Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u četvrtak je obišao radove na obnovi željezničke pruge Zagreb Zapadni kolodvor-Savski Marof, naglasivši da je to dio velikog investicijskog ciklusa u prometnu infrastrukturu od 20 milijardi kuna, od čega oko 1,5 milijardu eura ide u željeznicu. Vrijednost obnove pruge Zagreb Zapadni kolodvor-Savski Marof je gotovo 366 milijuna kuna (bez PDV-a), od čega se veći dio financira iz kredita Svjetske banke, odnosno Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD).

Radovi na obnovu te pruge započeli su u svibnju, a ministar Butković je radove danas obišao s predstavnicima HŽ Infrastrukture, izvođača radova tvrtke Swietelsky te predstavnicima općine Brodovec i grada Zaprešić. Ugovor o radovima potpisala je HŽ Infrastruktura u veljači ove godine s hrvatskom podružnicom austrijske tvrtke Swietelsky, s rokom izvođenja od 27 mjeseci od dana sklapanja ugovora, što znači da bi u ljeto 2022. pruga trebala biti gotova.

Dionica pruge od Savskog Marofa do Zagreb Zapadnog kolodvora, ukupne dužine oko 18 kilometara, najfrekventniji je željeznički pravac u Hrvatskoj, jer njime u prosjeku dnevno prođe oko 160 vlakova, a nalazi se i na koridoru RH1, koji je izuzetno važan za međunarodni teretni i gradsko-prigradski prijevoz. Obnova će, kako se očekuje, osnažiti tu prugu, uz povećanje razine sigurnosti i brzine vlakova na 120 kilometara na sat, a bit će veća i nosivost pruge, dok bi se troškovi održavanja pruge trebali smanjiti.

Veliki investicijski ciklus u promet

Ministar Butković je prilikom obilaska radova u Savskom Marofu naglasio kako se s još jednim velikim gradilištem u blizini, obnovom pruge Zaprešić-Zabok, samo na toj mikrolokaciji ulaže oko 900 milijuna kuna u obnovu željeznice.

"Raduje me da radovi idu dobro na obje lokacije, a danas smo došli vidjeti specijalizirani stroj za donji ustroj pruge", rekao je Butković.

Predstavnik tvrtke izvođača radova Zvonko Dundović objašnjava da se radi o stroju-vlaku koji podiže stare tračnice i pragove te drobi kamenje ispod njih. Nakon toga slijedi postavljanje novih temelja od kamenja i vapnenca za nove tračnice i pragove, koji će sada biti betonski, a ne više drveni (hrastovi) jer su skupi. Nove tračnice za ovu prugu nabavit će se iz Austrije, a stare će se što se može upotrijebiti, dok će se drveni pragovi ekološki zbrinuti, kazao je Dundović.

Ministar Butković je najavio nastavak ulaganja u željeznicu i u idućima godinama, a idući tjedan bit će potpisan i ugovor za nabavu nova 22 vlaka za HŽ Putnički prijevoz, projekta čija je vrijednost više od milijardu kuna. I time će, uz sve infrastrukturne investicije, Hrvatska kroz nekoliko godina dobiti moderan željeznički sustav kakav treba imati, kazao je Butković, dodajući kako je dobro što se krenulo i s natječajem za prvu dionicu nizinske pruge do Rijeke Hrvatski Leskovac-Karlovac, za što su osigurana sredstva i očekuje da će se do kraja ove godine biti izabran izvođač.

Po podacima koje je iznio ukupno je promet u dosadašnjem dijelu ove godine na razini oko 50 posto prošlogodišnjeg, pri čemu cargo željeznički, pa i putnički promet, kaže, nisu imali velike štete jer se u koroni čak i više tražio taj vid promet. Predsjednik Uprave HŽ Infrastukture Ivan Kršić istaknuo je da radovi na obnovi pruge Zagreb Zapadni kolodvor - Savski Marof dobro napreduju, uz napomenu da je ta pruga zadnji puta remontirana 1974. godine.

Osim te, trenutno je veća aktivna investicija, vrijednosti 324 milijuna eura bez PDV-a, na pruzi Križevci-Koprivnica-državna granica, a idući tjedan kreće i natječaj za prugu prema Rijeci, čija je vrijednost oko 330 milijuna eura, rekao je Kršić. Zadovoljstva radovima izrazili su i načelnik općine Brdovec Alen Prelec i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, koji su naglasili da će to poboljšati prometne i gospodarske uvjete života u tom području.

U srijedu, u kasnim večernjim satima, polaganjem cijevi na dno Tihog kanala kod Omišlja na Krku, završeni su najzahtjevniji radovi na 750 metara dugoj podmorskoj dionici plinovoda Omišalj-Zlobin. Riječ je o tehnički najkompleksnijem poslu na izgradnji 16,7 kilometara dugog plinovoda. Izvođači radova bile su tvrtke Monter – Strojarske montaže i Pomgrad Inženjering, a na radovima je ukupno bilo angažirano oko 120 ljudi.
Radovi su započeli 27. srpnja te je tjedan dana trajalo spuštanje cijevi u more, a 11. i 12. kolovoza izvedeni su završni radovi potapanja cijevi na morsko dno. Dubina mora na jednom dijelu kanala iznosi čak 55 metara, što je samo jedan od pokazatelja zahtjevnosti spomenutih radova. Također, cijevi su bile spojene i zavarene u jednu cjelinu, a svaka pojedinačna cijev duga je 12 metara i teška 13,5 tona. Polaganju cijevi prethodila je priprema rova te potpuno uređenje morskog dna i njegova priprema za potapanje cijevi.
Treba istaknuti kako se radovi na izgradnji plinovoda Omišalj – Zlobin, započeti u prosincu prošle godine, odvijaju planiranom dinamikom. Istovremeno se izvode na čitavoj trasi plinovoda, od budućeg plinskog čvora Zlobin do budućeg plinskog čvora Omišalj. Do sada je iskopan i pripremljen čitav rov, a oko 80 posto cijevi već je i položeno u rov i zatrpano. Radovi se, također, izvode i na ranije spomenutim plinskim čvorovima te blokadnim stanicama Voz i Bobuši. Završetak izgradnje plinovoda Omišalj-Zlobin, investicije vrijedne 430 milijuna kuna, planiran je do kraja godine, kako bi u trenutku kada LNG terminal postane operativan bila osigurana otprema plina s terminala.



https://lider.media/poslovna-scena/hrva ... kom-132775

Plutajući LNG terminal krajem rujna kreće iz kineskog brodogradilišta prema Omišlju!



FSRU brod »LNG Croatia« nekadašnji je LNG tanker »Golar Viking«, izgrađen 2005. godine, skladišnog kapaciteta 140.205 kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina. Tvrtka LNG Hrvatska brod je kupila na natječaju na kojemu je kao najbolja ponuda ocijenjena ona brodarske kompanije Golar, s cijenom od 159,6 milijuna eura za konverziju postojećeg LNG tankera u FRSU brod, odnosno plutajući LNG terminal.

Posao konverzije povjeren je kineskoj kompaniji China State Shipbuilding Corporation (CSSC), odnosno Huaron-Dadong brodogradilištu u blizini Šangaja. Kapacitet uplinjavanja ukapljenog prirodnog plina na »LNG Croatia« je 2,6 milijardi kubičnih metara godišnje. Ukupna vrijednost projekta izgradnje LNG terminala na Krku je 233 milijuna eura, od čega je nešto više od 101 milijun eura osiguran iz bespovratnih sredstava Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

https://www.novilist.hr/vijesti/hrvatsk ... a-omislju/

Završno obraćanje na panelu pripalo je ministru Butkoviću, koji je jasno poručio kako je proces obnove željezničke infrastrukture počeo i kako je on nezaustavljiv. Bez obzira na ishod parlamentarnih izbora 2020., donošenje bilo kakve odluka da se uspori ili odustane od ulaganja u željezničku infrastrukturu, prema njegovu mišljenju, ne bi bilo dobro prihvaćeno.
To je realnost i sada je samo pitanje koji će se zakoni donositi kako bi se sve to ubrzalo i olakšalo. Vjeruje da će biti dovoljno pameti, volje i želje da se taj investicijski ciklus završi do 2030.

Otvoren put prema jednoj od najvećih investicija



Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ovih je dana izdalo pozitivno rješenje na Inin projekt modernizacije riječke rafinerije u dijelu koji se odnosi na procjenu utjecaja te investicije na okoliš. Time je napravljen još jedan korak prema realizaciji najveće investicije u hrvatsko gospodarstvo posljednjih godina, vrijedne četiri milijarde kuna, kojom će Rafinerija Rijeka, prema najavama iz Ine, stati uz bok najsuvremenijim rafinerijama svijeta.
Iza sintagme modernizacija riječke rafinerije zapravo se krije gradnja koking kompleksa s lukom, skladištem i transportnim sustavom za koks.
Osnovni ciljevi
- Osnovni ciljevi Ina Rafinerije nafte Rijeka koji se planiranom drugom fazom modernizacije, tj. realizacijom Programa obrade teških ostataka nastoje postići su veća proizvodnja niskosumpornih benzina i dizelskih goriva, prestanak proizvodnje teških loživih ulja, smanjenje ukupnih štetnih emisija u okoliš s rafinerijske lokacije te proizvodnja kvalitetnih goriva prema novijim standardima EU - navodi se u studiji koju je Ina priložila Ministarstvu gospodarstva u proceduri ishođenja tog rješenja pokrenutoj u svibnju ove godine.

Konačna odluka Uprave i Nadzornog odbora Ine o početku druge faze modernizacije riječke rafinerije donesena je lani u prosincu, a o euforiji koja je u državnom vrhu zavladala tim povodom i danas vrlo vjerno svjedoči izjava Tomislava Ćorića, tada u ulozi ministra zaštite okoliša i energetike, kako je "ulaganje Ine od četiri milijarde kuna najljepši božićni poklon za hrvatski energetski sustav".
Ta euforija ne čudi jer je poznato da je modernizacija rafinerija u Rijeci i Sisku bila jedna od obveza koju je MOL preuzeo kupivši 2003. prvih 25 posto dionica Ine. Ta je obveza unijeta i u famozni međudioničarski ugovor iz 2009. godine
Iz dokumentacije koju je Ina dostavila Ministarstvu gospodarstva u proceduri ishođenja tog rješenja o utjecaju modernizacije riječke rafinerije na okoliš vidljivo je da se Ina još 2009. sa zahtjevom obratila tadašnjem Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
U Ini su nam potvrdili kako je ishođenje tog rješenja Ministarstva gospodarstva jedan od koraka prema izgradnji postrojenja za obradu teških ostataka u Rafineriji Rijeka.
- S obzirom na to da projekt izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka podrazumijeva ishođenje niza lokacijskih i građevinskih dozvola ti bi procesi trebali završiti sredinom iduće godine - najavljuju Ini. Na istome je tragu upozorenje iz rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Zacrtani rok
- Ovo rješenje prestaje vrijediti ako Ina u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole - napominje se u odluci Ministarstva gospodarstva.
U prigodi konačnih odluka Uprave i NO Ine o ulasku u četiri milijarde kuna vrijednu investiciju u riječkoj rafineriji iz naše najveće kompanije najavljeno je da bi postrojenje za preradu koksa trebalo započeti s radom 2023. U Ini poručuju kako ne odustaju od zacrtanog roka dovršetka modernizacije riječke rafinerije i puštanja u rad novog postrojenja. Iako su te najave dane prije koronakrize koja je ove godine na barem tri mjeseca zaustavila gotovo sve investicije u zemlji.

Glavne brojke

4 mlrd. kuna najavljena je investicija u modernizaciju Rafinerije Rijeka

11 godina trajala je procedura za dobivanje dozvole

https://novac.zabranjeni.url/restart-bizni ... /10490659/

Duže vrijeme mi pada na pamet da na jednoj temi popratimo sve značajne investicije u RH posebno u svijetlu sredstava iz EU fondova.

Dolaze u obzir svi infrastrukturni projekti, javni i privatni, s naglaskom na prometnu infrastrukturu, energetiku i industriju.

Stanogradnju bih molio izbjegavati osim ako se ne radi o nekom mega projektu, jednako tako i turističke investicije, to nije fokus teme.

O Pelješkom mostu se sve već zna, ali evo jedna neuobičajna, Kinezi i po mraku udaraju po svim pravcima.

Radovi na Pelješkom mostu napreduju punom parom: Na terenu je 725 radnika, evo dokle su stigli
Dosad je potpuno izniklo čak 11 od 12 stupova budućeg mosta











https://www.vecernji.hr/vijesti/radovi- ... li-1432886

U Vukovaru bi oko 200 radnika trebalo izrađivati dijelove za Boeing i Airbus



Zagrebačka tvrtka zapošljava 650 ljudi u Hrvatskoj, Njemačkoj i SAD-u, zasad nije poznat početak rada tvornice u Vukovaru, plan je proizvesti 1500 komada na dan.

Iako se već neko vrijeme nagađa o dolasku tvrtke iz sektora avionske industrije u Vukovar, ovog tjedna je ta najava dobila i službenu potvrdu. Naime, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava je u srijedu u Zagrebu posjetio sjedište tvrtke Enikon Aerospace, koja u Hrvatskoj, Njemačkoj i SAD-u zapošljava 650 ljudi na proizvodnji plastičnih dijelova za interijere zrakoplova.

Penava je tom prigodom najavio da se zapošljavanje 50 ljudi u Vukovaru očekuje tijekom travnja, a u konačnici bi u gradu na Dunavu dijelove za Boeing i Airbus trebalo izrađivati 200-injak radnika.

Nove mogućnosti

Zasad još nije poznato kada bi u Vukovaru točno mogla početi proizvodnja jer će 50 prvih radnika nakon potpisivanja ugovora biti poslano na školovanje koje će trajati, kako ističe sam Penava, između šest i 12 mjeseci.

“Dolazak tvrtke Enikon Aerospace u Vukovar, pored činjenice da sa sobom nosi otvaranje 200 novih radnih mjesta, šalje nam i jasnu poruku da se otvaraju sasvim nove mogućnosti u pogledu stjecanja i usavršavanja znanja i vještina u grani tehnološki napredne industrije koja do sada ovdje nije postojala. Obzirom na činjenicu da je potreba Enikona po pitanju profila radnika i njihove stručne spreme zaista raznovrsna, vjerujem kako će se na ovome prostoru pronaći potrebna radna snaga koja će se i po svim daljnjim potrebama tvrtke obučavati i usavršavati”, kazao je Penava.

Iz Enikona ističu da u prvo vrijeme ovdje planiraju proizvoditi 100 dijelova dnevno, a u kasnijoj fazi i 1500.

Investicija u Zagorju

“U Vukovar smo došli isključivo iz poslovnih razloga. Avioindustrija je specifična i relativno mala te su kvaliteta i preciznost primarne stvari. Svakako da je neophodna i predanost, a u Hrvatskoj postoje sve te vrline”, kazao je potpredsjednik Enikona Jakov Baričić.

Podsjetimo da je lani austrijski FACC kupio zemljište u Jakovlju kod Zagreba gdje planira uložiti 30 mil. eura u svoju tvornicu dijelova za avione. U prvoj fazi planiraju zaposliti 600 ljudi, a u konačnici bi se moglo raditi i o nekoliko tisuća novih radnih mjesta.

https://www.poslovni.hr/hrvatska/prvih- ... je-4215223

Novi studentski kampus u Osijeku