Stvar je u tome što je Srbija kao država stvorena u prvoj polovini 19. st. i odmah je krenula na izgradnju propagande za ekspanzionističku politiku Isto naravno važi i za druge balkanske nacije poput Grčke. Cilj je bio jednostavan: proširiti Srbiju gdje god je to moguće, po mogućnosti na sve 4 strane svijeta. U tu su svrhu i izgradili svu tu propagandu. Kako je ideja ekspanzije ostala aktualna evo do danas, tako se ukorijenila i nacionalistička mitomanija i pseudohistoriografija.

to je posljedica potpunog izostajanja samo kritičnosti i selektivnog pristupa izvorima. kod Srba se NE PROPITKUJE vlastite teze.

no to po stranu, puno je VEĆI problem što im Hrvati jasno daju do znanja da ne žele biti Srbi, ali to nije utjecalo nimalo na njihovu nacionalnu ideologiju da se prilagodi toj činjenici.

Što hoću reći, mi nikada nećemo, bez obzira na moguće hrvatsko porijeklo, niti jednog bosanskog muslimana staviti na neku listu "istknutih Hrvata" osim ako se on jasno i glasno nije takvim deklarirao. A imali bimso osnove za to, pa to ipak ne radimo.

Srbima nije ni dan danas, 2022., stavljati u Srbe Boškovića ili Gundulića ISKLJUČIVO jer ih takvima vidi njihova nacionalna ideologija.

ok, ali tu se slažem sa Joeom, to su tada radili manje više svi.

Kad čitaš Gaja, on u Hrvata trpa i Slovence i Bošnjake i Crnogorce....to je tada bilo tako. Isto tako, postojale su objektivne okolnosti koje su im išle u prilog, poput prevlasti herderovskog koncepta nacije u srednjoj Europi.

No, kako su se nacije profilirale, na bazi samoidentifikacije prije svega, onda smo svi s time više manje ohladili. Svi svoj nacinalni-romantizam s razlogom zovemo, pa romantizam, jer je pun fantazija i zabluda i wishfull thinkinga.

Ali Srbin uleti sa pričom kako su romatičari bili u pravu, samo eto narod se nije dao u to uklopiti. I to ti priča 2022.

shvatljivo je da VUK Karadžić drobi o srbkatolicima 1850., ali već 1900. to je nonsens, a 2022., pa to je toliko blesavo da ne postoji pridjev u jeziku kojim se da opisati.

Većina Dubrovčana, starih, nisu ni iz kakvog zaleđa. Sve je obradio Nenad Vekarić, osnivač povijesne demografije u Hrvata.

https://www.zavoddbk.org/suradnici/nenad-vekaric/

Knjige:

Tri stoljeća pelješkog brodarstva, Zagreb: Pelješki zbornik 4, Društvo Pelješčana u Zagrebu i Dubrovniku, 1987, 385 str. (koautor Stjepan Vekarić).

Pelješka naselja u 14. stoljeću. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 1989, 150 str. +15 nacrta.

Stanovništvo poluotoka Pelješca, I.dio. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1992, 290 str.

Stanovništvo poluotoka Pelješca, II.dio. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1993, 99 nacrta.

Pelješki rodovi (A-K). Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1995, 387 str.

Pelješki rodovi (L-Ž). Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1996, 435 str.

Falsifikat o podrijetlu konavoskih rodova. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1997, 134 str. (koautor Niko Kapetanić).

Stanovništvo Konavala, I. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1998, 395 str. (koautor Niko Kapetanić).

Stanovništvo Konavala, II. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1999, 438 str. (koautor Niko Kapetanić).

Hrvatska granica na Kleku. Dubrovnik: Županija Dubrovačko-Neretvanska, 1999, 110 str. (koautori Stjepan Ćosić, Niko Kapetanić, Pero Ljubić).

Vrijeme ženidbe i ritam poroda. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2000, 168 str. (koautori Irena Benyovsky, Tatjana Buklijaš, Maurizio Levak, Nikša Lučić, Marija Mogorović i Jakša Primorac).

Konavoski rodovi (A-G). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2001, 494 str. (koautor Niko Kapetanić).

Konavoski rodovi (H-Pe). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2002, 521 str. (koautor Niko Kapetanić).

Konavoski rodovi (Pi-Ž). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2003, 545 str. (koautor Niko Kapetanić).

Povijesna demografija Hrvatske. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2004, 370 str. (koautor Vladimir Stipetić).

Dubrovačka vlastela između roda i države: Salamankezi i sorbonezi. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2005, 230 str. (koautor Stjepan Ćosić).

Lastovski rodovi. Dubrovnik-Zagreb: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2006, 312 str. (koautor Antun Jurica).

Nevidljive pukotine. Dubrovački vlasteoski klanovi. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2009, 158 str.
Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj (ur. Nenad Vekarić i Božena Vranješ-Šoljan). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Sveučilište u Dubrovniku, 2009, 367 str.
Vlastela grada Dubrovnika, 1. Korijeni, struktura u razvoj dubrovačkog plemstva. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2011, 352 str.

Vlastela grada Dubrovnika, 2. Vlasteoski rodovi (A-L). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2012, 336 str.

Vlastela grada Dubrovnika, 3. Vlasteoski rodovi (M-Z). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2012, 384 str.
Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka. Dubrovnik: Vlastita naklada Nenad Vekarić, 2012, 158 str. (koautori: Stjepan Ćosić i Niko Kapetanić)

Vlastela grada Dubrovnika, 4. Odabrane biografije (A-D). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2013, 352 str.

Vlastela grada Dubrovnika, 5. Odabrane biografije (E-Pe). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2014, 384 str.

Vlastela grada Dubrovnika, 6. Odabrane biografije (Pi-Z). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2015, 352 str.

Vlastela grada Dubrovnika, 7. Genealogije (A-L). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2016, 424 str.

Vlastela grada Dubrovnika, 8. Genealogije (M-Z). Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2017, 454 str.

Vlastela grada Dubrovnika, 9. Osobna imena. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU, 2018, 444 str.

Jer su psihički poremećen narod. Kratko i jasno.

Sve stoji