UKRAJINA namjerava povećati proizvodnju bespilotnih letjelica već ove jeseni, rekao je danas ukrajinski ministar obrane u vrijeme kada njegova zemlja izvodi sve više napada bespilotnim letjelicama na ruski teritorij. Ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama na ruski teritorij postali su učestaliji u proteklim tjednima, s desecima bespilotnih letjelica koje nekih dana istovremeno napadaju Rusiju, čak do zapadnog ruskog grada Pskova koji je 600 kilometara udaljen od Ukrajine.

Kijev je koristio i zračne bespilotne letjelice za napade na aerodrome i vodene bespilotne letjelice za napade na brodove i mostove na Krimu. "Mislim da će ove jeseni biti procvat u proizvodnji različitih ukrajinskih bespilotnih letjelica: letećih, plutajućih, puzajućih i tako dalje, a to će nastaviti rasti", rekao je Oleksij Reznikov ukrajinskoj državnoj novinskoj agenciji.

Jedan od razloga za rast proizvodnje jest taj što su vlasti umanjile različite regulative i zakone, rekao je. "Tako da smo ponovo napisali propise i pojednostavnili postupak", rekao je. Ukrajina jako ovisi o opskrbama modernog zapadnog oružja, no Kijev je obećao da ga neće koristiti na ruskom teritoriju i da će za takve napade koristiti samo oružje vlastite proizvodnje, posebno bespilotne letjelice.

Rusko ministarstvo obrane u petak je reklo da je uništilo ukupno 281 ukrajinsku bespilotnu letjelicu tijekom proteklog tjedna, od čega 29 iznad zapadnih regija Rusije, što govori o razmjerima rata bespilotnim letjelicama između Rusije i Ukrajine.

Ukrajina je napala nekoliko aerodroma duboko u Rusiji, središte Moskve te vojne baze na okupiranom Krimu i regijama blizu ukrajinske granice. Ukrajinski dužnosnici obično kažu malo ili ništa o napadima na ruske ciljeve, no tvrde da je uništavanje ruske infrastrukture vitalno za ukrajinske ratne napore.

Kako delaju pomorski dronovi. Sa ovim sam upoznat od samih nacrta.

Krstareći projektili. Sa tog područja su tukli ISIL u Siriji.

Ukrajinska novinska agencija Interfax kao i drugi mediji u toj državi objavili su kako tamošnje ministarstvo obrane pregovara s hrvatskom tvrtkom DOK-ING kao i slovačkom Way Industries o lokalizaciji proizvodnje strojeva za razminiranje na teritoriju Ukrajine. Potvrdio je to pukovnik Oleg Šuvarski iz Ministarstva obrane Ukrajine u svojoj izjavi na briefingu za novinare u vojnom press-centru prije tjedan dana navodeći kako je riječ prije svega o DOK-ING-ovu MV-10 te slovačkim strojevima Bozena-4 i 5 koji su se pokazali najučinkovitijima pri razminiranju oslobođenih ukrajinskih područja. Podsjetimo, na nedavnoj smo Konferenciji za obranu i sigurnost: ljudsko robotska sučelja i gaming tehnologije doznali kako u DOK-ING-u očekuju isporuku 27 njihovih vozila Ukrajini do kraja godine. Usporedo s razmatranjem nabave u tijeku je i certificiranje određenih domaćih modela strojeva za razminiranje koja bi mogla proizvoditi ukrajinska poduzeća, u suradnji s tamošnjim ministarstvom gospodarstva.

Sve je u tijeku. Ima niz ukrajinskih proizvođača koji pokušavaju napraviti strojeve za razminiranje, ali oni ne mogu postići tražene sigurnosne uvjete – rekao je Šuvarski dodajući kako im sada trebaju 64 stroja za razminiranje dok je u ovom trenutku u upotrebi tek 20 takvih strojeva. Prema drugim ukrajinskim izvorima u upotrebi su DOK-ING-ovi MV-4 i MV-10, slovački Bozena-4 i 5, švicarski GCS-200 i Digger te britanski Armtrac 400. Navodi se da su svi kadri uništiti eksplozivna sredstva na dubini 30 cm ispod površine tla te funkcioniraju na daljinsko upravljanje, ali je Šuvarski posebno podvukao kvalitete hrvatskih i slovačkih strojeva. Ciljevi pokretanja proizvodnje hrvatskih i slovačkih strojeva su i lakše nadomještanje oštećenih strojeva te lakše održavanje. Računa se da će za raščišćavanje oko deset milijuna mina u Ukrajini biti potrebno između 15 i 20 godina.

DOK-ING je već započeo lokalizaciju svojih robotskih sustava MV-4 i MV-10 za humanitarno razminiranje sa svojim ukrajinskim partnerom – poručio je Gordan Pešić, član Uprave te tvrtke. Nastavio je i rekao kako je DOK-ING na, konferenciji o oporavku Ukrajine održanoj krajem lipnja u Londonu, sudjelovao u bilateralnim sastancima te na panel-raspravi usmjerenoj na uspostavu sustava protuminskog djelovanja u Ukrajini.

– Bilo je inspirativno upoznati se s proaktivnim pristupom Ukrajine rješavanju problema mina, posebno u svjetlu izazovnog iskustva Hrvatske i sličnosti u sustavima koje je potrebno uspostaviti. DOK-ING je tada još finalizirao memorandum o razumijevanju s partnerima iz A3Tech-Ukraine. Ovaj memorandum ističe zajedničku predanost obiju tvrtki u predvođenju proizvodnje robotskih sustava za protuminsko djelovanje u Ukrajini. Ova suradnja DOK-ING-a i A3Tech-a te Hrvatske i Ukrajine predstavlja veliku prekretnicu u području protuminskog djelovanja – kaže Pešić. Dodaje kako DOK-ING također radi adekvatnu zalihu rezervnih dijelova.

DOK-ING je do sada (u svom sjedištu u Zagrebu i na poligonima Civilne zaštite MUP-a) obučio oko 80-ak korisnika. Među njima su operateri, krajnji korisnici te DOK-ING-ovi poslovni partneri koji mogu, u kratkom vremenu, izaći na teren ukrajinskih minskih polja u slučajevima dodatne servisne podrške. Za 2024. DOK-ING ima razrađeni strateški plan pružanja povećanog opsega podrške krajnjim korisnicama u Ukrajini – rekao nam je Pešić.

Kijev poziva tvrtke da u Ukrajini stvore "veliko središte obrambene industrije"

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je zapadne partnere da pomognu stvoriti "veliko središte vojne industrije" u Ukrajini i tako osnažiti dobavu oružja potrebnog za protuofenzivu protiv ruskog agresora, a poziv na suradnju odaslan je i afričkim državama.

Zelenski je govorio na forumu koji je njegova vlada organizirala s međunarodnim proizvođačima oružja u svrhu izgradnje postrojenja za gradnju i popravak oružja u Ukrajini unatoč tome što je izložena stalnom ruskom bombardiranju.

"Ukrajina je u takvoj fazi obrambenog maratona u kojoj je vrlo važno, kritično važno napredovati bez uzmaka. Rezultati s bojišnice potrebni su svakog dana", rekao je u obraćanju menadžerima više od 250 zapadnih proizvođača oružja iz tridesetak zemlja.

Prioriteti su protuzračna obrana i oprema za razminiranje, rekao je na forumu u Kijevu. Ukrajina treba ojačati domaću proizvodnju projektila, dronova, topničkog streljiva, dodao je.

Kijev je protuofenzivu počeo rano u srpnju kako bi vratio područja koja je Rusija okupirala i još drži oko 18 posto ukrajinskog teritorija. Oslobađanje teče jako sporo i dosad ukrajinske snage nisu uspjele zauzeti nijedan veći grad.

Za tu protuofenzivu Ukrajina kritično ovisi o financijskoj i vojnoj podršci Zapada koji joj je pomogao desecima milijarda dolara otkako je Rusija počela invaziju u veljači 2022. No rat traje i konstantno guta nove količine oružja i streljiva stvarajući stalnu potražnju.

Menadžeri vojne industrije ističu da im se skladišta brzo prazne i da teško mogu pratiti ukrajinsku potražnju. Razvoj domaće proizvodnje oružja ojačao bi ukrajinsko gospodarstvo koje se lani smanjilo za trećinu zbog rata, rečeno je. Nekoliko vodećih zapadnih proizvođača kao što su njemački div Rheinmetall i britanski BAE Systems već su najavili da planiraju zajedničku proizvodnju s Ukrajinom.