Mate Rimac investirao milijune u tvrtku u Livnu! Investicija pod znakom pitanja zbog lokalnih vlasti

Turizam je posljednjih godina postao jedna od glavnih gospodarska grana Hrvatske. Veliki broj turista koji dolazi ljetovati na hrvatski Jadran je iskazao potrebu za nekim novim oblicima ispunjavanja vremena tijekom godišnjeg odmora. More i plaže više nisu dovoljne da privuku turiste i da ih zadrže duže vrijeme na jednom mjestu. Turisti sve više bježe iz gradske vreve, uskih uličica i gužvi – u prirodu.

Upravo to je pokrenulo razvoj nekih područja u zaleđu, u malim mjestima nadomak moru. Kuće na osami u selima, uređena kamping naselja, glamping turizam (dolazi od riječi “glamurozno” i “camping”), adrenalinski turizam, eko turizam, sve to su samo neki od načina kako turisti odlučuju provesti svoje vrijeme.

Zbog male udaljenosti, to se počelo “prelijevati” i u BiH. Jedno od mjesta koje je odlično iskoristilo svoje kulturne, geografske i povijesne ljepote, blizinu Dalmacije i mora, i koje je ponudilo neke nove doživljaje je i – Livno.

Divlji konji, livanjski sir, rijeke koje šaraju najveće kraško polje na svijetu, prelijep pejzaž – puno toga što se ne može pronaći nigdje drugdje, a sve na jednom mjestu.

Taj potencijal su prepoznali pojedinci iz Livna koji su se odvažili i započeli razvoj turističke priče Livna. Vlastitim sredstvima, bez podrške lokalnih vlasti, s puno uloženog vremena i truda, postavili su Livno na turističku kartu Europe!

Ljepote ovog kraja su prepoznale tisuće turista koji su posjetili divlje konje na visoravni Kruzi, provozali se kajacima rijekom Sturbom i motorima po obroncima planina ili kušali domaći livanjski sir.

Jedna od osoba koja je prepoznala veliki potencijal je i Mate Rimac. O Matinim uspjesima ne treba puno pričati. Osnovao je tvrtku koja se bavi proizvodnjom električnih automobila i tehnologije za automobile drugih proizvođača. A od nedavno je postao i suvlasnik i direktor svjetski poznate tvrtke Bugatti.

Ali ono što se ne priča često je da je Mate veliki lokalpatriot i da često ističe svoje livanjsko podrijetlo. I ne samo da on ističe, nego on i djeluje. Osnovao je Linnovate – ustanovu koja pomaže pojedincima i timovima iz Livna i okruženja da svoje ideje pretvore u stvarnost.

Kroz tu ustanovu, Mate je i financijski podržao mnoge projekte koji su iz ideje postali tvrtke i koji zapošljavaju ljude. Često je u javnim istupima spominjao da je njegov jedini cilj napredak Livna i zadržavanje ljudi u njemu.

Jedan od pojedinaca koji je odlučio ostati i koji se usudio nešto pokrenuti je Marin Mamuza, mnogima poznat kao vrhunski fotograf. I on je zbog svog lokalpatriotizma odlučio ostati u Livnu i pokrenuti nešto, pokušati nešto promijeniti, a veliki potencijal je vidio u turizmu. Ono što je vidio kroz objektiv svog fotoaparata je odlučio drugima ponuditi izravno, uživo. Pokrenuo je Continental Adventures – tvrtku koja je do sada djelovala kao turistička agencija. Do sada su doveli tisuće turista u Livno i bili jedni od pokretača priče o livanjskom turizmu, a sada su zvijezda vodilja livanjskog turizma za mnoge druge.

Marinove žar i strast, ali i sve mogućnosti koje Livno nudi, je prepoznao i Mate Rimac. I ne samo prepoznao, nego i podržao, piše zvono.ba.

Mate Rimac je u tvrtku Continental Adventures već drugi put uložio sredstva, a ovaj put se radi o investiciji od 2 milijuna eura, odnosno gotovo 4 milijuna KM! Tom investicijom ne samo da je uložio ogroman novac, nego i svoje znanje, vrijeme i kontakte.

Ono što je za sada poznato je da će tvrtka Continental Adventures ovom investicijom između ostalog graditi i turistički resort u Livnu, ali i ostali prateći sadržaj kao što je restoran. Sve na temeljima prelijepog krajolika, kao i divljih konja, i drugih atrakcija Livna koji privlače turiste iz cijelog svijeta.

Politika umiješala prste
Kako to obično biva u BiH kad su politika i vlast u pitanju, stvari se rade stihijski, bez plana i programa, bez ikakve vizije. Posljednjih dana je u javnost došla informacija da je Vlada HBŽ raspisala natječaj za dodjelu koncesija za izgradnju vjetroelektrana na području grada Livna.

Nekoliko je izrazito problematičnih stvari u cijeloj priči:

– sve je rađeno u tajnosti zatvorenim natječajem za odabrane prijavitelje (javnost je slučajno doznala za to kada je sve već skoro gotovo)

– nije bilo nikakve javne rasprave o tome

– koncesije se daju za područja koja su izrazito bitna za turizam

– nije napravljena prethodna studija utjecaja na okoliš i utjecaja na životinje (s naglaskom na divlje konje)

Koncesije za izgradnju vjetroelektrana se daju za područja Kruga i Vagnja. Za cijelu priču turizma je izuzetno bitno upravo područje Kruga. Radi se o visoravni u podnožju planine Cincar koja se prostire na području općina Livno i Glamoč i na kojoj obitava preko 800 divljih konja.

Upravo ti divlji konji su najveće blago livanjskog turizma. Gotovo je nemoguće u cijelom svijetu naći toliko divljih konja na jednom mjestu koji žive slobodno, a to je ono što privlači turiste. Ti turisti kada dođu zbog konja u Livno, žele doživjeti i druge čari Livna, degustirati livanjski sir i pole, zagaziti u hladnu Sturbu, promatrati šaroliki životinjski svijet samog polja.

Postavljanjem velikih vjetro-stupova prvo bi se narušio vizualni dio krajolika na području Kruga, a potom bi se sigurno narušilo to područje kao stanište životinja. Dakle sve ono što stvara čar za posjetitelje i što je glavni generator turizma u Livnu.

Nevjerojatno je da je ovako bitna i velika stvar dogovarana, planirana i provedena “ispod stola”.

Veliki problem cijele ove priče je što se nije razgovaralo s relevantnim dionicima ove problematike u gradu Livnu i u županiji, dakle ljudima koji su postavili turizam tamo gdje je sada.

HRS: VLADA DIJELI KONCESIJE PO LIVNU KAO DA SUTRA NE POSTOJI!

Gradski vijećnici i Gradonačelnik, izabrani od građana Livna, su u tajnosti raspravljali i odlučivali na sjednici Gradskog vijeća u utorak 19. srpnja.
Jedna od zanimljivijih točaka dnevnog reda trebala je biti Informacija o koncesijama na području Grada Livna. Materijali dostavljeni vijećnicima su bili nepotpuni i zastarjeli. Nije bilo izvjestitelja iz gradskih službi po ovoj točci, nitko iz Vlade Hercegbosanske županije nije ni došao na sjednicu.
Nikoga nije previše briga što Livno od silnih koncesija godišnje ostvari prihod od 8.500 maraka.
Sjednica je trajala sedam sati. Prijenosa sjednica nema.
Većina već otvoreno negoduje što se uopće na Vijeću raspravlja o točkama dnevnog reda. Postala je praksa da se vijećnici potpišu da su nazočni na sjednici i jednostavno odu. Ispada da građani glasaju za gradske vijećnike da bi ovi primali mjesečno 400 maraka i šutjeli 4 godine.
Pokušali smo nakon rasprave predložiti zajedničke, konkretne zaključke po pitanju koncesija koje direktno ugrožavaju mještane Livna i njihovu privatnu imovinu. Nismo dobili podršku, već je usvojen zaključak da se proširi povjerenstvo koje razmatra pristigle zahtjeve za koncesiju.
Vijeće je uskratilo dati suglasnost Vladi Hercegbosanske županije za proširenje koncesije koju od 2010. godine posjeduje tvrtka „HB Wind“. Naime, Vlada je tražila suglasnost Vijeća da se postojeća koncesija, stara 12 godina po kojoj se do sada nije uradilo apsolutno ništa, proširi sa područja iznad Drinove međe na cijeli potez preko Rudina, Dugih njiva i Oštrulja sve do vrha Jelovače.
Ne treba napominjati da bi takvim proširenjem koncesije, od koje Livno u proteklih dvanaest godina nije imao nikakvu korist, značilo zauzimanje ogromnog broja privatnih parcela žitelja Vidoša, Grgurića, Dole, Dobrog, Megdana, Potkraja i mnogih drugih.
Vijeće Vladi nije dalo suglasnost, što će Vlada učiniti po pitanju proširenja ove koncesije ostaje za vidjeti.
Obzirom da je Vlada provela natječaj za dodjelu cijelih Kruga pod koncesiju a da javnosti nisu ni riječi rekli, te da su samo na posljednjoj sjednici dodijelili još dvije koncesije za izgradnju vjetroelektrana na području Županije, postavlja se pitanje kako ćemo saznati što su odlučili kada je u pitanju proširenje koncesije „HB Wind“!?
Možda je koncesija već i proširena na područje prikazano na karti a da mi to i ne znamo!?
HRS Livno

Prenosimo detaljne informacije o slučaju: “MJEŠTANI LIVANJSKIH SELA PORUČUJU: NE DAMO NAŠE IZVORE!
Livno, 26.08.2022.
Deset godina je prošlo od kad je Vlada HBŽ dala koncesiju na Poljanama ispod Tušnice za eksploataciju 5 litara u sekundi vode.
Tada je Branko Džeko bušio bušotinu ispod Tušnice duboku 18 metara širine 90 milimetara. Izvor kojim se napaja selo Tušnica vodom je tada, po kazivanju mještana, znatno oslabio.
Rok za početak eksploatacije po koncesijskom ugovoru je bio 36 mjeseci ili se ugovor automatski raskida.
Četiri godine su prošle od kad je Vlada nezakonito blagoslovila preprodaju iste te koncesije koncesionaru kojem je 2015. godine tadašnja vlada na čelu sa sadašnjim ministrom financija dala koncesiju za solarni park na kojem se u idućih sedam godina nije uložila ni jedna marka.
Šest puta u tri godine su mještani sela pod Tušnicom morali mirnim prosvjedima štiti svoje izvore od „investitora“ koji su pod pratnjom policije prijetili hapšenjima i moćnicima.”
Preko dvjesto potpisa mještana kojim upozoravaju na ugrožavanje svoje životne sredine i privatne imovine nije bilo dovoljno da im itko od nadležnih institucija odgovori ili ih pozove na sastanak.
Prije godinu i tri mjeseca stručno povjerenstvo sadašnje Vlade je izradilo izvještaj na 24 stranice detaljno opisujući sve nezakonitosti oko dodjele i preprodaje ove koncesije. Mještani su bili u pravu i bez razloga im se prijetilo uz asistenciju policije.
Prije četiri mjeseca moćnici zapovijedaju ovoj vladi da promjene stav. Unatoč protivljenju vlastitog povjerenstva čiji su izvještaj prihvatili prije godinu dana, donose odluku i daju mig neupućenoj ministrici Dijani Puzigaća da potpiše novi aneks na Ugovor koji je istekao prije sedam godina.
Po sedmi put mještani mirnim prosvjedom daju do znanja svim institucijama da se i njih nešto pita kad već nisu zaslužili da se u 10 godina održi jedna suvisla javna rasprava.
„Investitori“ po prvi put u 10 godina dolaze među mještane zovu policiju i prijete.
Policija ovih dana obavlja obavijesne razgovore, najavljuje hapšenja, oduzimanje lovačkog oružja, izolira nepodobne pojedince sve u cilju da omogući bušenje rupe dubine 400 metara tik uz vodocrpilište na lokalitetu „Krivića vrtli“ kilometar daleko od lokacije Poljane na kojoj je originalno izdana koncesija.
Ako presuše naši izvori kako mislite da će vode biti u Mandeku iz kojeg Podhum crpi vodu!?
Još jednom ćemo skupiti potpise i obratiti se institucijama sa pobrojanim kršenjima zakona koja ste vi iz Vlade usvojili u svome izvješću tražeći zaštitu svojih osnovnih prava.
U međuvremenu moćnici, pripremite marice, jer se mi takvih nismo bojali ni kad su vaši udbaški mentori sijali strah istim metodama kao što to i vi danas činite!
Udruga građana „Turani“

GDJE JE LIVNO?l
Livno je sjedište i središte HBŽ u kojoj, prema popisu stanovništva iz 2013., živi 76,8 posto Hrvata, 13 posto Srba i 9,5 posto Bošnjaka.
Iako iz perspektive domaćeg stanovništva Bosna počinje iza Kupreških Vrata, Hercegovina iza Studenih Vrila, a Dalmacija od Kamenskog i Vagnja, ipak se moramo svrstati u Bosnu ili u Hercegovinu.
Postavlja se pitanje imaju li pravo oni Livnjaci koji danas kažu da je livanjski kraj sastavni dio šire Hercegovine. Ja mislim da imaju zbog zemljopisa, jezika, folklora, povijesnih zapisa i administrativnog pripadanja.
Po zemljopisnom, povijesnom i kulturnom kriteriju Livno je:

1. VODNI SLIV
Sve vode u Bosni idu u Crno More. Sve vode u Hercegovini idu u Jadransko more.
REZULTAT: Hercegovina

2. GANGA
U Hercegovini a ne u Bosni se piva ganga.
REZULTAT: Hercegovina

3. PUČKA ARHITEKTURA
Nekada se kuće u Bosni uglavnom nisu gradile od kamena, kvadratnog su presjeka, a krov je uglavnom na četiri vode. U Livnu nisu.
REZULTAT: Hercegovina

4. PORIJEKLO STANOVNIŠTA
Najveći dio prezimena u Livnu podrtlom su iz Dalmacije, a onda iz Hercegovine
REZULTAT: Hercegovina

5. KRAJOLIK
Livno je kraški krajolik karakterističan za Hercegovinu i Dalmaciju, za Bosnu nije.
REZULTAT: Hercegovina

6. JEZIK
U Livnu se govori ikavica, što je karakteristično za Dalmaciju i dio Hercegovine. Hrvati u Livnu ne izgovaraju glas H a ponekad ni F (npr. ,,Rvacka”, "Pilip” itd. ) što je jezik Sinjana i Imoćana
REZULTAT: Hercegovina

7. KULINARSTVO
Jeste li ikada čuli za bosanski pršut? Za pršut je potrebna suha klima i bura. Prušut se radi u Hercegovini i Dalmaciji.
REZULTAT: Hercegovina

8. NARODNE IGRE
U Livnu se oduvijek bacalo kamena s ramena, u Bosni ne.
REZULTAT: Hercegovina

9. CRKVA
Livno je u Banjalučkoj biskupiji.
REZULTAT: Bosna

10. GLAVNI GRAD LIVNJAKA?
Livnjaci su uvik trgovali u Splitu i išli u školu i liječenje u Split.
REZULTAT: Ni Bosna ni Hercegovina

11. POVIJEST
- do 1326. Livno je u sastavu hrvatske države
- od tada do turske okupacije pripada bosanskom kraljevstvu
- za turske okupacije je bosanskom sandžaku
- za A-U je u sastavu Bosne
REZULTAT: Bosna

12. U Kraljevini Jugoslaviji podjelom na banovine je u Primorskoj pa u Banovini Hrvatskoj
REZULTAT: Hercegovina

13. PODJELA U SFRJ
BIH je u Jugoslaviji bila podjeljena na na četiri oblasti: Sarajevska, Mostarska, Banjalučka i Tuzlanska. U Mostarsku oblast spadalo je i Livno.
REZULTAT: Hercegovina

14. ŠTO LJUDI KAŽU?
Većina je nekada govorila da su Bosanci. Drugi kažu da nisu ni B ni H , nego Tromeđa (Završje), a manji dio, oni uz jezero da su Hercegovci.
Bosanci će uglavnom reći da je Livno Hercegovina, Hercegovci da je Bosna.
REZULTAT: Završje

14. LOKALPATRIOTIZAM
U Hrvata iz Livna nikada nije bilo izraženog lokalnog patriotizma niti prevelike povezanosti prema Bosni, niti prema Hercegovini. Uvik smo se osićali prvenstveno Hrvatima
REZULTAT: niti Hercegovina, niti Bosna

Danas su pojmovi ,,Bosna” i ,,Hercegovina” prominili značenje. Pojam ,,Bosna” počinje značiti područje s većinskim muslimanskim stanovništvom, dok pojam Hercegovina, odnosno Herceg-Bosna, počinje značiti područje s većinskim hrvatskim stanovništvom.