Najveće ulaganje u Institut Ruđer Bošković u protekla tri desetljeća



Jučerašnjim potpisivanjem ugovora vrijednog 72 milijuna eura za obnovu znanstvene infrastrukture Instituta Ruđer Bošković te nabavku sofisticirane znanstvene opreme dogodio se doista epohalni događaj za tu ustanovu. To je prvo značajno ulaganje u ovaj najveći znanstveni institut u državi od njegovog osnutka te najveće ulaganje u znanstvenu infrastrukturu u posljednja tri desetljeća u Hrvatskoj.

Uskoro veliki jubilej

Sredstva koja su osigurana iz fondova EU, IRB će iskoristiti za obnovu postojećih te izgradnju pet novih objekata i to za potrebe istraživanja u području informacijsko-komunikacijskih znanosti i tehnologije, mora i okoliša, biomedicinska istraživanja, napredne materijale i tehnologije te kongresni centar. Projekt O-ZIP omogućit će i nabavku vrhunske sofisticirane istraživačke opreme usklađene s ekspertizom znanstvenika i potrebama gospodarstva RH. Potpisivanjem Ugovora IRB dočekuje svoj veliki jubilej 70. obljetnicu od svojeg osnutka te prvo značajno ulaganje u svoju infrastrukturu od 1950. godine.

''Ovdje smo kako bi nazočili potpisivanju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu (O-ZIP), koji je jedan od pet najvrjednijih projekata koji se financiraju iz fondova EU-a'', istaknuo je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. '

Centri izvrsnosti i brojni projekti

Institut je nositelj dvaju znanstvenih centara izvrsnosti, a međunarodna dimenzija je pokazatelj da značaj 'Ruđera' nadilazi granice Hrvatske. U sklopu programa Europskih strukturnih i investicijskih fondova IRB je ostvario portfelj od 34 projekta vrijedna 134,5 milijuna kuna, dok je iz Europskog okvirnog programa istraživanja i inovacija – OBZOR 2020 Institut ostvario 29 projekata, ukupne ugovorene vrijednosti 15,6 milijuna eura.

U ovom trenutku Institut provodi čak 102 projekta koja se aktivno financiraju sredstvima Hrvatske zaklade za znanost ukupne ugovorene vrijednosti 121,52 milijuna kuna. Sve su to pokazatelji koji potvrđuju kvalitetu i 70 godina znanstvene izvrsnosti IRB-a.

''Vjerujem da će zahvaljujući projektu O-ZIP, Institut zauzeti važnu poziciju na mapi centara izvrsnosti u Europskom istraživačkom prostoru (ERA) te dodatno osnažiti suradnju s gospodarstvom, što je nešto u čemu je IRB i inače prednjačio'', izjavio je ministar Fuchs te dodao kako su ovakve infrastrukturne promjene, kojima znanstvenicima osiguravamo neophodan prostor i opremu, nužne za uspješnu provedbu reformi u znanosti. ''U tom smislu ovaj projekt predstavlja povijesni pomak ne samo za IRB, već i za hrvatsku znanost na globalnoj razini'', zaključio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

http://www.energetika-net.com/vijesti/z ... jeca-31317

U jbt, koja vijest, svaka čast.
Inače, za one koji ne znaju, ravnatelj IRB je dr.sc.David Matthew Smith, fetivi Australac, koji je oženio našu kad je već bio poznat kod svojih i onda se preselio u HR i ovdje nastavio s radom.

A što se tiče Infobipa, ne vrijedi on samo milijardu dolara:
Infobip prošle godine je ostvario više od 600 m eura prihoda, a njegov konkurent Twilio milijardu eura, a vrijedi 31 milijardu dolara na burzi. Konkurent Infobipa iz Švedske ima manji prihod, čini mi se 250+ m eura, a na burzi vrijedi 4,5 milijardi dolara. Pa sad računajte, ako vam se da.
p.s. ono u članku da je Infobip lani uprihodio 600 milijuna kuna je lapsus. Nije kuna nego eura.

Haha, bravo!

216 komentara, nijedan pozitivan o Hrvatima. Kao da smo u jebenoj džamiji.

Čak pet hrvatskih tvrtki među 50 najbrže rastućih u srednjoj Europi

U glavnoj kategoriji "50 najbrže rastućih" našlo se pet hrvatski tvrtki - Electrocoin je 6. mjesto zauzeo s rastom od 2617 posto, a iz Hrvatske su na listi još i tvrtke Bazzar.hr na 36. mjestu s rastom od 695 posto, Agrivi na 39. mjestu s rastom od 640 posto, Include na 44. mjestu s 549-postotnim rastom te Eco Mobile na 47. mjestu s rastom od 530 posto.

Zvijezde pozitivnog utjecaja - Rimac automobili, Infinum i Infobip

Nova je kategorija ove godine "Zvijezde pozitivnog utjecaja" na kojoj su se našle tri hrvatske tvrtke - Rimac automobili, Infinum i Infobip.

U toj posebnoj kategoriji se odaje priznanje tvrtkama koje uspješno povezuju izvrsne proizvode ili usluge s pozitivnim učinkom na bar jedno od pet područja - društvo, poslovanje, inovaciju, okoliš i raznolikost. U kategoriji "Zvijezde pozitivnog utjecaja" sve zemlje sudionice predstavljaju po tri tvrtke koje su svojim radom i utjecajem to zaslužile.

Deloitte te ljestvice stvara temeljem natječaja koji se ove godine provodio 21. put, a prijavile su se tvrtke iz 18 zemalja.





https://www.index.hr/vijesti/clanak/cak ... 32112.aspx

Svjetski div Amazon i Hrvatska pošta sklopili ekskluzivan posao: Pogledajte detalje
HP će u svakom slučaju ojačati poziciju na tržištu i brend, a sigurno će Hrvati moći kupiti više proizvoda iz Amazonove ponude i dobiti ih u kraćem roku.

Kao što je prošle godine Poslovni dnevnik i najavio, Amazon je sredinom ovog mjeseca počeo ekskluzivnu suradnju s Hrvatskom poštom na dostavi paketa za hrvatsko tržište s perspektivom pokrivanja i tržišta susjednih zemalja, prije svega Srbije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. Ipak, zasad službeno o tom poslovnom partnerstvu ne žele komentirati govoriti ni u Hrvatskoj pošti ni u Amazonu.

“Ne možemo otkrivati imena naših poslovnih partnera, ali da, Hrvatska pošta partner je velikim web-trgovcima odnedavno i očekuje se značajan rast količina obrađenih pošiljki”, kazali su nam u hrvatskoj kompaniji, dok iz samog Amazona do zaključenja članka nismo dobili očitovanje. No, doznajemo i da je nedavno krenula suradnja HP-a i s multinacionalnom internetskom trgovinom About You koja je zadnjih tjedana u velikoj marketinškoj akciji na hrvatskom tržištu, na koje je nedavno ušla.

Inače, Tehnički stručnjaci Amazona prošlo su ljeto posjetili Hrvatsku i novoizgrađeni, 350 milijuna kuna vrijedan, sortni centar Hrvatske pošte u Velikoj Gorici, zbog čega je i rok za otvaranje sortirnice bio pomaknut na nekoliko mjeseci prije kako bi se zadovoljili svi rokovi i uvjeti tehničkog pregleda Amazona.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/biznis/svjetski ... je-1448335 - www.vecernji.hr

Ima li Zg metro, i da li je planu?

Nema, postoje neki stariji planovi, a novi će se kotrljati u idućim godinama.

Postoji zato korisna gradska i prigradska željeznica niskopodnih vlakova (koristi ju oko 70 tisuća ljudi dnevno). Vizualno su slični tramvajima samo naravno veći.

Spajaju Zagreb i okolicu po vertikali zapad-istok, a mislim da ide i iz smjera Karlovca jedan krak.

Planovi brzo napreduju.

Dubrovnik se izborio za više od milijardu kuna iz EU fondova



https://lokalni.vecernji.hr/gradovi/naj ... rada-21638

Ima ovdje dosta lijepih stvari, unatoč tome što se protiv ovog čovjeka vodi sustavna negativna kampanja. Nadam se da ga kupnja norveškog brodogradilišta neće poremetiti previše, taj dio ne izgleda dobro.

Tomislav Debeljak: Pripremamo poslove za tisuće ljudi vrijedne milijarde eura
U brodogradnji bit će velikih novosti, potpisali smo predugovore za četiri specijalna broda, a nastavljamo i s putničkim programom. Bude li sve u redu, bit će to svjetska senzacija i najveća jahta na svijetu, kaže Debeljak.

https://www.vecernji.hr/vijesti/borimo- ... ra-1449802

zašto ne izgleda dobro ubijanje konkurencije po Europi? kupi i zatvori, nego što, samo nek nastavi tako, još najbolje da brinemo norveške brige. brodogradnja nije kao neka druga djelatnost gdje ti možeš graditi priču naširoko, ovdje je konkurencija iz Koreje i Kine nemilosrdna i ne želiš ikog u Europi pored sebe ili što manje njih.

Njegov partner iz Italije Fincantieri je dobio 7 mlrd eura od talijanske države i mogao bi pokopati takvim stilom skoro svu moguću konkurenciju. A možda i oće.
Međutim, ako je Debeljak toliki mačak da preko referenci norveškog brodogradilišta dobije gradnju najveće privatne jahte - kruzera od 251 m, i onda usput sjebe i to i još jedno norveško brodogradilište (ono drugo je pred propašću prebacilo gradnju jednog svog broda u njegovo), onda mu svaka čast. Lakše je napravit devetoro djece.

Zanimljivo, i u Rijeci pošta gradi novu, puno veću i moderniziraniju sortnirnicu na novoj lokaciji

bit ću razočaran ako firma u kojoj i ja imam prste u idućih 10 dana ne završi na nekoj od naših tema.

Za obnovu Zagreba potrebno je 100 tisuća radnika

“Građevinarstvo je često izvlačilo Hrvatsku iz problema. Ovo je prilika da se još jednom to ostvari”, zaključio je dekan zagrebačkog Građevinskog fakulteta.

Obnova Zagreba i okolice nakon potresa je mega projekt za Hrvatsku koji stoji 42 milijarde kuna, a samo za Zagreb bit će potrebno godišnje 100 tisuća ljudi koji će raditi na obnovi, rekao je u četvrtak Stjepan Lakušić, dekan zagrebačkog Građevinskog fakulteta.

Gostujući u emisiji Hrvatskog radija ‘U mreži Prvog’, Lakušić je istaknuo da se treba pristupiti pripremi i prekvalificiranju ljudi kako bi broj radnika bio dostatan za obnovu, dodavši da će 2021. biti godina prilagodbe. Ocijenio je i da kasnimo s početkom obnove.

Marija Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) za graditeljstvo, promet i veze izrazila je uvjerenje da će se ljudi koji su otišli iz Hrvatske, vratiti kada vide da ovdje ima sigurnog posla u idućih 10 godina.
Naglasila je kako je bilo najvažnije osigurati novac bez kojeg se ne bi moglo platiti ljude i pozvati ih da se vrate u Hrvatsku.
Ono što je privuklo pozornost je i HGK-ov Katalog hrvatskih proizvoda, u kojem se u ovom trenutku nalazi 4161 hrvatskih proizvoda, od kojih je dobar dio vezan za građevinu, rečeno je.
Naši proizvođači tako mogu izvući korist iz obnove. U Katalogu ima 1500 proizvoda koji se rade u hrvatskim tvornicama, naglasila je Čagalj.

Što se tiče građana, predviđena je i varijanta samoobnove, gdje će im biti refundirani troškovi rekao je Lakušić. Dodao je kako im savjetuje da naprave projekt cjelovite obnove, a bitno je da se što prije krene.

“Građevinarstvo je često izvlačilo Hrvatsku iz problema. Ovo je prilika da se još jednom to ostvari”, zaključio je dekan zagrebačkog Građevinskog fakulteta.

Čagalj se osvrnula i na proces javne nabave. Rekla je kako javna nabava treba postojati, ali da se treba skratiti proces.

https://www.poslovni.hr/hrvatska/za-obn ... ka-4261731

Valjda ćemo zapošljavati i vraćati svoje ljude, a ne pola Balkana.

Korištenjem EU fondova RASCO modernizirao i povećao proizvodni kapacitet

Kompleks tvornice komunalne opreme RASCO u Kalinovcu dobiva tri nove zgrade opremljene najsuvremenijim strojevima za obradu metala, robotsko zavarivanje i površinsku zaštitu



RASCO, široj javnosti poznatiji kao proizvođač prve hrvatske kompaktne čistilice LYNX, jedan je od vodećih europskih proizvođača opreme za održavanje komunalne infrastrukture. Uz kompaktnu vakuumsku čistilicu, RASCOvi posipači, snježni plugovi, kosilice i perači održavaju prometnice u preko 40 zemalja svijeta. U godini u kojoj slavi 30 godina postojanja, RASCO završava najveći investicijski ciklus u svojoj povijesti.
Zadržavanje konkurentnosti na globalnom tržištu na kojem RASCO posluje zahtijeva stalna ulaganja u znanje, ljude i proizvodne kapacitete. Stoga je na poziv Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta RASCO prijavio i pokrenuo projekt „Povećanje kapaciteta i tehnološka optimizacija za održivu globalnu konkurentnost društva Rasco d.o.o.“.

Svrha projekta je u nešto više od dvije godine, od 6. lipnja 2018. do 6. prosinca 2020., povećati globalnu konkurentnost društva kroz širenje ukupnih kapaciteta i tehnološku optimizaciju proizvodnje. Od ukupne vrijednosti projekta koja iznosi 46.353.588,55 kuna, 14.995.992,06 kuna je predviđeno za sufinanciranje sredstvima Europske unije kroz Europski fond za regionalni razvoj.
U sklopu projekta povećan je i optimiziran proizvodni kapacitet tvrtke izgradnjom dvije nove proizvodne hale opremljene strojevima i informacijsko-komunikacijskim rješenjima projektiranim za brže i učinkovitije odvijanje proizvodnog procesa. Prvi dio projekta obuhvaćao je nadogradnju postojećeg proizvodnog pogona novom halom veličine gotovo 2.000 m2 te nabavu najmodernijih strojeva za obradu metala.
Novi pogon omogućuje kvalitetniju pripremu proizvodnje, skladištenje repromaterijala te optimizaciju proizvodnog procesa vezanog uz izradu komponenti za RASCO proizvode. U narednoj fazi projekta izgrađeno je dodatnih 3500 m2 proizvodnog i 1800 m2 uredskog prostora te je nabavljena i puštena u rad najmodernija linija za površinsku zaštitu. Kroz spomenute aktivnosti centralizirane su sve administrativne funkcije tvrtke te je optimiziran dio proizvodnog procesa vezan uz površinsku zaštitu i završnu montažu.
Povećanjem prostora u kojem tvrtka posluje za 60 posto, nabavom najmodernijih strojeva za CNC obradu metala, robotsko zavarivanje i površinsku zaštitu te edukacijom postojećih i novih zaposlenika za korištenje novouvedenih tehnologija RASCO je u potpunosti spreman za izazove koje pred njega stavljaju kupci, globalni konkurenti i tržišta na kojima posluje.

https://lider.media/poslovna-scena/hrva ... tet-134119

LNG Croatia- spreman za početak rada

Novi ključni strateški dokument ukupno je ‘težak’ 243,23 milijarde kuna

Poticanje privatnih investicija u energetsku obnovu također je važna ‘poluga’ koja se promovira za ostvarenje strateških ciljeva.

Energetsku obnovu zgrada i nZEB novogradnje (zgrada gotovo nulte energije, op.a.) očekuje intenzivno investicijsko razdoblje, a uz direktive EU za to razvojni okvir donosi Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada RH do 2050.

Novi ključni strateški dokument – predlagatelj je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, upravo usvojen na Vladi, ukupno je ‘težak’ 243,23 milijarde kuna. Toliko iznose za sljedećih 30 godina procijenjena potrebna ulaganja u energetsku i sveobuhvatnu obnovu fonda zgrada, dok mjere za dekarbonizaciju zgrada npr. u EU trebaju rezultirati 2050. smanjenjem ukupne emisije stakleničkih plinova za 80%.

U novom dokumentu jedan od ključnih aspekata je povezivanje seizmičke i energetske obnove, kako bi se oba procesa mogla odvijati istovremeno. Prema ministru Darku Horvatu, uključivanje troškova seizmičke sanacije predviđeno je unutar politika i mjera za nacionalni fond zgrada koje strategija donosi, dok će zahvaljujući njezinu donošenju, osim iz ESI fondova, sredstva povlačiti i iz Fonda za oporavak i otpornost.

Usto, poticanje privatnih investicija u energetsku obnovu također je važna ‘poluga’ koja se promovira za ostvarenje strateških ciljeva.

https://www.poslovni.hr/hrvatska/restau ... 80-4263745

Novi veliki uspjeh Damira Sabola: Amerikanci u njegovu tvrtku ulažu 60 milijuna dolara

Zahvaljujući aplikaciji Photomath koja pomaže u rješavanju matematičkih zadataka, šira javnost doznala je za Microblink koji je pak zahvaljujući svojim B2B rješenjima prvi put od osnutka osigurao vanjsku investiciju.



Izumitelji aplikacije Photomath Damir Sabol, Izet Ždralović i Jurica Cerovec dobili su investiciju vrijednu 60 milijuna dolara za njihovu krovnu tvrtku Microblink od američkog growth equity fonda Silversmith Capital Partners.

Sabol je otkrio da je sve bilo dogovoreno iznenađujuće brzo.
- Njihov pristup i kultura su dosta slični našoj, a još važnije, jako dobro razumiju naše poslovanje, proizvode i tehnologiju. Ulažu jer vide potencijal našeg razvoja i rasta u još veću svjetsku organizaciju. Vjerujemo da ćemo s njima dobro raditi jer su im u fokusu dobri proizvodi i klijenti. Od njih svakako možemo dobiti ekspertizu u vođenju i organizaciji globalnih funkcija, razvoju proizvoda za američko tržište, širenju prodaje na američkom, ali i na drugim tržištima - rekao je Sabol za portal Netokracija

Ovo je prvi puta da je Microblink dobio vanjsku investiciju.
- Strateškim, dugoročnim pristupom uspjeli smo samostalno, uz reinvestiranje dobiti, razviti tvrtku koja je postala globalni tehnološki lider u svom segmentu. Ovo je bila prva faza u razvoju tvrtke, a dalje imamo još i veće ambicije. Želimo iskoristiti potencijal umjetne inteligencije da i dalje radimo proizvode s vrhunskim korisničkim iskustvom koji mijenjaju načine interakcije između fizičkog i digitalnog svijeta, na svim uređajima - kazao je Sabol za Netokraciju.

Nakon ovog ulaganja doći će i do promjene u upravljanju kompanijom. Cerovec će nastaviti u svojoj ulozi kao CTO, a Ždralović kao izvršni direktor u Hrvatskoj. Sabol će pak, osim što ostaje direktor Photomatha, biti član upravnog odbora Microblinka zajedno sa Sri Raom, partnerom iz Silversmitha, te Darrenom Bassmanom, koji ujedno postaje CEO Microblinka.

https://www.vecernji.hr/vijesti/jos-jed ... ra-1454382

Ovo je odgovor na temu Srbija lider regijuna.

Dojmi mi se da svaka afirmativna tema o Srbima ima pandan.
Fatalna privlačnost i natjecanje.

Ovaj mladi čovek je veliki entuzijast i aktivist.
Samo je slabo ispraćen od hrv komponente na općilištu.

ČAK 500 RADNIKA
Kreće mega projekt: Deset bušilica danas počinje probijati drugu cijev tunela Učka



Na Pelješcu je 74 dana prije roka (ta će Kinez) probijen tunel Debeli brijeg dug 2467 metara, jedan od najsloženijih objekata na pristupnim cestama Pelješkome mostu

Na Pelješcu je jučer, čak 74 dana prije roka, probijen 2467 metara dug tunel Debeli brijeg, jedan od najsloženijih objekata na pristupnim cestama Pelješkome mostu. A danas slijedi još jedan veliki događaj za hrvatsku cestogradnju, odnosno tunelogradnju, ali i Hrvatsku uopće – počinju radovi na probijanju druge cijevi tunela Učka duge 5630 metara. Ti tuneli jako su bitni za bolju povezanost južne Dalmacije i Istre s ostalim dijelovima Hrvatske. U Hrvatskim cestama kažu da su radovi na probijanju tunela Debeli brijeg počeli 7. travnja ove godine i da je tunel unatoč koronakrizi probijen debelo prije roka postavljenog za 28. veljače 2021. godine. Na probijanju tunela u prosjeku je dnevno radilo 100 ljudi uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, a ukupno je iskopano 113.959 kubnih metara materijala.

Bitka da se smanji kašnjenje

– Za nas u Hrvatskim cestama ovo je velika stvar i jedan u nizu bitnih događaja i pobjeda u utrci s vremenom koju svakodnevno vodimo zajedno s izvođačima i nadzorom. Često govorimo o Pelješkom mostu pa građani možda nisu svjesni koliko je zahtjevan ovaj dio posla na samom poluotoku, a ovaj tunel koji je danas probijen peti je po dužini u Hrvatskoj. Unatoč svim izazovima, od trajanja samog javnog nadmetanja do dobro poznatih komplikacija s pandemijom, mi smo na putu da maksimalno smanjimo odstupanje u rokovima između završetka mosta i ove dionice – kazao je predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić i dodao da vjeruje da će zadržati ovaj tempo jer će pravo svjetlo na kraju tunela, kako je kazao, biti tek kad ova izrazito zahtjevna i bitna dionica bude gotova.

Najduži tuneli u Hrvatskoj su Mala Kapela (5,80 km), Sveti Rok (5,68 km), Učka (5,63) te Sveti Ilija (4,20 km), a sad je na petome mjestu Debeli brijeg. U HC-u objašnjavaju da se tunel gradi prema novoj austrijskoj metodi (NATM) koja uključuje najsuvremenije inženjerske i tehnološke trendove, a osim glavne tunelske cijevi ima i jednu servisnu kojom je povezan preko devet pješačkih i dva poprečna prolaza za interventna vozila.

– Realizacija iskopa i proboja ovog tunela bila je posebna ne samo zbog važnosti koju cijeli projekt ima za prometnu povezanost Hrvatske, već i zbog svih dodatnih napora koje smo uložili u organizaciju neometanog rada gradilišta u novim okolnostima – rekao je Veljko Nižetić, direktor tvrtke Strabag d.o.o. Strabag izvodi radove na drugoj fazi gradnje pristupnih cesta ukupne duljine 12,04 kilometra, od Duboke do Zaradeža.

Uz tunel Debeli brijeg gradi se i tunel Kamenice dug 499 metara na kojem su već počeli radovi na miniranju, vijadukt Doli dužine 156 metara, most Dumanja jaruga I dužine 488 metara te most Dumanja jaruga II dužine 80 metara. Danas će biti svečano obilježen početak radova i na probijanju druge cijevi tunela Učka, a najavljen je dolazak i premijera Andreja Plenkovića i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića. Ti radovi počinju nakon što su Republika Hrvatska i tvrtka Bina Istra potpisale izmjene ugovora o koncesiji na Istarskom ipsilonu, što je potom omogućilo realizaciju investicije podfaze 2B2-1 vrijedne 1,5 milijardi kuna. Tim je izmjenama rok koncesije produljen za pet godina, a njima je predviđeno i refinanciranje cijelog projekta Istarski ipsilon.

Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, podfaza 2B2-1 sastoji se od gradnje drugog kolničkog traka od čvora Vranja do tunela Učka, dionice duge osam kilometara na sjeveroistočnoj strani autoceste koja uključuje i gradnju druge cijevi tunela Učka s opremom i poprečnim vezama te gradnju novog odmorišta na kvarnerskoj strani tunela. Radovi na toj fazi trebali bi trajati tri i pol godine, a u Ministarstvu kažu da će na njima biti angažirano u prosjeku oko 500 radnika te stotinjak građevinskih strojeva od kojih će 10 biti posebne bušilice za probijanje druge cijevi tunela Učka istodobno s kvarnerske i istarske strane.

Očekuje se da će ta investicija utjecati na rast BDP-a za 0,5 posto. Nakon isteka koncesije, 2039., Hrvatskoj će ostati, navode u Ministarstvu, u vlasništvu Istarski ipsilon u punom profilu autoceste i Učka s dvije tunelske cijevi, u što je koncesionar ukupno uložio 7,2 milijarde kuna. Otplatom kredita na dulji rok, 17 godina, smanjuje se godišnji iznos subvencije. Uštede za državni proračun u obliku izdvajanja subvencije koncesionaru do kraja koncesije s podfazom 2B2-1 iznose 432,1 milijun kuna, odnosno koncesionaru bit će isplaćeno 3,7 milijardi kuna. Država će usto imati i 117,5 milijuna kuna veće prihode od poreza na dohodak i prirez te ostalih davanja na plaću za vrijeme građenja i održavanja, a 680 milijuna kuna iznosi dodatno plaćanje PDV-a na cestarinu. No bit će uplaćeno 839,9 milijuna kuna manje koncesijske naknade pa će tako RH s tom podfazom imati ukupan neto financijski učinak od 390,3 milijuna kuna.

Puni profil do Pazina

No puno je važnije da će se tom investicijom povećati sigurnost prometa na toj dionici. Tunel Učka s dvije cijevi bit će manje zagušen prometom, pogotovo ljeti, a uskladit će se i s europskim propisima o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele na transeuropskoj cestovnoj mreži. Na Istarskom ipsilonu već se punom parom radi na fazi 2B1, odnosno na pretvaranju dionice Pazin – tunel Učka, duge 28 kilometara, u puni profil autoceste. Ta je investicija vrijedna 160 milijuna eura. Radovi na poddionici Pazin – Cerovlje već su završeni, i to šest mjeseci prije roka, a preostalih 17 kilometara do tunela Učka trebalo bi biti završeno sredinom ove godine, također šest mjeseci prije roka.

https://www.vecernji.hr/vijesti/krece-m ... ka-1454412

https://www.vecernji.hr/techsci/prvi-pu ... oj-1455105

Vrijedan više od 100 milijuna eura: Pogledajte najnapredniji brod izgrađen u Hrvatskoj

Novogradnja 487, odnosno Ultramarine, koji se gradi u splitskom brodogradilištu, ugovoren je s američkom tvrtkom Quark Expediions koja je u sastavu grupacije Travelopia.

Usvibnju smo ovdje i ovdje pisali o porinuću tehnološki najnaprednijeg broda napravljenog u Hrvatskoj, polarnog kruzera koji se pod tehničkim imenom Novogradnja 487 gradi u Brodosplitu. U petak popodne Ultramarine je i zaplovio, prvi je puta vlastitim pogonom otišao na dokovanje u brodogradilište Viktor Lenac. Novogradnja 487, odnosno Ultramarine, koji se gradi u splitskom brodogradilištu, ugovoren je s američkom tvrtkom Quark Expediions koja je u sastavu grupacije Travelopia.

Kako kažu u Brodosplitu, Ovaj brod je praktički većim dijelom sagrađen tijekom pandemije korona virusa, a porinut je u more u svibnju ove godine uslijed nevjerojatnih okolnosti i otežanih uvjeta i pandemije koja sada doživljava svoj vrhunac, navodi se u priopćenju Brodosplita. Nakon dokovanja novogradnja će se vratiti u splitski akvatorij, gdje će se obaviti probne vožnje i završno opremanje prije primopredaje koja će se dogoditi u prvoj polovici veljače.

Ultramarine je dugačak 128 metara i širok 21,5 metara, a moći će primiti do 200 putnika o kojima će se brinuti 140 članova posade u 103 luksuzno uređene kabine i javnim prostorima te će imati nevjerojatnu paletu avanturističkih opcija za sve njih. Vrijednost broda je preko 106 milijuna eura. Kredit za njegovu gradnju je osigurao HBOR, a jamstvo je 16. 05. 2018. svojom odlukom dala Vlada RH. - Ovim brodom Brodosplit učvršćuje svoju poziciju na tržištu putničkih brodova do 200 metara duljine gdje konkurira u niši graditelja najmodernijih polarnih kruzera, kažu u Brodosplitu.

Građevinarstvo cvate, raste broj izdanih građevinskih dozvola, a rastu i plaće. Najveći je problem - manjak dobrih zidara


Prema informacijama Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u listopadu izdano 920 građevinskih dozvola, što je za čak 7,6 posto više u odnosu na listopad 2019. godine.

Prema vrstama građevina, 82 posto, odnosno 756 dozvola izdano je za zgrade, a 18 posto, odnosno 164, za ostale građevine. Dakle, iako nam se čini kako posljednjih mjeseci sve staje, podaci jasno kažu kako se gradi i radi!

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, potvrdila nam je istinitost tvrdnji građevinara. Dapače, smatra kako će upravo građevinarstvo biti jedna od grana na kojoj će se temeljiti izlazak iz krize uzrokovane pandemijom, pa je, naglašava, važno ne stavljati ga u nepovoljan položaj, već građevinu treba tretirati, tvrdi, kao stratešku djelatnost.

- Dozvolama izdanima u listopadu predviđena je vrijednost radova od 3,03 milijarde kuna, što je 9,7 posto više nego u listopadu 2019. kada je vrijednost radova iznosila 2,7 milijardi kuna. Prema izdanim građevinskim dozvolama u listopadu, predviđena je gradnja 1738 stanova - iznosi Čagalj. Ističe kako je kontinuirani rast u građevini prisutan nekoliko posljednjih godina.

https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/bi ... ra-1065894

Svugdje je tako. Privatnici koriste pauze u radu da obnove i prošire objekte. U normalnim uvjetima to bi jako ometalo posao i izgubili bi parkinge. Građevinari sad mogu u suhom zlatu naplaćivati.