Pridružen/a: 03 svi 2009, 11:29 Postovi: 83476 Lokacija: Institut za razna i ostala pitanja
Ja ga zamišljam ko neko Aralsko jezero. Jer da je bilo duboko, imali bi danas na prostoru Mađarske područja depresije, odnosno puno niža od razine mora.
Ali ne znam jesam li u pravu.
_________________ Bošnjaci su primali 30 godina ogromnu političku pomoć, da ne liče na potpuni kurac.
Ja ga zamišljam ko neko Aralsko jezero. Jer da je bilo duboko, imali bi danas na prostoru Mađarske područja depresije, odnosno puno niža od razine mora.
Ali ne znam jesam li u pravu.
bilo je duboko, ali je s vremneom došlo do izdizanja razine kopna zbog orogeneze
_________________ Čuvajte nacionalnu homogenost ko zjenicu oka svoga!
Pridružen/a: 01 lip 2021, 10:38 Postovi: 8641 Lokacija: Tu negde
divizija je napisao/la:
Robbie MO je napisao/la:
Ja ga zamišljam ko neko Aralsko jezero. Jer da je bilo duboko, imali bi danas na prostoru Mađarske područja depresije, odnosno puno niža od razine mora.
Ali ne znam jesam li u pravu.
bilo je duboko, ali je s vremneom došlo do izdizanja razine kopna zbog orogeneze
I ostase samo Balaton
_________________ Popis 2022-ge 99,99%Srbendi . "Novi Pazar ,Sjenica i Tutin 99,99%high IQ Srbendi ostatak srbofilne mujage". "Preševo i Bujanovac 99,99%high IQ Srbendi ostatak srbofilni Šiptari ".
Ovo je kod mene, deset km od Avde na nekih 380mnv, Dubnica je za nekih 200m niže. Našao sam ja masu tih fosila kao dijete, od listova, preko svih vrsta školjaka i drugih ostataka koji se raspadnu pri otkopavanju, podsjećaju na kredu.
Ugalj je fosil davnih džinovskih paprati, tu okolo Tuzle još imamo sol kao ostavštinu panonskog zaljeva i čini mi se kako Avdo ima jedan mineral soli u kolekciji. Također na par lokaliteta pojavljuju se slabi izvori nafte.
Prije par godina na google maps se pojavila satelitska snimka lokaliteta južno od Tuzle koja je mene šokirala, jer se na njoj jasno vidio dvadesetak km dug i prav višestruki nabor koji mi na zemlji doživljavamo kao strme uzbrdice i nizbrdice. Upravo u tim naborima koji se pružaju prema Kalesiji je velika količina fosilnih ostataka. Sami nabori govore da je došlo do neke kataklizme, jer su ispod njih zarobljene naslage uglja.
Živi fosil - Congeria kusceri iz doba panonskog mora.
endemska vrsta školjkaša, dinarski špiljski školjkaš Congeria kusceri jedini je poznati podzemni školjkaš na svijetu. Ova mala školjkica koja, obitavajući u izoliranim krškim podzemnim sustavima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, uspješno svladava socijalno distanciranje već pet milijuna godina, preživjela je okolišne promjene koje su dovele do izumiranja svih ostalih vrsta Congeria. Iz tih je razloga prepoznata kao izvanredna vrsta te je ušla u finale izbora za mekušca 2021. godine, koji provode Istraživački institut i muzej Senckenberg i Centar za translacijsku i genomsku bioraznolikost (TBG) u Frankfurtu.
Sada je taj rijetki, endemski školjaš u utrci za "mekušca godine"! Naime, Congeria kusceri ušala je u izbor "top pet" mekušaca od čak 120 prijavljenih. Danas se Congeria nalazi na Crvenom popisu špiljske faune Hrvatske, u kategoriji kritično ugrožene vrste, a na europskoj razini štiti je Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije. Kao i mnoge druge špiljske životinje, i Congeria kusceri razvila je brojne prilagodbe za život u špiljama. Među najistaknutijima su gubitak pigmentacije i osjetila vida, promjene u životnom ciklusu i načinu razmnožavanja te povećana dugovječnost. Naime, Congeria kusceri živi 25 puta dulje od svojih najbližih nadzemnih srodnika).
Školjkaš Congeria kusceri je ostatak faune koja je živjela u tercijaru i preživjela do današnjih dana spustivši se u podzemlje. Tako je odoljela promjenama na površini zbog kojih su druge vrste roda Congeria izumrle. Cijeli rod se smatrao izumrlim, sve do 1934. godine kada su ljušture ovih školjkaša pronađene u izvoru Stinjevac kod Vrgorca u Dalmaciji. Na temelju njih je slovenski malakolog Ljudevit Kušcer pretpostavio da Congeria živi u dubinama podzemlja. Prve žive primjerke pronašao je Jože Štirn u ponoru Žira na Popovu polju u Hercegovini, a 1962. godine je slovenski malakolog Jože Bole opisao novu vrstu - Congeria kusceri.
Do danas je ovaj školjkaš, veličine oko dva centimetra, nađen na svega petnaestak podzemnih lokacija Dinarskog krša u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Znanstvenice Instituta Ruđer Bošković (IRB) bile su dio tima hrvatskih biospelologa koji je 2013. godine opisao još dvije, za znanost nove vrste, ovog školjkaša u podzemnim vodama Dinarskog krša.
Ne možeš započinjati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš postati privitke.
potop!?
na nekih 380mnv, Dubnica je za nekih 200m niže. Našao sam ja masu tih fosila kao dijete, od listova, preko svih vrsta školjaka i drugih ostataka koji se raspadnu pri otkopavanju, podsjećaju na kredu.
