Dinamo od 1969. ima današnji grb, izvedenica onog od Gradjanskog, samo s tom komunističkom zvjezdicom.



Prije 70tih grb i nije imao neku težinu jer ga u pravilu nije ni bilo na dresu. Za grb prije ovog nisam ni znao dok ga BBB nisu isfurali kroz futsal klub.

Dinamov grb je apsolutno savršenstvo, takve emocije budi kao vjerojatno nijedan drugi, još nam je donio i poseban dinamov font, ovaj dinamov d je legendaran. Ma ne zna se šta je ljepše i bolje na grbu, savršen.

Bilo bi odlično otkriti priču iza mijenjanja grba. Očito je tada neki nostalgičar Građanskog pokrenuo tu inicijativu, kako bi Dinamo predstavljao nasljednika tog kluba.

Nezadovoljan činjenicom da svi veliki klubovi u Europi imaju na svojim dresovima svoje klupske grbove, Fredi Kramer je glavnom direktoru Dinama, gospodinu Otti Hofmanu, iskazao to svoje nezadovoljstvo. Igrači su igrali u ispranim dresovima, čiji se kraj ovratnika u obliku slova V ozbiljno približio sredini prsnog koša. V izrez bio je sve veći. Radi toga Fredi Kramer je predložio da se na novim dresovima koristi grb Građanskog, a da se umjesto slova G stavi slovo d i to u plavo polje uz koje dominiraju crveno-bijele kockice iz državnog grba. Slavni direktor odmah se složio s tim prijedlogom i odredio komisiju koja će to pripremiti.

Članovi komisije bili su: Fredi Kramer, Franjo Matijaščić, Branko Kralj, Danko Balenović i Joža Gobac. Dilema je bila samo da li znak treba biti okruglog oblika ili u formi štita. Jedan član komisije predlagao je da znak bude u formi generatora i to zelene boje. Zeleno zbog zelene trave na kojoj se igraju nogometne utakmice, a Dinamo mora imati generator kako bi mogao funkcionirati. Nakon nekoliko sastanaka koji nisu dali rješenje, Otto Hofman je uzeo skicu okruglog znaka i jednostavno ju odnio u Milano do glasovite tvornice značaka Bertoni i tamo dao izraditi privjesak za ključeve, vrlo efektnog izgleda. Čitava naklada, od 5.000 primjeraka, doslovce se razgrabila, tako da je još uvijek čuvaju najsretniji kupci. Tako je naš znak zaživio hrabrom odlukom Otte Hofmana.

Čelnici kluba Mato Došen, Mirko Barišić, Ivo Prodan i Ante Todorić odobrili su grb za sva vremena. U početku je bilo nekoliko neuspješnih pokušaja da se grb makne s dresa. Tako je na drugoj sjednici, potaknut pitanjima drugova iz Komiteta, aktualni predsjednik Drago Božić postavio pitanje: "Tko je protiv novog znaka?" Nitko nije dignuo ruku, osim Ante Todorića, koji je rekao da je protiv jer bi, po njegovom mišljenju, crveno-bijele kockice trebale biti veće. Na to su se članovi uprave nasmijali i znak je ostao kako je bio i zamišljen.

U ono vrijeme bila je hrabrost izvesti taj pothvat. Dinamovoj publici znak je vratio vjeru u bolje sutra, a u mnogim sredinama ondašnje jugolige dočekan je kao "crvena krpa." Ti isti su bili još više razjareni kada je sadašnji predsjednik kluba ing. Mirko Barišić, ondašnji glavni direktor Tvornice baterija Croatia, dao reklamu na stadionu i reklamu na dresu CROATIA. Za nas navijače, Dinamov je grb bio i ostao najljepši grb na svijetu.

Inače kad smo kod grbova hrvatskih nogometnih klubova mislim da je Hrvatska jedinstvena u svijetu po broju klubova koji imaju nacionalni grb kao dio grba nogometnog kluba.

VELIKO POJAČANJE
KAKVA TRANSFER BOMBA IZ OSIJEKA NA DAN DERBIJA S DINAMOM! BJELICA DOVEO BIVŠEG NAPADAČA VATRENIH
Bivši Vatreni raskinuo je suradnju s kineskim JS Suningom u koji je došao u ljeto 2019.

Ali super da dobivamo jedinstvenu treću ligu.

Zanimljivo da je švicarski Stadler, proizvođač tračničkih vozila, sponzor NK Osijeka. To je sigurno najmoćnija firma koja je sponzor nekome u 1. HNL. Mada ne znam koliko je težak sam ugovor. Pretpostavljam da se radi o nekom pred-obećanju da bi mogli napraviti nove tramvaje za Osijek kad se budu mijenjali jer to je jedina poveznica.

Već su kupili Siemens iz Končara...kolko tramvaja trebaju, nemaju oni previše pruge...

HNL je ove zime bio 14. potrošač u svijetu transfera!

Kraljevstvo, kraljestvo dajem za transfer, kukali su ove zime mahom engleski mediji, naviknuti na bombe i velike cifre, koje su pod covid-mercatom naprosto utihnule. Ukupno, evo, zimus su tradicionalni akutni šoping-holičari potrošili niti 85 milijuna kombinirano, što je izazvalo značajan potres na nogometnom Wall Streetu.

Da je pandemijski udar bio jak, konačno, potvrđuje i La Liga; Španjolci su tijekom zime na pojačanja izdvojili tek 21,2 milijuna eura, čime su zapeli iza Amerikanaca, Portugalaca, Francuza, Nizozemaca i Turaka, na 9. mjestu, sa samo 2,5 milijuna uloženih milijuna više od belgijske lige...

Uvod, u biti, koristi za mercato kompliment HNL-u: jednostavnom računicom, koja s obzirom da je dosta stvari kod nas obavijeno poznatim velom poslovne tajne, nije sto posto točna, ali je prilično ilustrativna, HNL uzdanice u netom su završenom prijelaznom roku ukupno potrošili oko 10,5 milijuna eura, čime su na svjetskoj ljestvici dospjeli na respektabilno 14. mjesto, ispred liga poput austrijske (8,8), katarske (7,8), ali i - ruske, koja je na igrače ove zime dala 7,6 milijuna eura. Ako se uzme u obzir da su i više od tog iznosa prodavali (preko 13 milijuna eura); očito je da su ostali u plusu...

Bilanca je na kraju sljedeća: iz klubova HNL-a otišlo je 75 igrača, došlo je njih 92 (mnogo za zimski, tzv. panični prijelazni rok), a vrijednost cijele lige sada uz 135 stranaca ili 45,3% ligaške zastupljenosti, iznosi 243,93 milijuna eura.

S tom smo cifrom 16. vrijednost Europe, ispred Švicarske, Danske, Srbije i Poljske, a iza Austrije, Grčke, Škotske i Češke (ima čak osam klubova više)...

Ma odakle vama ta teorija o ekskluzivi ZG klubova u ligi?!

Inače od stabilnijih prvoligaša trenutno fale dva. Cibalija je u drugoj ligi. NK Zadar je otišao u stečaj i osnovan je HNK Zadar koji sad igra prvu županijsku ligu Zadarske županije.

Manjak nekih ozbiljnijih nogometnih ili većih sredina u drugoj ligi:

HNK Vukovar
Marsonija Slavonski Brod
HNK Segesta Sisak
Karlovac
Bjelovar?
Zadar
Dubrovnik