Naziv Bunjevac je praktički beskorisan za pobliže istraživanje porijekla, jer može uključivati sve što je porijeklom od Završja do Neretve negdje naseljeno, kao i one s njima stopljene od domaćih, koji su onda dalje naseljavani.

Slično kao i naziv Vlah, koji može biti i pravi Vlah, i Srbin, i stanovnik unutrašnjosti, i onaj koji jednostavno živi vlaškim načinom života.

Gdje su naseljeni po Dalmaciji, i oni i ostali su genetski blizanci stanovništva njihovog matičnog područja.

Srbi isto imaju glavni sastojak, ali i još drugih izmješanih u genetskoj čorbi.

Taj glavni sastojak je starosjedilački u Europi, i pretpostavljalo se starosjedilački na Balkanu. Ali novija, nažalost manje poznata istraživanja, ukazala su da je ipak došao kasnije u vrijeme oko seoba naroda i naseljavanja Slavena.

Tamo gdje su Bijeli Srbi ima ga ispod 5%, a gdje je bilo središte Bijelih Hrvata i gdje ima današnjih Rusina koji se djelomično smatraju njihovim potomcima zna ići i preko 30%. A baš tamo ima i Dinarida gušće nego na okolnim područjima srednje i istočne Europe.

U istočnim dijelovima jugoistočne Europe ima ga najviše tamo gdje su se Slaveni spustili iz područja susjednih gore navedenom, npr. u Rumunjskoj se epicentar podudara potpuno.

A na predslavenskim nalazištima Balkana ima ga ili nikako ili je manjinski uglavnom nasuprot grupama nekad davno stiglim sa Bliskog istoka, koje su danas dosta zastupljene u Grka, Bugara, Albanaca, Srba, itd. Ta i još neke činjenice koje pobijaju starosjedilaštvo na Balkanu nisu poznate Hrvatima, pa se još uvijek vjeruje u balkansku autohtonost, umjesto da se shvati kada su i odakle jedino mogli doći. Ali pitanje je vremena kad će se to razjasniti, jer nema se što preokrenuti.

Tako da se veselim budućim genetskim istraživanjima svega navedenog i zaključcima koji će prozići iz njih, te se nadam boljem informiranju pučanstva o istim. Inače genetika zna bit neupotrebljiva za određuvanje etničkog porijekla, ali ovdje može pripomoći.

Ričnik zapadnoercegovačkoga govora
Ante Kraljević
Matica Hrvatska - Široki Brig
link za download: http://libgen.rs/book/index.php?md5=EE0 ... A6008258C0

Hvala za ovo, skinuo i čitam, ne mogu vjerovati koliko se i meni odvratne jekavice potkralo u govor, trebao bih i tipkati ikavski jer sve to očito utječe na svakodnevni govor.

Inače on je tu uvrstio sve do Vrda i Dretelja izuzev samoga Mostara i još nekih naselja u kanjonu Neretve, ali danas kad čuješ ove iz Ljubuškog, Čitluka, pa i Širokog, pa to nikakve veze nema sa ikavicom... Razvlače sve kao mostarci i teški su jekavci.

Također trebao je dodati Imotski, iako i kod njih ima svega i svačega danas, ali u svakom slučaju su veći ikavci od ovih dole...

Jednostavno je nagrižena ta naša čista ikavica sa svih strana, nije dobro nimalo, pogotovo jer selo nestaje a taj govor se ne može održati bez sela. Grad od ljudi radi ******** koji se asimiliraju i gube svoj govor i sve ostalo.

Jedna zanimljivost. Slova H nema.
Elem moderacijo brišite mi ova 2 H.

Zanimljivo mi je da svugdje navodi "n" kao glavni glagolski završetak, to sam već komentirao sa @zabom, kod mojih je uvijek bilo brutalno tvrdo "m" u većini slučajeva, nipošto sve na "n".
Tvrdi, ravnomjerni, čisti, razgovijetni ikavski govor i jednostavno onda ti je "m" prirodni završetak, "n" obično ide uz dalmatinsku razvlakušu, npr. "triiiiiban", kod nas je jednostavno "tribam", "iđem", "radim" itd.
"N" koristimo jedino kod riječi kao "tudan", iako je i to obično samo "tuda".
Valjda nam je previše meko to "n", tvrdi smo ljudi i takav nam je i govor.
Za izgovoriti "m" treba malo više truda, ali kad ti je cijeli govor brutalno tvrd problema nema.

Isto tako brutalno razlikujemo "č" i "ć",
"Č" nam je toliko tvrdo da kamen puca od njega, u Splitu kad ga izgovorim bježe ljudi, kao da su čuli Orka kakvog.
TribaM iĐeM, znaČi, vs triiiiban, ideeen, znaći

Malo je bruka što smo Hrvati iz Hercegovine ali ko ga jebe.

Č i Ć najbolje razlikuju Srbi. 99.9% Srba razliiuje Č i Ć / Đ i DŽ. Puno Hrvata i Bošnjaka (pogotovo Hrvata) ima problem sa razlikovanjem ovih glasova.

Jedini Srbi koji nisu razlikovali Č i Ć odnosno kad dođe Č oni su izgovarali Ć (ćobani, drukćije, većeras, ćuvat, kolaći, ćujem, ćeljad, poćelo etc) su oni sa područja Zenice, Kaknja i Visokog, kojih je bilo u 7-8 sela i o čijem govoru je pisao lingvista Slobodan Remetić https://dais.sanu.ac.rs/handle/123456789/3114?show=full

Nije 99%, prouči bolje dijalekte srpskog...

Ma razlikuju i Dalmoši dobro Č i Ć nego je u Splitu to takav dijalekt u kojem se Č drži za seljačko i vlajsko i zato sve lome na mekše Ć.
Točno se sjećam kad je to počelo u osnovnoj, meni je skoro cijeli razred bio iz Zagore i Hercegovine, svi su imali normalno Č dok nisu skužili da moraš sve lomiti na Ć da bi pričao kao pravi Splićanin. Doduše kad ga tako od malena lomiš nakrivo onda dođe do toga da stvarno više i ne znaš razliku, pogotovo ako si tup/ nenačitan.
Ali generalno Zagora razlikuje Č i Ć jednako dobro kao i Hercegovina.
Najgore stoje naši iz Srednje Bosne, pogotovo onaj dio prema Zenici. Vitez, Busovača i to. Jednako kao što su izgubili ikavicu tako su izgubili i Č, tamo Hrvati i Muslimani isto pričaju, ne možeš ih razlikovati po govoru.
Iako tu i tamo ako pažljivije slušaš isto izbija iz nekih starijih ikavica, zalomi se "dite", "mliko" itd. Doduše to sam primjetio i kod nekih Muslimana, ima sad dosta ovih reportaža po jutubu pa zanimljivo kako se može čuti i od Muslimana Uskoplja, Travnika itd. di izbija ikavica. Očito su isto nekad bili ikavci. Dok nisu prodali vjeru za večeru.

Pismo somborskih Bunjevaca papi Klimentu IX napisano Ćirilicom 10.10.1668. godine.

Ima više ijekavskih (pripoviedali, niesu, živiet, ovie) nego ikavskih oblika (namisniku, divoike).

Šta ti oćeš reć? Da se u Imotskom ne priča ikavica? E svašta... cila sridnja dalmacija sa Splitom i Šibenikom je ikavica. Zadar je već malo drugačiji al jest ikavica (samo oni baš izgovaraju pravilni što i malo bacaju u nekim stvarima na ijekavicu) dok je jedino Dubrovnik i neretvanski kraj ijekavica.

Č i ć niko živ u primorju ne razlikuje(nije to nikakva moda nego utjecaj čakavskog),boduli su ionako posebna sorta i svaki otok ima neki svoj vlastiti jezik. Zagora pak s tim nema nikakvih problema svi savršeno razlikuju ta 2 slova.

Sta se tiče slova h čita san davno zanimljivu teoriju da je neimanje tog slova dokaz romanskog utjevaja. Naime u romanskim jezicima h se nikad ne izgovara (tipa l'honore -onore čast). Tako je nekako i kod ikavaca rvacka mada bi napisali hrvatska. Da i ove ts šeme ne razlikujemo. Ko šta mi svi kažemo imocki mada ga uvik pišemo imotski.

Sad kad čitam ovu temu sjetio sam se da sam gledao Podcast sa pjevačem Sinišom Vucom koji je rekao da nikad ne pjeva na ikavici jer je ona premekana da bi izrazila snagu njegovih pjesama. To je suprotna teorija od ove vaše da tvrdi ljudi pričaju ikavicom, ali on je u svemu uvrnut pa nije čudno.

Mada kad pogledaš ima smisla, ikavicom su pjevali svi ovi koji umiru dok pjevaju a nikako da umru, Oliver, klape, Goran Karan (lipa si lipa) a ovi malo tvrđi momci kao Mišo Kovač, Zečić, Thompson, nešto se ne sjećam njihove ikavice.

Ne nego rekoh treba dodati Imotski tom ikavskom zapadnoercegovačkom govoru koji opisuje Ante Kraljević,
iako unutar toga područja postoji dosta varijacija govora i jekavizacija je jaka sa svih strana, jesi li čuo kako pričaju ovi iz Širokog i Čitluka? Isto kao Mostarci razvlače i jekaviziraju. S druge strane dosta Imoćana je pod jakim utjecajem Splita tako da Jure iz Imotskog i Ante iz Širokog često imaju skroz drugačiji govor, s novim generacijama je to baš izraženo jer se većina školuje na svojoj strani.
Ma je srednja Dalmacija ikavska orginalno ali trend je takav da se svi ikavski krajevi jekaviziraju, pogotovo gradovi, svi se srame one klasične seljačke ikavice gdje praktički umjesto svakog e/je/ije ide i, taj govor ubrzano nestaje... Sela se možda i drže ali sela nestaju i seoska omladina se školuje u gradovima koji su pod teškom jekavizacijom i onda se tako taj govor preliva i na sela.

Za Č i Ć znam da Zagora odlično razlikuje kao i Hercegovina ali u Splitu svi bez obzira odakle su došli okreću na univerzalno Ć jer je takav splitski govor, vjerojatno zbog te čakavice.

Znan ja dobro i Široki i Čitluk i da tu se govor razlikuje, totalno je drugačiji. A uvik je bila razlike Imotski-hercegovina oko granice. Sitne su al ih ima. Tipa ono "ja" to nisan nikad svatio odakle to. I veći stupanj turcizama.

Jezik je živo biće i stalno se minja al nema govora o jekavici u dalmaciji sjeverno od neretve, stvarno ne znan odakle ti to. A normalno kad neko živi u Splitu da će pričat po splitski odnosno neće razlikovat č i ć, nemoguće je živit u Splitu a ne asimilirat se, dalmacija općenito nije toleratna sredina za drugačije, i bolje da je tako.

Recimo meni je pozitivan trend da je puno srbizama i turcizama i svih istočnih izraza nestalo, već moja generacija nije razumila sve te izraze. Slušam starije ljude, puno više turcizama ali i talijanizama. Sve je to isparilo.

Kad san u poslu pričam književno, naglasak me doduše uvik izda jer teško je na to konstantno pazit doslovno zahtijeva fizički napor, al normalno je da u poslovnoj komunikaciji pričaš književno. Radio san i radin u uredu di su svi krajevi bili zastupljeni (osim Like iskreno opcenito najmanje znan ličana ko da tamo uopce nema mladih ljudi ) i svi su privatno gurali svoje, meni je to simpatično cijenim lokal patriotizam.

Možeš razlikovat Hrvate i Muslimane svugdi, uzmi Livnjaka Muslimana iz Gornjeg Grada potpuno se razlikuje od Hrvata iz Livna nebitno odakle. Mislim da je čitava srednja Bosna bila u ikavici i da su govorili vrlo slično kao što se priča danas u Tomislavu ili Livnu, zato i smatram te krajeve Bosnom, svi ćemo se složiti da je Grahovo Bosna, a mene zanima šta to Livno ima da ga čini Hercegovinom, a da to isto nema Grahovo.
Tribat će još generacija i generacija da iz Posušja izbiju ikavicu, iako se slažem da je 'n' na kraju (pa je bila šala da, iz Mostara gledano, poslje Žovnice jedino fen dobija 'm' na kraju), ali ne rastežemo

"Ja" je od njemačkih dijasporaca, oni su to donili, samo je kod Švaba dugo jaaa a mi smo ga skratili.

Čuj odakle mi, cijeli Split me blido gleda kad krenem sa svojim: priviše, ositim, umitno, zdila, rišavaj, jist, itd.
O tome sam već pisao i ne da mi se ponavljati, cijeli život sam u Splitu i među Dalmošima, pogotovo među mlađima, ikavica je desetkovana. Stasaju nove generacije kojima se jekavski standard gura i koristi apsolutno svugdje, a nije puno bolje ni kod mene na selu, nema više selo grad, internet TV i sve ostalo su došli svugdje, prvi moji ukućani i rodbina su brutalno jekavizirani, isti trend primjetim gdje god okrenem, sam kažeš da je jezik živo biće i stalno se mijenja a sad na račun općeprihvaćenog jekavskog standarda koji se gura i koristi apsolutno svugdje naravno da će dolaziti do teške jekavizacije. Ne mislim se prepirati na ovu temu, ako si ti u krugu ljudi u kojem nema jekavizacije onda mogu samo reći svaka čast i drago mi je da vas ima još takvih.
Ali je realnost ta da skoro svakom ikavicu dok progovori možeš brojati jekavizme.

Za srbizme, turcizme, talijanizme, germanizme i ja navijam da ispare.

Ne znam baš da ih je tako lako razlikovati u Srednjoj Bosni po govoru, mislim sve ovisi, čuo sam raznih varijacija, ali evo slušaj ovoga pajde:



Kako taj govor razlikovati od govora Muslimana Srednje Bosne?









...

Vjerujem da je kod vas dole "n" ali kod nas Bužana je bome "m". Znači li to smo ipak Bosanci i da nas treba ostaviti pod DuvnoM?

Sve doslovno shvaćaš, nećemo ni mi reći pod duvnoN, nego pod Duvnom, ali ćemo kazati nisaN ili tako.

To je dodano u šaljivom tonu, iako ima dosta Dalmoša koji će apsolutno sve svrnuti na N.

Kod nas su i ne znam i nisam i sve ostalo na M.

Daj ko je sad tu lud

Nema šanse da boldane riči bi neko drugačije reka aj možda ce neko ositim reć i u ijekavskoj verziji. Al nema šanse da bi te na rič umitno ili rišava neko gledat blido to je nemoguće.

Jist je riđe, ovisi jist ce recimo svi boduli reć prije ćemo mi u zagori reć jest.

Previše nije ijekavski to je ekavski

Ajde jedino zdjela i ja kažem zdjela zdila mi ne stoji tu.

Al stvarno pretjeruješ, imam hrpu rodbine u Splitu i po predgradima, cili faks san proveo u Splitu i nikad nisan čuo nikakvu najezdu ijekavice, ekipa te možda blido gleda zbog naglaska al zbog ikavice nikad.

I ne ide najezda samo u smjeru književni vs dijalekti ide to i suprotno. Puno dijalektnih izraza se proširilo van maticnog podrucja. Recimo dalmatinsko ae (mi uzagori smo e) se ko zajebancija proširilo svagdi. Ja dosta u Zagrebu čujem ae sta je prekomično kad neki purger to kaže. Dalmatinska ikavica je kroz pismu popularizirana čak bi reka i in. Dosta je pomodno u pismama čupat neke stare izraze koji uopce nisu toliko rašireni ili recimo u rap pjesmama se splitski ulicni slang dosta prosirio po dalmaciji i čak šire kroz neke popularne izraze i zajebancije.

Haha sve je na N, ja kad se dopisivan s kolegama iz Zagreba taj N je uvik velikim slovom

Ae, hrvatski simbol

S menom je išao jedan vaš Gudelj u školu koji je pričao kao i mi, m završeci, jasno č, jasna diferencijacija a i o završetaka.
I znam još neke Imoćane koji pričaju tako. Vi očito niste neka uniformna skupina u kojoj svi isto pričaju već i tu ima svakakve gradacije...
Susjeda mi je iz Zadvarja, isto ima a/o diferencijaciju završetaka što me šokiralo, a onda sam još čuo da nas ima takvih i po Brelima i Baškoj jer je to ipak naš prčija.
Govorim o reka poša doša kao "a" završecima i bio ponio donio kao "o". To je ipak glavna karakteristika govora kojeg smatram svojim. Uz ikavicu naravno. Ovo m/n su završni radovi, ali ikavica i jasno a/o su temelj. Eh kad bi postojala neka mapa dokle točno takav govor seže. Šta rade ti hrvatski lingvisti?

Haha Gudelj iz Zmijavaca, u nas se po prezimenu odma zna ko je odakle

Ma kako je moga imat m završetke, jel on podrijetlom naš il baš da je rođen i odrasta? Nemoguće ....

Č je svima jasno nismo mi primorci a nisan te ubra za ovo o? Kao reko? To niko nece reć u nas, u nas je uvik reka, poša ... jedino je bio a nije bia (to je doli u primorju).