Pridružen/a: 03 svi 2009, 21:39 Postovi: 60563 Lokacija: DAZP HQ
Meni su puno draže naše stare.
Pa kaže vezak vezla Hrvatica mlada Vezak vezla u četiri grane
Prva grana kralja Tomislava Druga grana dičnog Zvonimira Treća grana Zrinski Frankopana A četvrta Jelačića bana Peta grana Radića Stjepana Šesta grana doktora Tudjmana Sedma grana Čovića Dragana Osma grana ostaje na nama
_________________ "Hrvata je danas u BiH manje od 400.000, ali je naš cilj da nas je milijun", kazao je Čović.
Pa kaže vezak vezla Hrvatica mlada Vezak vezla u četiri grane
Prva grana kralja Tomislava Druga grana dičnog Zvonimira Treća grana Zrinski Frankopana A četvrta Jelačića bana Peta grana bije poput biča To je grana Ante Pavelića
Sjećam se da je Đuka Čaić pjevao i o Allahu, a i Milo Hrnić je nešto šurovao u kombinaciji sa muslimanskim domoljubljem.
Makar uglavnom su svi domoljubni pjevači 90-ih zaboravljeni ili su promijenili repertoar, sve ih je Thompson torpedirao i preuzeo ekskluzivu na domoljubno pjevanje, iako je on sam 90-ih bio daleko od najpopularnijeg.
Pridružen/a: 03 svi 2009, 21:39 Postovi: 60563 Lokacija: DAZP HQ
Kaftanzoglio je napisao/la:
Sjećam se da je Đuka Čaić pjevao i o Allahu, a i Milo Hrnić je nešto šurovao u kombinaciji sa muslimanskim domoljubljem.
Makar uglavnom su svi domoljubni pjevači 90-ih zaboravljeni ili su promijenili repertoar, sve ih je Thompson torpedirao i preuzeo ekskluzivu na domoljubno pjevanje, iako je on sam 90-ih bio daleko od najpopularnijeg.
Djukina Hrvatine spominje i od Boga i Alaha.
Milo Hrnjić je pjevao ima jedna rijeka i zove se Drina, preko nje će proći oni što sve ruše, isto bole suze moje stare majke ko i duša stare muslimanke.
Doslovno himna dodrinaša.
_________________ "Hrvata je danas u BiH manje od 400.000, ali je naš cilj da nas je milijun", kazao je Čović.
U vremenu kad se i u Hercegovini klicalo Aliji, nedavno je bila obljetnica blokade JNA tenkova na putu u Sinj i u filmu se jasno vidi klicanje ljudi Aliji.
_________________ Čuvajte nacionalnu homogenost ko zjenicu oka svoga!
Dobro , znamo to, ja se nekad zajebavam samo ne stavljam smeške pa ljudi sve ozbiljno shvaćaju.
Ali tada je državna vlast u mainstream gurala prilično mekane pjesme, Moja domovina, Stop the war od Tomislava Ivčića, to možeš pjevati djeci za laku noć da bolje zaspu.
Tuđman naprimjer sigurno nikad nije bio na koncertu od Thompsona, on je postao mega popularan tek nakon 2000.
7. listopada 1571. Slavna vojna povijest – svaki peti vojnik najveće pomorske bitke kod Lepanta bio je Hrvat!
Bitka kod Lepanta najveća je i najkrvavija pomorska bitka u povijesti. Odigrala se je 7. listopada 1571. kraj grčkog grada Nafpaktosa, poznatijeg kao Lepant, smještenog na obali Jonskoga mora u današnjem Korintskom zaljevu. U bitci su se sukobile dvije najjače flote onog doba: flota Svete lige koja je objedinila sav kršćanski svijet ondašnje Europe i flota Osmanskog carstva. Ono što je gotovo nepoznato je to kako je kod Lepanta, najslavnije i najveće pomorske bitke u povijesti, čak svaki peti sudionik bitke na strani ujedinjenih europskih snaga bio Hrvat.
Pomorske snage Svete lige sastojale su se od 204 galije, 6 galeaca i 28 transportnih brodova iz Dubrovnika. Imale su 80.000 ljudi posade od kojih su 30.000 činili vojnici, a iako službeni zapisi ne postoje, procjenjuje se kako je među 80.000 mornara i vojnika više od 10.000 bilo Hrvata koji su dolazili iz različitih dijelova: s Krka, Cresa, Raba, iz Zadra, Paga, Šibenika, Trogira, Hvara, Splita, Brača, Korčule, Dubrovnika, Umaga, Poreča, Pule, Labina i Plomina (…). Velik doprinos hrvatskih gradova, posebice Dalmacije (koja se tada nalazila pod vlašću Mletaka) vidimo i u popisu galija koje su sudjelovale u bitci:
Otok Cres, galija Sv. Nikola
Otok Krk, galija Uskrsli Krist
Otok Rab, galija Sv. Ivan
Grad Šibenik, galija Sv. Juraj
Grad Trogir, galija La Donna (žena)
Otok Hvar, galija Sv. Jerolim
Grad Kotor, galija Sv.Trifun
Uz to treba napomenuti kako je i grad Zadar poslao svoju galiju ali ona je zarobljena kod Krfa prije nego što se uspjela priključiti glavnini flote, a Hrvati su sudjelovali i na galiji Lav iz Kopra. Korčulanske galije nije bilo jer je stradala u turskom napadu na grad samo mjesec dana prije bitke.
Snage Svete lige sukobile su se s brojčano nadmoćnijim neprijateljem 7. listopada 1571. Turske snage sastojale su se od 221 galije, 38 galeaca i 18 fusta koje je na desnom krilu predvodio admiral Mehmet Sorak, u sredini Mehmet Ali, a slijeva Uluç Ali. Imali su 41.000 veslača, 13.000 mornara i 34.000 vojnika (uglavnom janjičara), no iako im je ljudstvo bilo brojnije njihovi brodovi bili su slabije opremljeni, a janjičari nisu bili naviknuti na borbu po palubama. Brodovlje Svete lige imalo je topove, a vojska je bila naoružana ručnim vatrenim oružjem što se pokazalo kao velika prednost u borbi prsa o prsa na galijama.
Prema planu, brodovlje Svete lige trebalo je biti raspoređeno u formaciji polumjeseca, između čijih je krakova trebalo ploviti 6 velikih galijaca, po dva ispred svake eskadrile u središtu sa španjolskim brodovima Don Juana Austrijskog, no prije nego što je kršćanska flota zauzela ratnu formaciju došlo je do preuranjenog napada na lijevom krilu. Prema priči, preuranjenom napadu kumovala je i poznata dalmatinska nestrpljivost zbog čega je mletački general Agostino Barbarigo izgubio život. Međutim, njegova smrt nije bila uzaludna jer je tursko krilo bilo uništeno.
Poprište najžešće borbe bio je centar kršćanske flote, gdje se na admiralskom brodu La Reale vijorila zastava Svete lige koju je papa blagoslovio i predao Don Juanu od Austrije. Kršćanske snage naposljetku su osvojile turski zapovjedni brod i turskom admiralu odsjekle glavu te je izložile na jarbolu španjolskog zapovjednog broda što je dovelo do psihološke prednosti kršćanskih snaga i pomoglo u okončanju bitke.
Armadi Svete lige trebalo je pet sati da pobijedi i uništi tursku flotu. U 16 sati Papa Pio V koji se za vrijeme boja molio u katedrali u Vatikanu, ponesen ukazanjem potopljene turske mornarice, ustao je i rekao: ,,Zahvalimo Bogu, Kršćansko oružje je pobijedilo!” Dvije godine prije same bitke, u znak otpora prema turskim osvajanjima, papa Pio V cijelu kršćansku Europu pozvao je na moljenje svete krunice, pa su pobjedu kršćani pripisali zagovoru Blažene Djevice Marije. U znak zahvalnosti i kao spomen na bitku papa je odredio da se svakog 7. listopada slavi spomen Blažene Marije od Krunice, a znak zahvalnosti održao se i do danas kada se kroz cijeli listopad u crkvi javno moli krunica.
Ova bitka bila je jedna od najkrvavija pomorska bitki u povijesti – sveukupno je poginulo 28.000 ljudi. Trogirska, kotorska i šibenska galija bile su uništene, a na galijama s Raba, Krka i Cresa većina vojnika i mornara je poginula te nisu mogle ploviti. Kao zanimljivost, na jednoj od galija Svete lige u boju je bio ranjeni i Miguel de Cervantes, autor Don Quijotea.
U spomen na bitku u Hvaru se i danas čuva ”Zvir” – pramčani ukras pulena s hvarsko-viške galije koja je sudjelovala u bitci, dok se u Trogiru čuva pijetao – pulena s neprijateljskog broda koju su Trogirani donijeli kao trofej.
A nitko nije spomenuo našu autentičnu domoljubnu cajku Vesnu Pezo. Žena da se rodila kao Srpkinja ili Bošnjakinja bila bi mega zvijezda, a ovako zahvaljujući našem lažnom bježanju od Balkana može jedino kuburiti po opskurnim televizijama.
Pridružen/a: 03 svi 2009, 21:39 Postovi: 60563 Lokacija: DAZP HQ
najjača.
Pozdravi mi sve sinje moje more Naše brodove što po svijetu plove Tebi na dar dižem čašu vina Zapjevajmo sad onu iz davnina
Kome bi šumilo more moje Sinje Da Hrvatske nije, da Hrvatske nije Kome bi svirale moje mandoline Da Hrvatske nije more moje Sinje Sve, sve to dobro zna moja Dalmacija
Na jarbolu tvom vije barjak sreće Čuvamo ga mi mijenjati se neće Neka samo traju oseke i pline Zapjevajmo mi onu iz davnine
_________________ "Hrvata je danas u BiH manje od 400.000, ali je naš cilj da nas je milijun", kazao je Čović.
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
