Sjećam se onih njihovih sela Željeznog Polja i Šerića,onako ne vidjeh nigdje klizišta kod srpskih i hrvatskih sela.

U Željeznom Polju je to ovako izgledalo, doslovce pola sela otklizalo.



To po meni nije nastanjivo. Jer dotični stanovnici nisu Japanci da znaju naučiti živjeti s tim i aktivno se prilagoditi i poštovati dogovorena pravila.

Konkretno ovdje su zasadili malinjake i prokrčili šume koje su držale tlo, a klimatske promjene su donijele pljuskove koji se sada događaju svake godine i ispiru ta klizišta.

Sa druge strane, jasno je da su prilike iz maja 2014. godine predstavljale ekstrem
koji bi doveo u pitanje organizovanost i pripravnost i razvijenijih zemalja. Podsjetimo se da
su u pitanju rekordni maksimumi padavina, rekordni nivoi vodostaja i do tada nezabilježena
masovnost aktiviranih klizišta, a da su pojedini tipovi pojava bili krajnje neuobičajeni za region
(tecišta, bočna širenja). Procijenjeno je da je čak milion stanovnika Bosne i Hercegovine
na neki način pogođeno posljedicama poplava i klizišta, pri čemu je 90.000 evakuisano, a
stradalo je dvadeset i petoro, dok je ukupna materijalna šteta procijenjena na oko 2 milijarde
eura, odnosno 15% bruto nacionalnog dohotka. Procijenjeno je da je zbog padavina u aprilu
i maju 2014. godine aktivirano preko 3000 klizišta koja su oštetila ili uništila preko 2000
stambenih objekata. Na preko 150 lokacija došlo je do prekida saobraćaja na osnovnoj putnoj
mreži, dok je 51 klizište pokrenuto u zonama sa zaostalim minama.

Ta klizišta su svjedoci mnogobrojnih pokolja nad Bošnjacima u poslednjih 200 godina, gdje su se ljudi povlačili u brda i pravili zbijena naselja na nepristupačnom terenu kako bi bar malo povećali svoje šanse za opstanak.

Ta klizišta su svjedoci mnogobrojnih pokolja nad Bošnjacima u poslednjih 200 godina, gdje su se ljudi povlačili u brda i pravili zbijena naselja na nepristupačnom terenu kako bi bar malo povećali svoje šanse za opstanak.