Ništa čudno. Na Balkanu se još u 60tim na veliko vjerovalo u vile. Bez ničijih teorija zavjere.

Oni koji se time bave tvrde da je dokazano. Neovisno o zemlji porijekla, neovisno o institutu.

Na tebi je da više vjeruješ Trumpu nego decentraliziranoj znanstvenoj zajednici iz 200 zemalja, državnih i privatnih instituta.

Ne glupiraj se. Zašto spominješ Trumpa. To nešto kao "nazi" karta kad se povuče.

Tražim dokaze. Grafikoni da temperatura raste nisu dokazi da čovjek utječe na klimu.

Što ne upišeš studij fizike ili geofizike, pa da možeš čitati složenije članke. Ako već ne vjeruješ decentraliziranim znanstvenim zajednicama u svih 200 konkurentnih i zaraćenih zemalja svijeta.

Na jednoj temi si priznao da ne znaš što je eksponencijalna funkcija, a kritizirao bi znanstvene radove iz klimatologije koji su vrlo matematički.

Nego što je dokaz? Neće se zemlja sama od sebe zagrijavati. Ciklusi ledenih doba nemaju veze s time. Nevjerojatno da danas postoje ljudi koji ignoriraju neosporive dokaze.

Prirodan skok

Sve što sam vidio poslije se ispričavaju za greške u varijablama. To nije znanost.
Neko bi pomislio namjerno to rade.

1945. atomske bombe, 1958. osnovana NASA...


NOVE TEHNOLOGIJE DRUGE INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE
Razdoblje od 1860. do 1914. može se okarakterizirati kao Druga industrijska revolucija budući da je poslije zatišja na polju tehnoloških inovacija, od 1830., a osobito počevši od 1860., uslijedio nalet makro-otkrića, koja su sa svoje strane pokrenula cijeli niz mikro-otkrića, čije se trajanje proteže sve do šezdesetih godina 20. stoljeća (zbog čega neki pomiču kraj ovog razdoblja, mnogi do 1918., a neki i do 1950.).

Da bi se shvatio njihov značaj, valja ukratko prikazati tehnološke inovacije i nove tehnologije Druge industrijske revolucije.

3.1 TEŠKA INDUSTRIJA (CRNA METALURGIJA), ČELIČNA INDUSTRIJA

Vjerojatno se najvažnija inovacija dogodila u crnoj metalurgiji, odnosno teškoj industriji. Otkriće proizvodnje velikih količina jeftinog čelika omogućilo je razvoj svih drugih industrija. U crnoj metalurgiji treba razlikovati razvoj dviju tehnologija proizvodnje. Prva je proizvodnja prvo sirovog željeza pa onda željeza, a druga čelika. Prva industrijska revolucija svladala je proizvodnju sirovog željeza, a Druga ju je usavršila. No nisu riješeni osnovni problemi. Sirovo željezo je zbog puno onečišćenja bilo krto i nije bilo pogodno za obradu. Strojevi nisu dugo trajali. Tehnološko otkriće koje će omogućiti jeftin, obradiv, čvrst i trajan proizvod iz željezne rude poslužit će kao osnova za razvoj svih drugih industrija. Tehnološke inovacije u tom smjeru započele su sredinom 19. stoljeća, a glavna rješenja ponuđena su 1860. godine.

Novine u proizvodnji željeza:

James Baumont Nileson (Englez) patentira postupak “hotblast“, u kojem se izlazni plinovi koriste za predgrijavanje zraka, čime se značajno pojeftinjuje proces. Postupak je iste godine i primijenjen po prvi put.
Godine 1857. Edward Alfred Cowper (Englez) patentira Cowperovu peć koja koristi vatrostalnu opeku i time rješava problem širenja i pucanja u peći tokom proizvodnje željeza, te omogućava upotrebu daleko kvalitetnijeg koksa za toplinsku energiju.
No ključna novina u crnoj metalurgiji bila je proizvodnja čelika. Za razliku od željeza, čelik nije krt, tvrđi je i pogodan za obradu, što je povećalo proizvodnju i smanjilo troškove rada. Tehnološke inovacije riješile su i problem proizvodnje jeftinog čelika, snizile troškove i povećale obujam proizvodnje, pa su se na temelju jeftinog čelika počele graditi tvornice i prometne mreže (kopnene i vodene). Jeftini čelik imao je goleme poslijedice za druge industrije (željeznica, brodogradnja, građevinarstvo, strojogradnja, itd.).

Novine u proizvodnji čelika:

Godine 1850. Charles William Siemens (Englez) izumio je Siemens-Martinov proces kojim se štedi i do 70-80% goriva, pri čemu se postupak temelji na predgrijavanju zraka i goriva, a koristi se i danas. Godine 1865. Siemensov postupak je patentirao Pierre Emile Martin (Francuz).
Godine 1860. Henry Bessemer (Englez) revolucionirao je proizvodnju čelika tako štoje puhanjem vrućeg zraka kroz rastopljeno željezo oksidacijom odstranio ugljik i proizveo kvalitetni čelik.
Godine 1878. Sidney Gilchost Thomas (Englez) patentirao je tehnologiju proizvodnje čelika koja je omogućavala primjenu na različite rude, uključujući one s fosforom i sumporom, kakve prevladavaju u Evropi.

Postoje neke stvari koje su toliko složene, o kojima nema dovoljno informacija i na koja sva znanost svijeta nema odgovor.
Jedna od tih je i klima. Većina znanstvenika ima određene predpostavke, dok jedan dio smatra drugačije i sasvim je legitimno imati dojam da je znanstvena manjina u pravu.
Nisu te teorije pale s neba, nego ih određeni zananstvenici zagovaraju.
Zašto se iz ove teme razvila teorija zavjere? Zato što očigledno u ovoj temi jak utjecaj ima politika, a znanstvenici iz drugog tabora se sistemski cenzuriraju.
Npr Al Gore, kandidat za predsjednika SAD se na toj temi, šireći propagandu, obogatio.
Ili čitava politička ideologija oko obnovljivih izvora energije koje preovladavaju u javnom prostoru i politici, dok je znanstvena istina drugačija, solar i vjetar nose više štete nego koristi, čak i za okoliš.
Ili recimo još od moje osnovne škole se priča o porastu razine mora, a od toga ništa ili da nafte ima još 50 godina i tako ima 50 godina dok napokon to nisu isfurali i izbacili.
Ili kad je pod utjecajem iste političke propagande nametnuta i iz proračuna poticana proizvodnja biodizela iako je npr meni odmah bilo jasno da je to čisti idiotizam sa štetnim posljedicama, sada se od toga odustalo iako je do jučer financirao i poticano od države, a promovirano od znanstvenika.

Dakle ima mnoštvo tema gdje je znanost tanka, gdje se pokazalo da se ne može ni znanosti 100 posto vjerovati i u takvim područjima se javljaju skepse u preovladavajuća uvjerenja.

Postoji vrlo jednostavan način za saznati je li nešto fake. Ne znanstven naravno, ali eto, ni sama tema nije znanstvena.
Kad se nešto zastupa vidjeti u kojem obimu diskreditiraju oporbu i uništavaju im karijere i živote.

Recimo uzmite primjer Corona epidemije. Moćnici, mass mediji, znanstvenici, i ostali, uopće ne spominju ove koji imaju teoriju da je to "samo gripa" i da karanten nije potreban. Nijedan liječnik, ili druga osoba od slične struke, koji je to tvrdio neće ostati bez svog posla, plaće i karijere. Niti će ga prozivati ružno po mass medijima.

Dok već "climate change" sasvim drugačija priča. Odmah zapjene.

Jedini dokaz ljudskog djelovanja koji svatko može razumjeti je brzina kojom se odvija promjena klime. Jer ne znam baš da su prije unutar jedne generacije mogli vidjeti promjene.

Postoje narodne izreke kao naprimjer da sezona snijega počinje 25.11. - Sv. Kata snijeg na vrata. Da li bi stvarno stari ljudi izumili tu izreku i stalno je ponavljali da nije bilo kontinuiteta , tj. da je jedne godine tada pao snijeg, onda 5 godina nije?

Gospa miti snigom priti, Gospa Mala jesen prava, ima ih jos masu, nisu ih bezveze izmislili nego je bila normala mraz i snijeg u 9., 10. Misecu. Sad je to prakticki ljeto.

Cak imas slucajeve di se ginulo u sred ljeta u snjeznim mecavama po planinama,

Dvije planinarke Ada Modic (24) i Marija Hribar (25) iz Maribora i Kranja, također su životima platile olako shvaćenu, čudovišnu "prenjsku salauku" (oluju). One su 19. augusta 1949, vraćajući se s mora, krenule po izvanredno toplom danu da osvoje Lupoglav. U podnožju vrha iznenadila ih je i zatrpala sniježna mećava. Tijela su im pronađena poslije šest dana. Na isti takav način izgubio je život i alpinist iz Zagreba, Mladen Škreb, kojega je u julu 1954. takoder iznenadilo nevrijeme prilikom povratka s vrha Prenja.
...

Odakle si našao tu glupost da je solarna i energija vjetra štetna. To su možda objavili naftni lobiji? Al Gore je zapeo za tu temu zbog toga što je to istina koju su do tada mnogi ignorirali. Ljudi zagrijavaju planet i to je neosporno. Od prve indutsrijske revolucije mi polako kuhamo atmosferu a taj proces se samo ubrzao našim razvojem. Iz primjeraka leda s arktika i antartike se može točno utvrditi kako je stanje bilo nekada. Iz više stotina pa i tisuća uzoraka se jasno nazire neprirodan porast temperature i čestica CO2 u atmosferi koje odstupaju od prirodne oscilacije temperature koja ovisi o nagibu osi Zemlje.
Ova priča o 50 godina nafte ti je čista procjena i kao takva se ne može uzimati kao 100% sigurna. U međuvremenu su se razvile nove tehnologije za bušenje nafte koje su nam omogućile da bušimo i nalazimo naftu gdje je prije toga nismo mogli bušiti. Najnoviji primjer ti je ovo s škriljcem. Ako ne znaš da nafta postoji u skrivenom đepu ili ako misliš da je ne možeš bušitit to utječe na procjene. Naravno kad su otkrili nova nalazišta i nove načine vađenja, to je utjecalo na procjenu koliko još nafte imamo. Mora se razumjeti pozadina tematike ne samo naklapati o činjenicama na prvu.

Budućnost je u solarnim elektranama, vjetroelektranama, hidroelektranama i drugim oblicima obnovljive energije. Teslin san od prije 100 godina će napokon postati stvarnost koliko god se neki opirali.

Za nas koji nismo znanstvenici klimatolozi ostaje da se oslonimo na 2 stvari: priznate autoritete i vlastite oči.

Ja koji pamtim oko zadnjih 35-40 godina znam da se klima nije nešto posebno mijenjala. Imam osjetila koja mi kažu da nema razlike. Vrijeme je isto blesavo kao i prije a more u Makarskoj bilo na istoj razini ma koliko nas ubjeđivali da se razina mora npr podigla 2 metra od 1995!

Glede autoriteta, problem je što sve one najveće teoretičare globalnog zatopljenja podupiru opskurni likovi tipa Sorosh i Zuckenberg a promoviraju tvornice laži kao npr CNN. Tako da mnogo ljudi ima uvjetni refleks da im ne vjeruje. Jer zašto vjerovati Sotoni? Je li se to može?

Onda vam neće biti problem objasniti zašto je temperatura na Greenland/Arctic prije 4.500-10.000 godina u prosjeku bila veća za 1.4 - 2.0 C nego danas ? Please.

Tako je, ali ne samo to, ima znanstvenika koji zagovaraju drugu priču i u srazu kojega sam jednom gledao uopće nisu neuvjerljivi. Tada je ovaj većinski samo ponavljao kako tu nema dvojbe, da to potvrđuju podatci, službeni instituti, ugledni klimatolozi. .. , ohrabren time je razgovarao sa visine, podrugljivo se obraćao ovom drugom, dok je ovaj manjinski govorio kako to nisu znanstvene metode, da se ti podatci uzimaju bez znanstvenog temelja, da se nisu podvrgnuli znanstvenim provjerama, navodio primjere iz prošlosti koji se ne mogu povezati s čovjekom, a nije ni negirao utjecaj čovjeka na klimu, ali je je po njemu čovjekov utjecaj mali... U svakom slučaju bio je uvjerljiviji.

@ weasel
Solar i vjetar su skupi, sto puta je to već rečeno, čime povlače mnoge posljedice na ekonomiju i time ukupno nose više štete nego koristi, možda čak i na sam okoliš, ali to je teška računica, međutim biodizel nedvojbeno ukupno nosi više štete čak i za okoliš.

Najveći hrvatski autoritet za naftu Davor Štern je rekao prije par godina da je prilično moguće da je nafta obnovljivi izvor.

Ispuštanje CO2 od strane čovjeka se valjda smanjilo za 80 posto u zadnjih mjesec dana, a CO2 ni da trepne, raste točno onako kako je i naumio potpuno ignorirajući ljudske aktivnosti.

Slika koja ide u prilog manjinskih znanstvenika, a koji su često i uvjerljiviji u svojoj argumentaciji i koji kažu da čovjek utječe na atmosferu, ali je njegov utjecaj slab i da tektonski poremećaji u ljudskim navikama koji se zagovaraju neće donijeti nikakve ozbiljne efekte, dok indiriktene štete od toga mogu biti nesagledive.

Jesi obraćao pažnju na pojavu slabljenja Zemljinog magnetnog polja?

Ne, šta ima o tome?

Ovdje sada imamo jedan intelektualni procjep.
Naime ako 500 vodećih instituta diljem svijeta, sa različitim političkim interesima, tvrdi da čovjek svojom aktivnosti utječe na razinu štetnih plinova, a što za posljedicu ima globalno zagrijavanje, onda je zaista razumno predpostaviti kako su oni u pravu.
Međutim sada imamo podatak o ogromnom smanjenju čovjekove aktivnosti, a kojoj ti instituti pripisuju presudan utjecaj na razinu štetnih plinova, međutim CO2 na stavlja rasti kao da se ništa nije promijenilo.

Dakle sada se nameće pitanje svim ljubiteljima znanosti, je li razumno posumnjati u čovjekov utjecaj na co2.
Baš me zanima što kažu forumski ljubitelji znanosti na ovu jako interesantnu dilemu.

Kakve ima veze ako 500 vodećih znanstvenih instituta tvrdi da postoji globalno zatopljenje prouzročeno djelovanjem čovjeka kad u isto vrijeme tvrde da je i npr homoseksualizam normala? Ili da pobačaj nije ubojstvo?

Ako sam dobro shvatio, povišena razina CO2 rezultat je kumulativnog otpuštanja CO2 tijekom zadnjih 100 godina.

Problem je i činjenica da klimatski sistemi ovise ne samo o današnjim vrijednostima nekih parametara nego i o putu u prošlosti, ako napraviš neku promjenu, možeš gurnuti sistem u novu ravnotežu i onda nekad ne pomaže više ni ukidanje te promjene. Recimo ako s povećanjem stakleničkih plinova otopiš polarne kape, koje odbijaju sunčevo svjetlo, onda povećavaš apsorpciju topline sa Sunca i onda se sistem više neće vratiti u staru ravnotežu čak ni kad potpuno ugasiš proizvodnju stakleničkih plinova. U prirodi postoje ireverzibilni i reverzibilni procesi, ustvari većina su ireverzibilni.

Recimo, prestala je sječa šuma na Velebitu, ali jednom kad se posjeklo, ekosustav je našao novu ravnotežu i Velebit se ne želi vratiti na staro. Klimatološki sustavi imaju ogroman broj povratnih veza i opisani su jednadžbama koje imaju veliki broj mogućih ravnotežnih rješenja. Nije to linearna jednažba s jednim rješenjem. Znači povratak parametara na stare vrijednosti uopće ne garantira da će se sistem vratiti na staro. Ni prestanak pušenja neće 100% sanirati sve posljedice.

Govorim sada o CO2, a ne o klimi.
Graf jasno ukazuje na periodičke oscilacije u koncentraciji CO2 u atmosferi, a da smanjenje ljudske aktivnosti za koju se smatra da ima presudan utjecaj, što je već dovelo do ogromnih promjena u industriji, prije svega proizvodnji struje i prijevoznom sredstvima, kako prvi rezultati pokazuju to nema nikakav utjecaj na koncentraciju CO2.

Pa koncentracija CO2 je sastavni dio klime.

Možeš reći, da je Zemlja prestala "pušiti" na mjesec dana a očekuješ pluća nepušača.
Te kratkoročne godišnje oscilacije s grafa su prirodne, nemaju veze s ljudskom aktivnošću.