HercegBosna.org

Pan · **Pridružen/a:** 16 lip 2019, 08:55 **Postovi:** 242

Ima li neko komentar? https://govori.tripod.com/hrvati_ijekavci.htm

dane-croatia

Pan je napisao/la:

Ima li neko komentar? https://govori.tripod.com/hrvati_ijekavci.htm

Vezano za ijakevicu, o tome je li ona hrvatska ili srbska, krajem 18.st. se izjasnio srbski episkop, uvaženi Petar Petrović, potomak istinskih Srba koji su iz Srbije prebjegli u Vojvodinu:

Dielovi zapisnika (koji su pisani njemački) sa sjednice od 17. studeni 1791. i od 9. siečnja 1792. gdje dvorski savjetnik grof Edlinger podupire episkopa i dvorskog savjetnika Ilirske dvorske kancelarije Petra Petrovića i tvrdi da bi Stulićev rječnik u srbskim školama prouzročio odnarođivanje i prekid srbske književnojezične tradicije:

,,Srpski narod bi ovakovim rečnikom zaboravio po vremenu čitati svoje knjige. Morao bi učiti latinski, mađarski, hrvatski i u opće svaki jezik koji mu je u susedstvu, te bi izgubio svoju narodnost. S tim bi dakako moral uginuti i obeležje toga naroda, koje ga je vekovima delilo od tolikih drugih naroda.'' (Magarašević 1898[194]: 6)

Episkop Petrović smatra Stulićev dubrovački rječnik hrvatskim i koji nema veze sa Srbima:
,,Slavenosrbi su svoj crkveni jezik kultivisali i on se kod njih sve više razvijao, pa sad najedanput im se nameće mnogo različitiji jezik hrvatski. Ni za naš narod ne bi dakle zgodan bio taj rečnik a kamo li za ostala slovenska narječja u našoj državi. Hrvatski dijalekat je prema slavenosrpskom, kao npr. gornjonjemački prema švapskom'' [...]

,,Ako se hoće ovo delo da štampa o državnom trošku, tada referent Petrović po svojoj dužnosti mora izreći, da je ovakvo delo onda zgodno samo za Hrvate i Dalmatince, jer samo njima može koristiti, a slovenski narod koji samo ćirilicu poznaje mora ostati pri rečniku koji je i dosad bio. [...] Naš narod nema dakle te potrebe, da se služi tuđim rečnikom, koji mu istiskuje iz ruku pradedovsko pismo.'' (Magarašević 1898 [194]: 4-5, usp. Brlek 1987: 70)

Srbski episkop nije prihvaćao Stulićev rječnik čak ni kad su Austrijanci nudili da ga tiskaju na ćirilici. (Brlek 1987: 92)
Inače, krajem 18.st se pod hrvatskim jezikom najviše podrazumievala kajkavština, ali episkop Petar Petrović Stulićev štokavski (i)jekavski rječnik izričito zove ,,jezikom hrvatskim''.

Eto, izvorni Srbi na čelu s uvaženim episkopom Petrom Petrovićem, prije Vuka Karadžića, štokavsku ijekavicu zovu hrvatskim jezikom...
Možda, da su se tada pravoslavci na protoru Hrvatske i Bosne zvali Srbima, možda bi uvaženi Petar Petrović tada drugčije govorio?

zbl · **Pridružen/a:** 28 sij 2021, 21:02 **Postovi:** 2143

Iijekavica je i srpska i hrvatska i tu je potpuno irelevantno šta o tome misli neki pop.
Da li su se pravoslavci po Hrvatskoj i Bosni osjecali kao Srbi krajem 18 vijeka je takođe potpuno nebitno, jer nije bilo nikakvih popisa po etničkoj pripadnosti koji bi nam dali odgovor na ovo pitanje.
Činjenica je da su skoro svi pravoslavci van Srbije štokavski ijekavci. Ti pravoslavci su zbog pripadnosti srpskoj crkvi danas Srbi.

dane-croatia

zbl je napisao/la:

Iijekavica je i srpska i hrvatska i tu je potpuno irelevantno šta o tome misli neki pop.
Da li su se pravoslavci po Hrvatskoj i Bosni osjecali kao Srbi krajem 18 vijeka je takođe potpuno nebitno, jer nije bilo nikakvih popisa po etničkoj pripadnosti koji bi nam dali odgovor na ovo pitanje.
Činjenica je da su skoro svi pravoslavci van Srbije štokavski ijekavci. Ti pravoslavci su zbog pripadnosti srpskoj crkvi danas Srbi.

https://kamenjar.com/velikosrpstvo-kao-psihopatologija/
Srbijanski novinar Teša Tešanović:
„Kod Srba, 99.99 posto Srba smatra Hrvate Srbima. To čak i najveći srpski liberali smatraju“.

Tako da je ovaj srbski pop (kano jedna od mnogih činjenica) izuzetno važan, kano hladni tuš za Srbiju i njezine genijalne ,,istoričare''.
Neka Srbi slobodno sanjaju o velikoj Srbiji, ali neka ne izmišljaju neko poviestno pravo i u njoj traže neka opravdanja...

Planina

Jaka ikavica pajde iz Bugojna, svaka čast, ovo je praktički isti govor kao u Duvnu/Livnu/Kupresu;

Zanimljiv komentar ispod klipa

Citat:

NewBosniaks
prije 11 sati
Originalan Bosanski jezik je ikavica,svi moji predci su tako govorili, baš kao i ova rijeć mrkanje što je neko spomenuo u komentarima.Ovaj ćovjek se bori da vrati ikavicu u obićan govor i razgovor i ja to cijenim.

Pan · **Pridružen/a:** 16 lip 2019, 08:55 **Postovi:** 242

Prije neki dan idem ulicom i jedna baba Srpkinja rodom iz Vrlike (1930 i neko godište) priča sa jednom mlađom ženom i kaže joj "kako ti dica." Lokacija je okolina Beograda. Nisam je viđao godinama pa sam i zaboravio kako govori, ali prisjetio sam se da je i ranije govorila ikavski. Moguće da je iz nekog sela kod Vrlike, pokojni muž joj je bio baš iz Vrlike (isto Srbin).
Sreo sam nekoliko Srba iz Vrlike i okoline koji su govorili skroz ikavski, svi su rođeni prije WW2 osim jednog koji je 1957 godište (taj je iz sela Maovica pored Vrlike).

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5608

Pan je napisao/la:

ČAKAVCI ZGUBLJENI VA PREVODU

Dok se na državnim televizijami čakavština prevodi, neke lokalne televizije već imeju i dnevnik na čakavice. Bez prevoda. Ima i drugih emisija na čakavštine, ča j' dobar način da se ta naš domaći zajik promovira va medijimi. Neki su rekli da njin ne bi pačilo ni da j' i celi novi list na čakavice.

Već dtugi put kuliko mi j' poznato, čakavština se na našoj televiziji tretira kot strani zajik. Pred ko leto na rečkon putničkon terminalu delali su nekakovu anketu. Katamaran su čekale dve čakavke z jednoga kvarnerskoga otoka. Novinar ih je pital da ča misle o novon terminalu, a gospe su mu odgovorile na svojen otočnon govoru. Da bi ih razumela cela Hrvacka, spod te dve otočanke klali su prevod na književni hrvacki zajik. Kad zimaju izjavi po Dalmacije, nigdar nima prevoda na hrvacki. Nisan još ćapala da prevode kajkavci, mogari moran priznati da njih dobro ne razumen. Morda j' problem va ten j' i čakavštine i kajkavštine fanj malo na televizije, a dalmatinski se često more čut i već nan je simi va uhu.

Drugi primer prevođenja čakavštine pripetil se pasanu šetemanu. Na jednoj komercijalnoj televizije sopet je počel onaj serijal o jubavi ka se išće na selu. Jedan od kandidati j' iz Istre, kuliko se moren spametit iz Svetoga Petra va Šume. Mladić celo vrime divani čakavski, a va prilogu j' bila i njegova kunpanija. Mladići su neč povedali na čakavice, a ispod njimi j' sopet šal titl z hrvackin prevodon. Onput je kandidatu za jubav na selu prišla jedna divojka z unutrašnjosti, ka ni znala ča bi mu odgovorila aš, pokazalo se ni razumela ča j' mladić čakavac pita. Potle j' sama pred kamerami objasnila da joj se para da dečko govori arapski. I tako se njihova potencijalna jubav našla zgubljena va prevodu. Druge divojke nisu imele ta problem, čak ni ona z Novog Sada ali neč takovo, pa j' morda va ten ča divojka ka ni razumela čakavski ni talentirana za zajici.

Ipak, ima neč va ten da mi va Hrvackoj bolje razumemo srpski leh naši dijalekti. Pokazalo se da neki ki j' na primer iz Slavonije, čakavštinu doživljava kot strani zajik. Za čakavci njihov dijalekt i je zajik, pa bi morda i mi mogli iskat dvojezični natpisi. Na ulazu va naš grad tako bi moglo stat: Rijeka - Rika - Reka, a uz Meju - Granica. Ima i Rečana ki nisu čakavci i izrazili su želju da se parića kakov tečaj čakavskoga zajik. Ideja za razmišljanje.

^^
Dominira ekavica.

Guštan te štit, prijateju. Sve san te razumia. Kapil son te do zonje beside.
Pripoznajen sve stare lokative, različite dvojine i stare množine... Potriba je pinkicu napregnit možjane i sve se razumi. Čakavšćina je samo jedno od naričja hrvatskog jezika. Nažalost, negativna selekcija u hrvatskoj kinematografiji i prosviti čini sve na zatiranju naričja. U zadnjih 30 godina gotovo u svin serijaman i filmovinan se govori na ovoj novozagrebšćini, ka da ne postoji Hrvatska izvan crte Jarun - Medvegrad - Sesvete - Velika Gorica. U današnja vrimena ne bismo dočekali Malo misto, Velo misto, Gruntovčane. Na pravemu putu su bili Dirigenti i mužikaši te Stipe u gostima, premda je to laka inačica naričja. Već priko 5 godina postoji gotov scenarij za seriju po Legendama o rodijaku Ćipi i još nisu ništa snimili.

Povrh svega se grozin kad nan u serijama uloge primoraca dobijaju bh. muslobošnjački tvrdolinijaši, pa onda lik iz Zagore ili s otoka govori naglaskon ka' da je iz Kalesije. Ili ovako: pri će se u seriji lik koji je mujaga iz Bosne nego da se pojavi čakavac koji tvrdo govori u naričju. Iznimno mi se svidilo kad se u Odmori se, zaslužio si pojavio lik kućne pomoćnice koja je govorila tvrdom kajkavšćinom.

Sokolić · **Pridružen/a:** 14 sij 2013, 23:25 **Postovi:** 5608

Živa ikavica. Ikavica u izbornoj promičbi.
Jedan izborni plakat iz 2021.

od Vice Mihanovića
slika

i od Ante Franića
slika

jedan stari Kerumov plakat iz 2009.

i jedan iz 2013.
slika

Robbie MO

Nagrade na klapskom festivalu u Posušju, na priznanicama piše

I. misto
II. misto
III. misto

buenos aires · **Pridružen/a:** 05 kol 2018, 20:37 **Postovi:** 5633

[instagram][/instagram]

Robbie MO je napisao/la:

Nagrade na klapskom festivalu u Posušju, na priznanicama piše

I. misto
II. misto
III. misto

Lipo, lipo... ikavica je puna duše, triba je čuvat.

Pan · **Pridružen/a:** 16 lip 2019, 08:55 **Postovi:** 242

Odlomak iz pisma koje je ikavicom napisao jedan graničar 1663. godine igumanu manastira Lepavine, boldovano govori pod kakvim pritiskom su bili tadašnji pravoslavni graničari/Krajišnici u Vojnoj Krajini https://i.ibb.co/LYcKnhP/20220805-230702.jpg
Izvor: Zbirka R. Lopašića "Monumenta ecclasiae greaco-orientalis in Croatia et Slavonia" u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Pismo je do sada tematski pominjano u radovima kod Ivića, Šimraka, Kudelića itd.

Šjor Ante Vukšić dobar poznavalac istorije Hrvatske posebno Dalmacije kaže da je vidio dokumente uglavnom iz 17-og i nešto iz 18-og vijeka koje su pisali pravoslavci iz današnje HR, a koji su napisani čistom ikavicom (neki ćirilicom, a neki latinicom). To je u redu, samo je zaključak šjor Ante o porijeklu ikavizma kod tih pravoslavaca diskutabilan.

slika

HercegBosna.org

Ikavica - istraživanje

Online