Osobno obožavam engleski doručak.

Prvo treba definirati što je doručak. U Bosni i Hercegovini će reći da je jelo između 10-12 doručak. U Rijeci i Dalmaciji je to marenda, u Zagrebu gablec. Meni je doručak ono što jedem čim se ustanem, a to mora biti nešto lagano I neslano, onda taj obrok između 10-12 je najvažniji za dobro se najesti, ali to ne zovem doručak. A ako preskočim jesti poslije ustajanja nego čekam taj "doručak" u 10 isto već padam od gladi.

Jednostavno rečeno - doručak je prvo jelo nakon ustajanja, odnosno prvo jelo u tom danu i uobičajeno ga je imati najkasnije do podne. Barem je tako u Hercegovini.

Što kažu u Crnoj Gori?

To je istina što govoriš za zakiseljavanje organizma ali ne valja ni druga krajnost, previše lužnato.
Samo što ima jako malo lužnate hrane pa u tu drugu krajnost malo tko ode, samo voće i povrće je lužnato i to ne svo, koliko čitam neki orašasti plodovi i mahunarke isto naginju na kiselo, valjda zbog velikog sadržaja proteina i masti, bez obzira što su biljni.
...

Orasi, badem, lješnjak, pistaći meni kao čiki srednjih god pomažu u ljubavi, ko doping prirodni.

Jeli to zdravo stalno jesti i u većim dozama?

Naše ćelije trebaju blago alkalan pH, malo iznad 7. Kod zdravog čovjeka pH krvi nalazi se između 7,35 i 7,45.
Neke žitarice su blago kisele, ali idealna prehrana zahtijeva i određeni % kiselosti, tako da su žitarice u kombinaciji sa drugim (sirovim) biljnim namirnicama najbolji izvor prehrane.
Ako su prerađevine, niškorist posebno...

Tijelo samo regulira pH, isto kao i temperaturu.
Ne moraš sam radit balans pH, isto kao što ne moraš unositi hranu temperature oko 37 stupnjeva ili stalno boraviti na zraku temperature 37.
Bubrezi mogu više ili manje lučiti točno određene kemikalije, pluća mogu blago pojačati izlučivanje C02 čija je otopina kisela, a u tijelu se odvijaju kemijske reakcije u kojima ne vrijedi zakon očuvanja pH ako se ne varam, tijelo može pojačati i smanjiti i te reakcije.

E sad što točno trebaš raditi da pretjeraš u unošenju kiselog ili baznog i je li uopće moguće pretjerati s normalnom hranom, to ne znam...

Doručak bi trebao biti obrok koji slijedi nakon buđenja. To obično preskočim, jer pijem dvije kafe ujutro, što me prilično zasiti. Moj prvi obrok je od 10, 00 do 11, 00 časova. U Dalmaciji se taj malo kasniji obrok zove marenda, u stvari marenda je mali gablec kako bi ga u Zagrebu i okolini nazvali, čiji je cilj skratiti razdoblje od doručka i ručka.
U BiH se to naziva užina. Pod tom užinom se podrazumijeva u većini slučajeva sendvič.
Uz marendu se zna popiti i po koja čaša vina, razrijeđena s vodom, bevanda!
Marenda je obično toplo, svježe spremljeno jelo
Šta se obično gablecuje ili marenda? Gulaš, juha, varivo, salate od kuhanog mesa ...grah na gusto s kobasicom, a u posljednje vrijeme i jela s roštilja.

Doručak su izmislili protestanti zbog hrišćanske porodične radne etike , on se ne pominje kod pravoslavnih i katolika za dugo vremena.
Kad odeš u manastire i samostane tamo nema doručka već samo ručak(ako baš je neophodan) , a večera je glavna i osnova zbog samog Isusa Hrista.
Samo promisli o samoj reči "do-ručak" , iliti bolje o novoj hrvatskoj kovanici "zajutrak" to je već smehotres , mislim da to dovoljno govori.

2 obroka dnevno je dovoljno danas , dok pre 200 godina je trebalo više jer se šljakalo fizički više.

Lijepo i pametno pišeš. Jedan si od najkulturnijih i normalnijih ovdje.
Što se tiče doručka i hrišćana, u Bibliji se spominje doručak, gdje je obično poslužen kruh, sir i voće. Sviđa mi se ta kombinacija.

Recept: „Ljetni proteinski skyr–chia doručak u čaši”

Ukupno ≈ 320 kcal • ≈ 24 g proteina • složeni ugljikohidrati • zdrave masnoće • spremno za 5 min (plus noćno odstajanje)

Sastojci za jednu osobu
30 g zobenih pahuljica (sitnih ili instant)

5 g chia-sjemenki (≈ 1 čajna žličica)

150 g nemasnog skyra (ili čvrstog jogurta s ≥ 10 % proteina)

100 g zrele breskve ili nektarine, narezane na kockice

5 g oraha, grubo sjeckanih (≈ 1 čajna žličica)

1 čajna žličica meda (≈ 5 g) – po želji

Priprema
Večer prije pomiješajte zobene pahuljice, chia-sjemenke, 100 g skyra i 60–70 ml vode (ili nemasnog mlijeka) u staklenci od 300 ml. Dobro promiješajte, poklopite i stavite u hladnjak preko noći.

Ujutro promiješajte bazu; ako je pregusta, dodajte žlicu vode. Preko smjese rasporedite preostalih 50 g skyra za svježiji okus.

Na vrh složite kockice hladne breskve, pospite orasima i lagano prelijte medom. Poslužite odmah ili ponesite kao „to-go” doručak.

Zašto je dobar u kalorijskom deficitu
Visok udio proteina (≈ 24 g) – skyr i chia-sjemenke osiguravaju dovoljno leucina za očuvanje mišića.

Uravnotežen ugljikohidratni profil – zobene pahuljice i voće pružaju sporootpuštajuću energiju pa nema naglog pada koncentracije.

Kontrolirane masnoće – mala količina oraha donosi omega-3 i teksturu bez suvišnih kalorija.

Vlakna + voda – chia i zob upijaju tekućinu, povećavaju volumen obroka i produljuju sitost.

Ljetna svježina – hladna priprema osvježava, a breskva donosi vitamine A i C te kalij.

Ovim doručkom unosite otprilike 320 kcal, što je dovoljno nisko za umjereni kalorijski deficit, a ipak sadrži ključne makronutrijente i mikronutrijente za održavanje mišićnog tkiva i mentalne bistrine tijekom prijepodneva. Dobar tek!

Nisam prije vidio ovu temu.

Ukratko, sve kao Ministar. Ne doručkujem, radim 18-6, često 20-4 ili 23-1. Ne sjećam se kad sam doručkovao, to za mene ne postoji bar 20 godina.

Sad razmišljam da uvedem periodične 48 sati i 72 sata postove, nisam još probao. Odlično se osjećam kad ne jedem.