Bliski susret s migrantom kod Kamenskog: ‘Zgrabio je libelu i krenuo prema meni‘

Slobodna Dalmacija piše o neugodnom iskustvu s jednim agresivnim migrantom koje je u četvrtak na oko 300 metara udaljenosti od graničnog prijelaza Kamensko doživio G.K. (podaci poznati redakciji Slobodne Dalmacije) iz Trilja.

Migrant mu je najprije pokušao uzeti osobno vozilo, kada mu to nije uspjelo zatražio je od G.K. da ga odveze do Splita uz plaćanje, a kada mu ni taj zahtjev nije ispunjen najprije se udaljio, da bi se ubrzo vratio i sav zapjenjen fizički nasrnuo na čovjeka držeći u ruci dva metra dugu libelu kojom ga je namjeravao udariti. G.K. se spasio bijegom do graničnih policajaca koji su migranta uhvatili.



Evo kako je to G.K. sve skupa doživio.

– Prijatelju sam pomagao pri gradnji kuće. U jednom sam trenutku ostao sam. Radio sam bezbrižno. Odjednom sam osjetio da je netko u blizini. Pogledao sam i vidio nepoznatog mlađeg muškarca kako ide prema meni iz smjera mog osobnog vozila koje sam parkirao na udaljenosti 10-15 metara. Na engleskom jeziku me upitao gdje je Split i koliko je udaljen. Kada sam mu odgovorio, zatražio je da ga odvezem do Splita s tim da će mi, kazao je, platiti. Kada sam mu odgovorio da ga ne mogu odvesti do Splita, on me upitao jesam li sam ili ima još netko u blizini.

Odgovorio sam mu da trenutno nema nikoga osim mene, ali sam dodao da će svakog trenutka doći moj prijatelj. U nastavku me upitao imam li automobil. Kada sam mu pokazao na svoje parkirano vozilo on se uputio prema njemu, otvorio prtljažnik i iz njega izvadio svoju putnu torbu. Tek tada sam shvatio da je on već bio u automobilu i da ga je pokušao uzeti. Ja sam poslije parkiranja ključ izvukao iz brave i stavio ga u džep hlača. On je u ladici kod mjenjača našao ključeve drugog vozila. Tim ključevima pokušao je upaliti moj automobil, ali nije uspio.

Nakon što je iz prtljažnika uzeo svoj kovčeg i krenuo, ponovno se vratio do vozila i tada je vratio ključeve kojima nije uspio upaliti automobil. Otišao je prema stotinjak metara udaljenoj glavnoj cesti. Ja sam ostao zadubljen u posao. Vratio se poslije 20-ak minuta. Kada je vidio da sam ponovno sam, da nitko drugi nije u blizini, u trenu je postao nevjerojatno agresivan. Sav zapjenjen uzeo je aluminijsku libelu i njome kao motkom krenuo prema meni s namjerom da me udari. Vidjevši ga takvog ja sam se dao u bijeg.

Otrčao sam do ceste Trilj – GP Kamensko, a potom sam nastavio do graničnog prijelaza gdje sam carinicima i policajcima kazao što mi se dogodilo. Granični policajci odmah su krenuli u potragu. Pronašli su migranta dok je bezuspješno pokušavao provaliti u jednu kuću. Krenuo je bježati, ali nije uspio. Policajci su ga, kako mi je rečeno, priveli u službene prostorije postaje GP u Trilju i nad njim provode postupak – ispričao nam je G.K.

Na granici Hrvatske i BiH migranti oteli starca da ih vodi kroz šumu

U blizini granice kod mjesta Aržano i Vinica, maskirani migranti, među kojima je jedan bio s pištoljem, natjerali su 77-godišnjeg Marijana Babića da ih vodi kroz šumu par sati, zbog čega je doživio šok i zadobio ogrebotine, piše Dalmatinski portal.

Prema pisanju portala, priču je novinaru ispričao Babićev unuk, Robert Lučić, a da se cijeli incident uistinu dogodio, i sam Babić. Sve se dogodilo, kazao je Babić za Dalmatinski, u nedjelju oko 14 sati:


“Istina je, skočili su preda me s pištoljem. ‘U šumu’, kazali su mi. Rekli su da su migranti. Išao sam ih odvesti preko vodovoda, ali su mi naredili da ih vodim kroz šumu. Trebao sam ih odvesti do Vukića stina. Bila su dvojica, maskirani su bili, ovaj što je govorio bosanski je imao pištolj. Taj je bio bez brade, dok je drugi bio bradat, radi se o mlađim ljudima. Inzistirali su da ih vodim kroz šumu, a to je meni bilo teško, izgrebao sam se cijeli”, svjedočio je 77-godišnjak.

Marijan Babić je kazao da je oko šest sati trajala ta agonija. Po vrućini, bez kapi vode…

“Vratio sam se u 20.15. Da nije bilo drinjaka, dehidrirao bih. Jedva sam se vratio kući, toliko sam bio smantan da nisam znao gdje ići. Sve je zaraslo iz vremena kada sam prije tu šetao, 50 godina nisam tu prošao. Na jednom mjestu bih pao da se nisam uhvatio za granu”.

U jednom trenutku su mu rekli da ide nazad, a na mjestu gdje ih je doveo je bilo još ljudi. Komunicirali su putem mobitela s nekim na stranom jeziku, piše portal.

Babić je rekao da je razgovarao i s policijom: “Ma ja im se ne bih javljao, ali već sinoć ih je nazvao moj rođak kada me vidio, a jutros su bili ovdje. I hrvatska i bosanska policija“.

Prema pisanju portala, iz PU Splitsko-dalmatinske odgovorili su da nije bilo ni jedne takve prijave.

Prosvjed na malograničnom prijelazu Vinica: Umjesto za pet minuta, do škole za sat vremena!

U blizini granice između Hrvatske i BiH u Aržanu, uzbuna. Na noge su se digli mještani Vinice, susjednog pograničnog mjesta s hercegovačke strane granice, i jednosatnim mirnim prosvjedom na samom prijelazu ukazali javnosti na svoj veliki problem. A problem je u tome što je s hrvatske strane zatvoren malogranični prijelaz zbog pandemije, i to već punih pet mjeseci. A našim sunarodnjacima iz Vinice sve skupa čini život daleko težim, piše Slobodna Dalmacija.

– Ovo je više nepodnošljivo!, veli nam Ivan Ćalić iz Vinice, koji nam se javio mobitelom s druge strane granice, jer naša granična policija nije dozvoljavala nikome prijelaz granične crte.


– Naša djeca idu u školu u Aržanu, prodavaonica nam je u Aržanu, neki naši mještani se ukapaju u Studencima, kada idemo liječniku opet moramo ići na Prisiku, činiti tridesetak kilometara okolo. Struja nam dolazi iz Hrvatske i plaćamo je Hrvatskoj, banka nam je tu nadomak ruke u Hrvatskoj, a ne možemo do nje. Naši mještani koji dolaze iz Splita u rodnu kuću u Vinicu kao da idu u Zagreb – veli nam Ćalić.

– Ako idemo prema Imotskom ili Splitu, sada kada je prijelaz zatvoren, moramo po trideset i više kilometara u jednom pravcu više učiniti. Ne vidim nikakvu svrhu zatvaranja ovoga prijelaza koji nam život znači. Kao da nismo Hrvati, kao neki građani drugog reda, ne bih se osudio reći – migranti. Dosta imamo starijih i nemoćnih, treba im liječnička pomoć, a mi moramo kilometrima da bismo prešli granicu. Živimo kao u getu – jada nam se Ante Lozušić iz Vinice.

PODRŠKA SUNARODNJACIMA
Svojim sunarodnjacima koji su svi imali maske zbog epidemije korone, s naše strane granice podršku je dalo sedamdesetak mještana Aržana:

– Svi ovi ljudi iz Vinice godinama su vezani uz nas i Aržano. Imaju telefonski broj 021, penziju ljudi dižu u Aržanu, doktoru dolaze, kao i po kruh. Besmisleno je da kažu kako je prijelaz zatvoren zbog korone, a ti ljudi mogu doći preko Prisike, koja je udaljena kilometrima, opet u Aržano. Samo ljudima otežavaju život.

Za vrijeme trajanja prosvjeda bila je pojačana nazočnost naših pograničnih policajaca, koji su bili tik uz kućice, ne dajući prelazak nikome s hrvatske strane granice u susjednu državu. Mještani i Aržana i Vinice glasnim pozivima i pljeskom popratili su zajednički stav kako je besmisleno zatvaranje ovog malograničnog prijelaza.

Strah se uvukao u ono malo stanovnika što je ostalo na tromeđi Bosne, Dalmacije i Hercegovine, gdje su sela Vinica Mala i Vinica Velika. Graniče se ta sela sa selima u Hrvatskoj, Aržanom i Studencima. Do prije nekoliko mjeseci prelazili bi jedni drugima u samo nekoliko minuta preko malograničnih prijelaza, ali od ožujka moraju okolo s automobilima kružiti do međudržavnih prijelaza Prisika ili Kamensko kako bi došli u Aržano ili Cistu i Studence.

- Eno, vidiš tamo onaj malogranični prijelaz Vinica Mala. Uredili ga i sad zatvorili, a da je taj prijelaz bio otvoren, ne bi našeg Marijana oteli migranti - dočekuju novinare u Vinici Velikoj stanovnici koji nisu voljni fotografirati se, ma ni ime reći da im u novinama iziđe.

Jesu zato za razgovor, kažu došla im voda do grla, nitko ih ne razumije, a još manje vjeruje u njihove priče, a oni, oni svako malo pronalaze ostatke migrantskih pohoda u ove krajeve. Ima li migranata?

- Mi ih nismo vidjeli, a i da jesmo, neće oni ništa. Pitaju čašu vode, punjač za napuniti mobitel i stalno ponavljaju ‘Kroejšen’ - uz smiješak će radnici koji napominju kako su iz Tomislavgrada. Pitoreskna sela uz polje i pokoji seljanin koji prepričava priču od prije neki dan.

- Je, oteli su našeg Marijana. Ma ne bi on lagao, ozbiljan je čovjek. Ima i onih koji mu se rugaju, kažu, laže Marijan. Ma što bi čovjek lagao, sve mu ruke izgrebane od drče i granja dok ih je vodio okolnim stranputicama do granice sa susjednom RH - govore Viničani. Vijugava cesta vodi dalje.

Napušteni zaseoci, reklo bi se “ni pasa ni mačke”, a kamoli ljudi. Šiške, Babići zaseoci su koje tek brdo dijeli od susjedne Hrvatske. Dida Marijana u selu nema. Otišao čovjek obitelji u Split. I jutros ga tražila policija, ispituju ga. Dosadilo čovjeku, kažu njegovi sumještani. Korona je migrante malo zaustavila, ali ljetom su rute proradile.

- Na onom docu smo im šatore našli. Vidite ove šume okolo, tko bi ih pronašao u ovoj divljini. Puta se klone, a šuma i noć su im najbolji saveznik. Ne bi oni znali snaći se u ovim bespućima da nemaju i saveznika među domaćim stanovništvom koji dobro poznaju ove krajeve i koji za veliki novac odrađuju ture - govore tri muškarca.

- Strah nas je i za sebe i za svoje obitelji. Rasvjete po selima nemamo, vrata noću zaključavamo, škure zatvaramo. Njima je noć najbolji saveznik, a policija prođe ovuda u autu i to ti je sve. Migranti prijeđu na hrvatsku stranu, hrvatska policija ih uhvati, s njima u kombi i ponovno u BiH. Oni jadni lutaju i čekaju priliku. Od sto puta jedan će upaliti i uspjet će im - pričaju Viničani.

Pojedinci ih dovedu do Buškog blata pod izlikom kako je to more. Oni, vjerujući da su u Hrvatskoj, debelo plaćaju, a još su u BiH.

- Tako ti je bilo i s našim Marijanom. Vraćao se od kćeri s ručka. Ona živi u susjednoj Hrvatskoj - pokazuju rukom sugovornici portala 24sata.hr.

- Samo nas granica dijeli, a kako su ovaj malogranični prijelaz zatvorili, Marijan se uputio makadamskim putem, popriko. Vraćao se iz Podjarma na Aržanu u Babiće u Vinicu. To vam je svega sedamsto metara udaljeno jedno od drugog. Tu su ga zaskočila dvojica, jedan je imao i pištolj. Pokazali su na karti odredište i tražili Marijana da ih odvede jer tu su ih čekali ostali migranti. Probijao se Marijan cijelo poslijepodne s njima. Ispričao nam je da ga nisu maltretirali ni fizički napadali. Imao je novčanik koji mu nisu dirali, ni mobitel. Ma njima vam je jedino cilj domoći se granice s Hrvatskom - nastavljaju svoju priču Viničani.

Prepričavaju i druge priče, da su nalazili šatore i odbačene stvari. U praznim kućama viđali bi svjetlo. U njihovim skoro napuštenim selima, osjeti se, uvukao se strah.

Dnevnik.ba

HBŽ: U autobusu zatečen veći broja migranata

Od strane djelatnika PP Tomislavgrad dana, 29.10.2020 godine na regionalnom putu R 418 Tomislavgrad - Blidinje, u mjestu Lipa, zaustavili su autobus marke "Isuzu" reg. onaka K 89 E 119, vlasništvo privatnog poduzeća iz Sarajeva, kojim je upravljala osoba rođena 1981.godine u Sarajevu.

Prilikom kontrole osoba u autobusu su zatečene 23 osobe, porijeklom iz Republike Turske, Iraka i Afganistana,koje nisu posjedovale odgovarajuću dokumentaciju te su nakon konzultacija s inspektorom za strance TU Livno, vraćene u migracijski centar u Sarajevu.

Navode iz MUP-a HB županije.

Održana je premijera mjuzikla Aladdin koju su u samo mjesec dana pripremili polaznici Škole mjuzikla i glume Kulturno-informativnog centra Tomislavgrad. Ovo je šesta po redu predstava ove Škole i sudeći po odazivu i dojmovima, uspjeh je postignut kao i prethodnim.

U Tomislavgradu počela izgradnja novog proizvodnog pogona

https://www.jabuka.tv/u-tomislavgradu-p ... og-pogona/

U gospodarskoj zoni Vučilov brig pored Tomislavgrada u četvrtak je položen kamen temeljac za izgradnju proizvodnog pogona Metus BiH, najveće hrvatske tvrtke u segmentu dizala, specijalizirane za ugradnju, projektiranje, modernizaciju i proizvodnju dizala.

Gasiteljima u Tomislavgradu u pomoć su stigla dva kanadera iz susjedne Hrvatske. Zatražena je i pomoć helikoptera Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, no zasad od toga nema ništa, kazao nam je tomislavgradski načelnik Ivan Buntić, koji je cijeli dan s gasiteljima.

Podsjetimo, člankom 56. stavkom 6. Zakona o obrani propisana je ovlast Vlade da, uz suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske, godišnjom odlukom odobri prelazak granice Republike Hrvatske Oružanim snagama radi pružanja humanitarne pomoći u inozemstvu na zadaćama protupožarne zaštite. U skladu s navedenim, Vlada je na sjednici 25. ožujka 2021. donijela Odluku o prelasku granice Oružanih snaga RH radi pružanja humanitarne pomoći u inozemstvu na zadaćama protupožarne zaštite u 2021. godini. Navedenom Odlukom odobrava se prelazak granice Republike Hrvatske Oružanim snagama RH radi pružanja humanitarne pomoći u inozemstvu na zadaćama protupožarne zaštite u 2021. godini. Za izvršenje zadaća odobrava se korištenje zrakoplova Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Gradonačelnika Sarajeva Benjamina Karić ponudila je načelniku Tomislavgrada pomoć sarajevskih dobrovoljnih vatrogasaca u gašenju požara koji danima bukti u tom gradu i prijeti kućama.

"Ti sjajni, hrabri ljudi iskazali su spremnost da pomognu u gašenju vatrene stihije. Grad Sarajevo u ovim teškim trenucima želi uputiti važnu poruku solidarnosti i zajedništva građanima Tomislavgrada, ali i djelovati i razvijati dobre odnose širom Bosne i Hercegovine", napisala je Benjamina Karić.

Gradonačelnika Sarajeva Benjamina Karić ponudila je načelniku Tomislavgrada pomoć sarajevskih dobrovoljnih vatrogasaca u gašenju požara koji danima bukti u tom gradu i prijeti kućama.

"Ti sjajni, hrabri ljudi iskazali su spremnost da pomognu u gašenju vatrene stihije. Grad Sarajevo u ovim teškim trenucima želi uputiti važnu poruku solidarnosti i zajedništva građanima Tomislavgrada, ali i djelovati i razvijati dobre odnose širom Bosne i Hercegovine", napisala je Benjamina Karić.

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata, čiji su predlagači zastupnici Petar Galić i Ante Baković, podržan je po skraćenom postupku danas na sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta.

"Smatramo kako je postojeća naknada za iskorištavanje Buškog jezera koju plaća HEP Republike Hrvatske nedovoljna i zanemariva u odnosu na 5.600 hektara potopljene površine obradivog polja te bi se vrednovanjem potopljene površine prema njihovom prijedlogu godišnji iznos naknade ne može biti manji od 1.500 KM po hektaru površine potopljene hidroakumulacijom.