Općina Tomislavgrad pripada i Bosni i Hercegovini. Ovaj sjeverni dio prema Rami i Kupresu je Bosna, a ovaj južni prema jezeru Hercegovina.

Iako mi jezerani pričamo ikavicom kakva se priča u Posušju, iako teren od Grabovice pa naniže jest tipični kamenjar kao u Posušju i Hercegovini, iako smo 100% etnički hrvatski teritorij kao i Posušje i Zapadna Hercegovina, unatoč svim tim sličnostima apsolutno nikad nisam čuo nekoga od naših jezerana i viničana da je rekao "mi Hercegovci" ili "mi Posušaci".
(Ili se kaže Posušani? Google izbacuje i jedno i drugo. Eto koliko ste nam strani )

Nadalje, također nikad nisam čuo ni "mi Bosanci", "mi Duvnjaci", "mi Livnjaci". Kod nas se zna, Posušje je dole ispod Zavelima, Duvno je tamo priko privale, a Livno je gore sjeverno od jezera, tako se to kod nas gleda, ne svrstavamo se ni pod koga od navedenih susjeda.
Zato mislim da nam treba i zasebna općina, uz naravno ekonomske razloge jer stvarno geografski jesmo kraj za sebe.

Još nisam spomenuo i 4. Susjednu stranu, Dalmaciju i Imotsku Krajinu, tu se isto nikad nismo svrstavali.


Tako da definitivno kraj za sebe koji zaslužuje biti zasebna općina i to bi mogla biti prosperitetna općina na račun Buškog jezera.
Nažalost toliko smo iseljeni da se tu nema tko boriti za takve ideje a ovih par lokalnih političara su level1 ADZ uhljebi.

Poznam jednog Livnjaka koji sebe smatra Bosancem, a ne Hercegovcem i još ima kockastu glavu.
Meni je Livno i Duvno Hercegovina jer taj kraj topografski izgleda drukčije od Srednje Bosne.

Dosta je tu i do obiteljskih veza, Duvnjaci su se uvijek miksali više s hercegovcima, iako nekad su išli dosta i u Bugojno, puno bugojanskih Hrvata su zapravo Duvnjaci (primjer nekadašnjeg predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza Vlatka Markovića). S raspadom Jugoslavije izgubila se veza sa sinjskom krajinom, dosta starijih žena u TGu su zapravo uvezene iz sinjske krajine. Onda normalno miješanje s Livnjacima, Posušanima i Kuprešacima (to je jedino što imam zabilježeno u svojoj obitelji). Nešto ima nevjesta i iz Rame i Uskoplja.

Pa dobro od ovih jezeraša bi i čuo da se poistovjećuju sa Bosnom.

Zašto bi izgledali kao srednja Bosna da bi bili Bosna, mogu i ja reći da srednja Bosna nije Bosna jer zemljopisno nije kao Duvno i Livno. Inače zemljopisno, i Grahovo je kamenjar.

Dubrovački govor je pri ima više ikavice nego danas. Tribaš čitat Držićeva i Gundulićeva dila u izvorniku. Mišana je ikavica i ijekavica, više ijekavice nego ikavice, ali ikavice je dosta.



Točno. Ekipa o sebi govori ka Hrvatima. Ako govori o zavičaju, onda će ti se izjasnit po mistu odakle su, ili otoku odakle su, ili iz kraja odakle su: sinjski, imotski, drniški, poljički, makarski...

Smatranje Dalmatincima postoji samo u pismama od Miše, Grdovića i nikin navijačkin pismama. Slobodna Dalmacija napadno gura dalmatinstvo i pojedini novinari pišu "Dalmatinci nisu Hrvati", gotovo gleda ne spomenit hrvatstvo južno od Velebita.

Koji su ti to? Ekipa oko Buškog blata?

Da, Grabovica, Dobrići, Korita, Zidine, Bukova Gora, Kazaginac, Renići, Rašeljke, Liskovača, Prisika, Pasič, Mijakovo Polje, Vinica, Zaljut, Rošnjače, Vranjače... Možda još odlomit koje selo okolo. Kako bi to lijepa općina bila...
Svi bi živili od jezera. Ovako sve ode u Duvno, Livno te naravno HEP.

Tomislavgrađani su prepametni da bi bili Bosanci, a prepošteni da bi bili Hercegovci

TG je pola pola pola. Po govoru, mentalitetu i svijesti. Livno je Bosna.

Livno i Duvno imaju isti mentalitet i govor, smjestiti duvanjsko polje u jednu regiju, a Livno u drugu nema smisla

Ovo je ona otrcana tema gdje se obično javljaju ovaki poput saskia pa će oni dat konačnu.
Ko što reče rođo mentalitet i govor jezerskog kraja je drugačiji i više vuče na Imoćane, kao što nije isti niti mentalitet gornjih i donjih sela duvanjskog polja, ovi južniji su poštenjačine, katolici, radišni i sve najbolje o njima dok su ovi gore baš gorštaci, snažni, divlji i tradicijom stočari.
Ovi s jezera su trebali imati općinu ne samo iz stvarnih potreba nego i iz osjećaja pripadnosti Duvnu kojega oni nikad nisu imali, prije svega zbog geografske udaljenosti i odvojenosti, što je dovelo do toga da se skoro nitko od tamo nije doselilo u TG, oni su se osjećali samo kao Hrvati.
Da sad ne smaram sa poznatim stvarima poput crkvene podjele i slivova rijeka jer administrativne podjele su ionako promjenjljive samo ću spomenuti nešto što možda puno govori o osjećaju pripadnosti i prije rata.
Dakle kad je u Audiciji bilo prepucavanja Bosanca i Hercegovca Hrvati Duvna su navijali za Hercegovca, dok su Muslimani za Bosanaca, dok su ovi s jezera na Audiciju i sve to nešto iz Bosne promatrali kao njima strano i vjerovatno nisu ni gledali, kamoli navijali.

Danas se stanovnici TG osjećaju kao Hercegovina, ali ne prava, dok je Livno Bosna, ali ne prava. Ja osobno Livno ne bih stavio u Bosnu, a i Kupres je posebna vrsta, puno otovreniji ljudi od Duvnjaka, već u prvoj minuti primjeti se razlika, meni su Kuprešaci dragi i ni njih ne mogu stavit pod Bosnu mentalitetom.

E točno to, mi smo od malena samo znali da smo Hrvati ništa više, sve te rasprave Livno vs Duvno, Bosna vs Hercegovina i sl. su nam bile strane, i da u mnogo čemu smo slični sa Imotskom Krajinom i sa njima smo se isto dosta miješali, Aržano, Mala Vinica, Svib itd. Ovi iz Liskovače su se mixali sa Voštanama itd. Naš kraj je baš teška tromeđa B H i D, granica svitova.

Postoje li neke razlike u govoru između Livnjaka, Duvnjaka, Kuprešaka?

Planina, u onim našim diskusijama oko podjele između ikavice i bosanskog duvanjsko-livanjsko lokalnog govora ja sam i spomenuo da ja vidim povezanost jezerskih sela sa dalmatinskim imotskim selima Studenci, Aržano, Svib, Tijarica itd. Žao mi je toga preljepog kraja oko jezera imam tu puno prijatelja, ne gravitiraju ni Duvnu ni Livnu, a nemaju nekog većeg mjesta u svojoj blizini, dok se njihov narod seli, a njihovi resursi bivaju iskorištavani od drugih


Tako se onda može i svaki zaseok između sebe podjeliti ali je jasno da Livnjaci i Duvnjaci u 98,9993% isto pričaju, pa kome milo kome drago. Znam ja da vi Duvnjaci ne volite crivare ali su to činjenice . Taj sindrom težnje da se bude Hercegovina je nastao nakon rata kada je Bosna bila neki sinonim za Muslimaniju, a Hercegovina za hrvatski kraj.

Kupreški govor više sliči duvanjskom nego livanjski . Kuprešaci su za tako malo mjesto i općinu prilično napredni, nema govora da su zaostali, ne znam jel zbog turizma i progonstva ili je tako uvijek bilo.

Aj mi reci razliku između govora jednog Livnjaka i jednog Duvnjaka.

Naglasak

Da žalosno što nemamo svoju općinu i što se nitko za to uopće ne bori, naš narod je totalno pasivan i kao da su svi digli ruke od svega... U hrvatskom zagorju je svaki breg zasebna općina... Bojim se da će ovako kod nas i ovo malo preostale omladine odselit jer nemaš ništa osim 2 birtije.

Preciziraj

I Ramljaci to govoridu za sebe.



Hercegovce put vodi u Mostar, Livnjake u Split. Od starina ima put koji vodi na Split. Livanjsko polje i Sinjska krajina su ka par; obitelji su redovito prometovale poslom ili seobom. U oba pravca. S pozicije Splićanina, Livno mi nima veze s Bosnon; slično Hercegovini ali nije Hercegovina. Isto bih reka za Duvnjake. Jezerani su mi otkriće, nušto novo. Nisan zna da je tako jaka svist o posebnosti. Raškopoljci su ...? Hercegovina?

Idemo opet na Jezerane. Saskia je spomenia da vidi povezanost jezerskih sela sa dalmatinskim imotskim selima Studenci, Aržano, Svib, Tijarica. Ja pak znan za jedno prizime koje je s Buškog blata, a ima ga i u Blatu na Cetini. Ljudi selili i opet tražili blato :) .

Saskijo, ako san te dobro shvatia, Duvnjaci nazivadu Livnjake crivarima?

Za sve ovdi: vidin da sve iz RH na jugu zovete Dalmacijom. Kad već govorite o krajevima, onda triba bit realan. Kninska, Cetinska (tu su još posebno Vrlička, Sinjska), Imotska, Vrgorska krajina... različiti su svitovi. Kad već nabrajamo krajeve u zaleđu Dalmacije, tu su Ravni kotari, Drniška krajina, Poljica, Zagora (u užem smislu, t.j. trogirsko-kaštelansko-solinska), Radobilja, Zabiokovlje. Neretvanska dolina nima baš brda da išta bude iza brda, a na jugu su Konavle. Tu je još onaj komadić zaleđa u korinu od Pelišca do Konavala.

To je povezano preko 2000 godina. Dvije rimske ceste vode iz
Salone prema tom kraju.

Pa središnja Bosna je prilično drugačija od jugozapadne Bosne odnosno Livna, Duvna itd. ali je to ukupno i dalje Bosna, slično je i sa Dalmacijom. Iako to ne volim navoditi, prije rata se i prijevozno poduzeće u Livnu zvalo "Bosna Livno", i dan danas u Livnu stoji stara tabla "Bosna Livno" koja je ostala tu od tog vremena. To za "crivare" je bila zajebancija jer Duvnjaci tako pogrdno nazivaju Livnjake, ta dva mjesta su uvijek bila neki rivali ako se može tako kazati.
Što se tiče "Roškog polja, tamo imam rodbine, oni gore zavrću na "o" (rekO, došO, pošO, otišO itd.) kao i ostatak Duvna, neka ih njima gori . Dok stanovnici Liskovače, Kazaginca etc. pričaju jako slično nama zapadnim Hercegovcima, skoro identično. Zato se ja često poistovjećujem sa Planinom, "naš čovik"

Livnjaci masovno idu na hodošašće u Sinj, iznenadio bi se stranac koliko su ta dva kraja povezana.

Najmanje livanjskih muslimana je iz Bosne, više ih je iz Hercegovine.
Ali većina ih je podrijetlom iz Dalmacije.

Kod Hrvata Livna skoro pola prezimena su dalmatinska. Kod Srba također.
Sveobuhvatno su Livnjaci gledano po prezimenima, za ona koja se mogu
bez dileme zaključiti (687 rodova): 43% "Dalmatinci", 14% "Bosanci", 6% "Hercegovci"...
Tako da je ta povezanost posve prirodna.