
Kiseljak 118/127/95
Kreševo 35/24/21
Novi Travnik 150/202/166
Travnik 324/310/277
Vitez 161/140/162

HNK 1237/1327/1202

Čapljina 118/130/92
Čitluk 96/115/119
Mostar 714/754/698
Jablanica 68/62/64
Konjic 127/120/117
Neum 2/14/8
Rama 43/63/58
Ravno 1/0/0
Stolac 68/69/46

ZHK 505/513/499

Š. Brijeg 211/212/207
Grude 65/70/60
Ljubuški 135/134/124
Posušje 94/97/108

SK 3499/3341/3218

HBK 290/269/266

Grahovo 2/2/3
Drvar 31/22/21
Tomislavgrad 104/96/96
Glamoč 23/13/16
Livno 118/110/122
Kupres 12/26/8

U Prijedoru je 2017. rođeno 569 beba, a 2018. je rođeno 567 beba.
Ova cifra od 692 se verovatno odnosi na upisane u matične knjige, a tu se upisuje i određen deo rođenih u inostranstvu. Navodi se u tekstu da je rođeno 42 bebe manje nego 2018. tako da nažalost nema baš razloga za zadovoljstvo kada je Prijedor u pitanju.

Mensur Islamović, načelnik Odjeljenja za opštu upravu kaže da su u prošloj godini po redovnim upisima rođene 692 bebe, sklopljeno je 426 brakova, a umrla je 1.201 osoba.

– Kada to poredimo sa 2018. godinom, nažalost manje su rođene 42 bebe, manje je sklopljeno 46 brakova i umrle su manje 104 osobe. Kad je riječ o naknadnim upisima u matične knjige. u 2019. godini naknadno je upisano 292 rođenih beba, vjenčanih 190 i umrlih 376 lica.

Tužne statistike u USK: Ljudi odlaze jer ne vjeruju da će biti bolje

„Ljudi se prvenstveno iseljavaju zbog nepravde u ovome društvu i mi to konačno moramo priznati!"

Piše: Moja BiH

31.01.2020.

Iseljavanje stanovništva u Unsko-sanskom kantonu, državi i regiji gorući je problem koji zahtijeva hitne mjere. Konkretne podatke niko nema, ali činjenica da je Ministarstvo unutrašnjih poslova USK u nepune tri godine izdalo 39.000 uvjerenja građanima za regulisanje njihovog statusa van BiH, znak je za uzbunu.

Većinom odlaze kompletne porodice, a primjetan je i odlazak visokoobrazovanog, stručnog kadra, posebno medicinske struke.
U Unsko-sanskom kantonu od 2014. do 2018. godine povećano je iseljavanje stanovništva, natalitet je u padu, dok je broj umrlih u porastu. Demografska kretanja na području kantona sa analizom stanja nataliteta i mortaliteta, te iseljavanje stanovništva, posebno mladih ljudi, tema je o kojoj su na inicijativu zastupnika Nisveta Jusića (NB) nedavno raspravljali zastupnici u Skupštini Unsko-sanskog kantona, prenosi Al Jazeera.

U 2018. izdato 14.500 viza

„Tražio sam i nekoliko puta inicirao da otvoreno porazgovaramo, tražimo statističke podatke s kojima će se kao društvo morati suočiti i da sve one mjere koje vlasti Unsko-sanskog kantona mogu poduzeti da zaustavimo ovaj odlazak. Mi u ovom kantonu smo po broju migracija rekorderi i zbog svog geografskog položaja, ali i političkih prilika, odnosa, ambijenta i ostalog. Ako neko društvo kaže da je njegov najveći problem odlazak ljudi, onda mora o tom problemu imati sve relevatne podatke. Ono što nama treba jeste registar rezidenata i registar dijaspore. Osim ova dva registra trebaju nam i tri integrisane politike a to su po mom mišljenju: populaciona politika, politika prema migracijama i politika prema starijim osobama koje se moraju prožimati, jer nema jednog rješenja, iz razloga što se radi o domino efektu. Ljudi ne odlaze jer je loše, odlaze jer vjeruju da neće biti bolje“, kaže zastupnik Jusić, koji je bio inicijator ove vanredne sjednice.

Višesatna rasprava na ovu temu samo je potvrdila ono što građani odavno znaju – Unsko-sanski kanton je mjesto u kojem mladi ne žele da žive, a skoro ista situacija je u cijeloj državi. Jasno je to i iz informacija o demografskoj slici koje je sačinilo Ministarstvo zdravstva USK – smanjuje se broj stanovnika, stopa nataliteta pada, dok mortalitet raste, učenika u osnovnim i srednjim školama je sve manje, dok fakulteti ne mogu popuniti upisne kvote.

„Samo u 2018. godini izdato je 14.500 viza za odlazak u inostrastvo ljudima iz ovog kantona, a broj osiguranika pada što je također pokazatelj obima migracija. Tako smo 2016. godine imali 205.500, 2017. godine 200.500, 2018. godine 193.000, a 2019. godine 186.000 osiguranika. Ukupno gledajući, u zadnje četiri godine manje je 19.500 osiguranika na našem kantonu.

Što se tiče obrazovanja, u 2017/18 školskoj godini imamo četiri škole manje, a što se tiče broja učenika, bilo ih je 22.754, a u sljedećoj godini 21.862. Dakle, 862 učenika je manje u osnovnim školama u 2017/18 školskoj godini. Što se tiče srednjih škola, u 2017/18 imamo 150 učenika manje u odnosu na protekle godine. Ako taj broj pomnožimo sa brojem tri ili četiri u zavisnosti sa brojem članova u porodici, vidjet ćete koji je to obim i iseljavanja iz našeg kantona“, pojašnjava Nermina Ćemalović (SDP), ministrica zdravstva USK-a.


Nepovjerenje u sve nivoe vlasti

Iako po običaju oprečni u stavovima, zastupnici su ovaj put bili složni da je demografska situacija krajnje ozbiljna, te da je s tim u vezi neophodno poduzeti hitne mjere. Diskusija u Skupštini USK pokazala je da su svi u Krajini svjesni da ljudi sve manje odlaze zbog posla, a više zbog opće nesigurnosti i nepovjerenja u vlasti.

„Ljudi se prvenstveno iseljavaju zbog nepravde u ovome društvu i mi to konačno moramo priznati! Svi, od običnog čovjeka, do najviših rukovodilaca u BiH. Narod nije gladan kruha, koliko je gladan pravde! Korupcija je prisutna u tužilaštvu, sudstvu, u policiji, u školstvu, ne sprovode se zakoni i prisutna je diskriminacija na svakom koraku. Veliki su porezi i dadžbine što je također jedan od faktora zbog kojih ljudi odlaze. Nepotizam koji je prisutan svugdje i dalje se širi, a ljudi imaju osjećaj da se u ovoj zemlji ništa ne mijenja, i da se neće ni promijeniti nabolje. To je dodatni vjetar u leđa i motiv kojih ih tjera da idu. Prisutno je opće nepovjerenje u sve nivoe vlasti. Iz kontataka sa ljudima čuo sam priču s kojom se i ja slažem – a to je da se naše društvo u potpunosti moralno slomilo“, kaže Muhamed Mahmutović, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća za USK.

Mujo glup si ne znaš ni osnove a upuštaš se u diskusiju.
Naravno da će biti duplo više umrlih nego rođenih kad se u tvz. BiH 50ih rađalo preko 100.000 djece a danas se ne rađa ni 30 hiljada. Biće ubrzo trostruko više umrlih nego rođenih u svakom gradu. U Tuzli je ista stvar.



Nego mene ovo zanima:



Tuzla za 9 mjeseci 562 a Prijedor za godinu skoro 700.

Predsjednik njemačkog Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (Bamf), Hans-Eckhard Sommer, ublažio je očekivanja zakona o imigraciji kvalificiranih radnika. On savjetuje "da kod novačenja stručnih radnika, treba se fokusirati na Europu", kako je Sommer rekao Rheinische Postu u Düsseldorfu. U južnoj Europi ima mnogo dobro obrazovanih mladih koji nemaju posla.

"Bilo bi mnogo lakše dobiti ih kao radnike u Njemačkoj s gledišta integracije", tvrdio je Sommer. Također ne postoje zakonske prepreke unutar EU-a za rad u drugoj zemlji EU-a. Šef Bamfa pozdravio je činjenicu da je tamo započela strategija savezne vlade za kvalificirane radnike.

Istovremeno je upozorio na opsežno zapošljavanje kvalificiranih radnika iz zemalja u razvoju. "Mislim da je problematično ako na primjer u Njemačku dovedemo veliki broj dobro obrazovanih ljudi iz nerazvijenih zemalja", rekao je Sommer. To ima za posljedicu da je razvoj njihovih matičnih zemalja sve teži.

Fokus na zemlje Balkana.

Da, zvuci tako, izgleda da su im Balkanci najkvalitetniji imigranti i najbolje se integriraju.

Njemačka ambasada u Sarajevu je u 2019. godini izdala 17.532 vize za građane Bosne i Hercegovine, što je za 3.140, odnosno 22 posto više u poređenju s godinom prije, potvrdili su za Anadolu Agency (AA) iz Ambasade Njemačke u Bosni i Hercegovini.

https://bit.ly/2RMxELJ

Ovo je za sada podatak godine. Njemacka sama definitivno može primati preko 20 000 “Bosanaca” godišnje. To je uskoro vise od broja rodjenih.

Ako je 2018. izdano 53 000 boravisnih dozvola za cijelu EU, i ako pretpostavimo 20% povećanje kao s Njemackom, to je oko 64 000 u 2019. Treba opet pregledati EU stranice i statističke zavode. Dodati Ameriku, Švicarsku, Norvešku, Tursku, Kanadu, i Australiju, koje sigurno nose još dodatnih 10% ili oko 5000, to je oko 69 000 iseljenika u 2019. S ilegalnima, to ide preko 70 000.

Nebitno je hoće li muslimana u USK-u biti 200 ili 300 tisuća ili u Tuzlanskoj županiji 300 ili 400 tisuća, kad se najmanje iseljavaju iz najbitnijih odnosno iz mješovitih županija.
Pitao bih ovdašnje demografe postoji li šansa za poklapanjem Jajca, Fojnice, Uskoplja, Novog Travnika ili pojačavanjem većine u Vitezu ili Busovači?
Jer ako se te relativno male općine ne mogu poklopiti onda od iseljavanja muslimana i nema neke koristi.